Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1
Sutra: 12° 12° 1
15. prosinca 2019.
Potpredsjednik GLAS-a

BEUS RICHEMBERGH 'Plenkovićeva karijera u Europi je gotova nakon odbacivanja presuda Haaga'

Potpredsjednik GLAS-a Goran Beus Richembergh / Foto Darko JELINEK
Potpredsjednik GLAS-a Goran Beus Richembergh / Foto Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 18. prosinac 2017. u 11:37 2017-12-18T11:37:20+01:00

Pitanje pozicioniranja Hrvatske u EU-u je pitanje svih pitanja. Sad imamo izbor – da se vežemo za striptiz-štangu koju drže Kaczynski i Orban ili da se oslonimo na osovinu Merkel – Macron

Goran Beus Richembergh je jedan od političara kojima su, zbog izjava oko posljednje Haške presude, ozbiljno prijetili. Osim eksplicitnih prijetnji, garniranih i fotografijama pištolja, protiv Richembergha je pokrenut i pravi mali javni linč na društvenim mrežama. Sve to, međutim, ovog saborskog zastupnika i potpredsjednika nove stranke GLAS, nije previše pokolebalo, rečenice su mu i dalje vrlo oštre i sipa ih bez zastajkivanja.

A prijetnji ima i dalje.

– Inenzitet slanja uvreda i prijetnji je pao nakon prva četiri dana. Očito je da se radilo o orkestriranoj akciji, jer su moje postove na facebooku i izjave koje su prenijeli mediji vrlo organizirano dijelili neki portali i grupe na facebooku, animirajući time veći broj svojih sljedbenika da združe akciju i napadnu odjednom. Novih prijetnji je bilo, policija sve to zna, ja ih redovito izvještavam. Radi se, međutim, o slučajevima u kojima je potrebna međunarodna policijska suradnja, što iziskuje određeno vrijeme, pa će i rezultati doći nešto kasnije. Zamoljen sam da o tome ne govorim više od ovoga.

Čini se, dakle, da je policija krenula ozbiljno u cijelu priču, evo našli su i osobu koja je prijetila novinarki N1 Nataši Božić-Šarić.

– To je njihov posao. Osnovna zadaća države je da pruži minimum opće sigurnosti građanima. Ako servisi poput sigurnosnih ne funkcioniraju, dolazimo u sivu zonu straha u kojoj neke desne organizacije i pokreti, vidljivi i nevidljivi, pokušavaju legitimizirati govor mržnje do te razine da se on može pretvoriti i u nasilje. Zadaća policije je da tome stane na kraj, ali i političkih elita da takve stvari jasno, glasno i nedvosmisleno osude. No, niti je mene zvao predsjednik Sabora da me pita za zdravlje junačko, niti su predsjednica države i premijer našli shodno da se na to osvrnu. To znači da je glavni generator govora mržnje zapravo dio političke elite. Taj duh je pušten iz boce u kampanji za predsjedničke izbore, organiziranom akcijom koju su predvodili Tomislav Karamarko i HDZ u cjelini. Tad se dao jasan signal svim nasilnicima, fašistima, vjerskim fanaticima da je moguće početi divljati u javnom prostoru. Dosad za to nitko nije bio sankcioniran i očito je da se oni osjećaju komotno.

Sve češće govor mržnje

Krajnje je vrijeme da ih se stavi tamo gdje im je mjesto – na društvenu marginu. Takvih ljudi ima u svakom društvu i njihova sloboda govora nije sporna, ali ne mogu metodama pritiska i nasilja utjecati na donošenje javnih odluka jer nemaju nikakav izborni legitimitet.

Ni oni koji imaju izborni legitimitet ne mogu nasiljem utjecati na donošenje odluka.

– To je apsolutno zabranjeno. Nažalost, čak i u Saboru svjedočimo sve češće govoru mržnje i pokušajima desnog populizma da nametne teme i kriterije po kojima će se stvarati kultura straha u društvu.

Predsjednica i premijer su tek ovaj tjedan reagirali na prijetnje novinarima. Plenković na sjednici Vlade u srijedu, predsjednica dan prije, odgovarajući na novinarsko pitanje.

– Naravno da reakcije nisu bile pravovremene i često su, nažalost, iznuđene. Dakle, oni sami ne osjećaju potrebu da prvi reagiraju, da se stave na čelo demokratskog prosvjeda. Mislim da je najgore što nam se dogodilo to da je Andrej Plenković propustio povijesnu šansu da sebe i HDZ pozicionira na stranu demokratskih snaga u ovoj zemlji i da povuče crtu preko koje neće dopustiti narušavanje temeljnih vrijednosti liberalne demokracije.

Mislite da je to već sad izgubljena bitka Andreja Plenkovića?

– Da. On za to više nema šanse. Posljednji koje je imao tu priliku i obilato je koristio bio je Ivo Sanader. Sve te radikale je potjerao u mišje rupe i stvorio prostor u kojem se moglo demokratski razgovarati. Plenković je mogao raskinuti i s radikalizmom i s crony kapitalizmom. No, nije iskoristio ni aferu Agrokor da stavi nogu u vrata i raskine veze politike i dijela gospodarstva koje su nas dovele tu gdje jesmo.

HNS i HSLS su nepovratno kontaminirali svoj liberalizam

Ne bojite li se da bi projektu zajedničkog nastupa triju liberalnih stranaka koji se dogovara glasove mogli preoteti HNS ili HSLS?

– Ne vidim način da se to dogodi. Oni su liberalnu ideju stavili u frižider i kad se jednom ta vrata otvore bit će im potpuno neupotrebljiva. A to će se dogoditi kad ih HDZ po starom, dobrom običaju prožvače i ispljune. HDZ već sad aktivnog radi na destrukciji HNS-a. Na sjeveru potpomaže rastakanju HNS-ove utvrde. Svi oni koji nisu dobro prošli u Varaždinskoj županiji prelaze Reformistima Radimira Čačića, a za preostale se Štromar i ekipa bore rukama, nogama i zubima, ali ih ne uspijevaju zadržati.

HNS i HSLS više ne mogu na izbore kao samostalni politički subjekti. Oni su kontaminirali svoju prvu i osnovu legitimaciju liberala kad su pristali da je podvrgnu dominaciji najkonzervativnijih političkih ideja koje u HDZ-u ne stanuju od jučer, nego – oduvijek.

Koliko možemo doživljavati iskrenim premijerov poziv da se stane na kraj prijetnjama novinarima kad je baš on inizistiranjem na priči o hibridnom ratu na neki način, u više navrata, stavio metu na leđa novinara?

– Njegova politika je politika licemjerja i nečinjenja. Vladu je pretvorio u birokratsku organizaciju koja po prirodi stvari ne rješava probleme, ili glumi da oni ne postoje. Ono što je rađeno u takozvanom otporu radikalnim idejama u slučaju jasenovačke ploče je mimo svake pameti. Proglasiti Jasenovac mjestom posebnog pijeteta, na kojem se ne smije ustašovati, a praktički cijelu Hrvatsku lišiti te zaštite – to nije ništa drugo nego hipokrizija. Plenković se tako ponaša u svakoj situaciji, pa tako i u onima u kojima su ugrožene osnovne vrijednosti liberalnog demokratskog poretka. I sad nam se pokušava nametnuti spin po kojem se tu radi o sukobu lijeve i desne ideologije.

Demokratske vrijednosti se kod nas mukotrpno grade već 20 godina, a one su stečevina cijelog demokratskog svijeta i baština svih demokratskih stranaka. Kad netko na to nasrće ne napada nekakve lijeve ideje, nego na opću ideju demokracije. A nasrće isključivo desnica. I to nije ideološki sukob, nego podrivanje samih temelja demokratskog sustava. Jer, ako se s vrha države kaže da neke zakone nećemo poštivati, da nećemo primjenjivati neke odredbe zakona, ili priznavati odluke suda jer nam se ne sviđaju, onda je to, što bi rekao Krleža, ponoć ljudske pameti. To je preziranje temeljnih postulata demokracije.

Pozicija nikad nedefiniranija i gora

Što Glas misli i može ponuditi biračima, osim inzistiranja na obrani temeljnih demokratskih vrijednosti oko čega ste se već jasno isprofilirali u javnosti?

– Polazimo od toga da su ugrožene elementarne vrijednosti liberalne demokracije i da smo mi prvi pozvani da na to reagiramo. Ujedno pozivamo i sve druge demokratske snage da se probude i da shvate da je to zajednička baština. Zahtijevamo, nadalje, smanjenje porezne presije i pojeftinjenje države, s čime je skopčana decentralizacija, racionalizacija u državnim službama i reorganizacija javne uprave. Želimo ostvariti e-Hrvatsku od vrha do dna, od javnog servisa pa do mogućeg e-glasovanja na izborima. U pravosuđu, nadalje, vidimo početak mnogih sadašnjih zala. Ono mora biti što neovisnije od politike i svih pritisaka. Radimo, zajedno s IDS-om i strankom Pametno, na programskom okviru u kojem ćemo govoriti o sigurnosnoj, vanjskoj i obrambenoj politici – a to su ključna pitanja kojima se bavi predsjednik Republike. Otvaranjem tih tema ćemo početkom proljeća otvoriti i kampanju za predsjednika Republike i na liberalnoj platformi ovih stranaka nastojat ćemo javnosti predstaviti kvalitetnog kandidata ili kandidatkinju za tu funkciju. Tu ćemo govoriti i o pitanju naše pozicije u EU i kreiranju europske političke stvarnost. Javnost možda nema taj dojam, ali pola svih propisa ključnih za naš život se donosi u Europskom parlamentu, a sve ključne politike u Europskoj komisiji. Pozicija Hrvatske u tom pogledu nikad nije bila nedefiniranija i gora. Mi smo se s pričom o, kako to Kolinda Grabar-Kitarović kaže, uspravnici, uhvatili za štangu oko koje se pleše vrlo loš politički striptiz koji u samoj svojoj srži ima ideju slabljenja EU. Pitanje pozicioniranja Hrvatske u EU je pitanje svih pitanja jer će se oko njega definirati naše politike u najmanje sljedećih deset godina. Sad imamo izbor – da se vežemo za striptiz-štangu koju drže Kaczynski i Orban, ili da se oslonimo na osovinu Merkel-Macron.

Na koju se oslanja Plenković.

– Ne bih rekao da on to radi. Još uvijek ne znamo što radi Plenković, ali znamo da u Europi više neće raditi ništa nakon onog ekvilibrija kojeg je izveo podržavajući ideju o odbacivanju presuda iz Haaga. Njegova karijera u Europi je gotova. Može eventualno opet biti zastupnik u europarlamentu, ali ništa više od toga. Za nas je, međutim, iznimno važno koju ćemo reprezentaciju poslati u Europski parlament. Politička platforma naših stranaka nije zatvoreni, već trokut otvorenih bridova, što znači da nam je ključno uvjeriti ljude koji su nestranački i koji su važni, jer su glasni, hrabri i odgovorni da se pridruže toj platformi

Vlaho Orepić!

– Zašto ne. I on može biti jedan od tih ljudi, pod uvjetom da najprije sam kaže što uopće želi i namjerava pa da vidimo kani li djelovati u tom liberalno-građanskom, demokratskom krugu ili će možda držati svijeću aktualnoj vladi. Svaki zoon politikon koji poštuje temeljne postulate liberalne države, koji želi svojoj zemlji dobro na način da je vratimo tamo gdje živi demokracija, a ne demokratura, može naći svoj prostor za djelovanje. Govorim o desetinama i stotinama intelektualaca, stručnjaka, ljudi koji su osjetili zebnju zbog zbivanja u posljednje tri godine i osjećaju strah pred nadiranjem primitivizma. Njih pozivamo na združenu političku akciju i očekujemo da ćemo u priču o izborima za EP ući s mnogo nestranačkih ljudi. A onda su sljedeći korak parlamentarni izbori i tu smo otvoreni svim demokratskim snagama koje žele da se duhovi vrate u bocu i da se stvori atmosfera slobode u ovoj zemlji. To ne znači nužno da ćemo ići u neke velike koalicije, ali svakako ćemo dogovoriti zajedničku platformu kako bi promijenili ovo stanje.

Spomenuli ste maloprije da ćete već na proljeće ponuditi kandidata za predsjedničku funkciju. Podsjeća to malo na predsjedničke izbore 2000. godine, kad je na kraju pobjedu odnio kandidat kojeg nisu podržale ni najjača vladajuća, ni najjača oporbena stranka. Imate li neki uži popis kandidata za novog Stipu Mesića?

– Ne. Imamo prototip. On ne odgovara profilu Stipe Mesića, koji je bio odličan kandidat nekih drugih vremena. Sad nam treba drugačiji kandidat, puno snažniji u nizu tema kao što su međunarodna politika i europska perspektiva Hrvatske. Zasad ne mogu govoriti o imenima jer jednostavno još niti jedno ime nije u razmatranju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.