Grad: Rijeka
Danas: 11° moguća kiša
Sutra: 2° 14° djelomično oblačno
23. listopada 2017.
Strah od rušenja

BESPRAVNA GRADNJA Što s građevinama koje se ne mogu legalizirati? Ne zna ni država

Foto: V. KARUZA
Foto: V. KARUZA
Autor:
Objavljeno: 19. lipanj 2017. u 7:16 2017-06-19T07:16:00+02:00

Na pitanje znače li odbijeni, odbačeni, odnosno obustavljeni zahtjevi za legalizaciju da je riječ o nelegalnim objektima koji ne mogu biti legalizirani, odnosno koji će biti srušeni, iz Ministarstva graditeljstva dogovaraju kako će »uklonjeni biti svi objekti koje nije moguće legalizirati«

ZAGREB Građani koji do sada iz nekog razloga još nisu legalizirali svoje bespravno sagrađene objekte, dobit će novu priliku da to učine. Vlada je usvojila izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima se predviđa nova »runda« legalizacije za sve one koji zahtjev za ozakonjenjem nisu predali do prvog roka, lipnja 2013. godine. Nove će zahtjeve biti moguće predati od stupanja zakona na snagu, očekuje se najkasnije početkom srpnja, pa do kraja lipnja 2018. godine, što znači da će svi oni koji žele legalizaciju na raspolaganju imati godinu dana za pripremu dokumentacije.

Uvjeti ozakonjenja, pritom, ostaju jednaki uvjetima koji su bili na snazi do kraja lipnja 2013. godine, što znači da će se moći legalizirati samo zgrade vidljive na digitalnim ortofoto kartama iz zraka Državne geodetske uprave do 21. lipnja 2011. godine, ili vidljive u katastarskom planu odnosno drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do istog tog datuma. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće biti moguće ozakoniti, napominju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Puno neobrađenih

Na najveći dosad poziv na predaju zahtjeva za legalizaciju do kraja lipnja 2013. godine, prijavljeno je bilo čak 826.948 bespravnih objekata, a koliko će se onih koji to tada nisu učinili javiti sada, teško je predvidjeti. Od ukupnog broja dotad podnesenih zahtjeva, obrađeno je njih 67 posto, dakle velik broj zahtjeva još nije, niti je poznato kad će biti obrađen. Od onih zahtjeva koji su obrađeni, legalizirano je preko 82 posto objekata, dakle njih 455.874, a ostalo su odbijeni, odbačeni ili obustavljeni zahtjevi, njih 98.507.

Na pitanje znače li odbijeni, odbačeni odnosno obustavljeni zahtjevi da je riječ o nelegalnim objektima koji ne mogu biti legalizirani, odnosno koji će biti srušeni, iz Ministarstva graditeljstva našem je listu samo načelno odgovoreno kako će »uklonjeni biti svi objekti koje nije moguće legalizirati«. Neslužbeno napominju kako je u velikom broju slučajeva riječ o domovima građana, i teško da će itko donijeti političku odluku da se ide u rušenje.

Na pitanje koja je onda uopće bila svrha legalizacije, i koju se poruku šalje onima koji su objekte legalizirali, i zato platili naknade i doprinose, iz Ministarstva odgovaraju kako, ako je netko u postupku ozakonjenja dobio negativan odgovor, može u ponovljenom postupku dobiti drugačije, pozitivno rješenje samo ako je došlo i do promjena u prostornom planu uređenja.

Novo stanje

– Ukoliko bi stanje u prostornom planu danas bilo drugačije od onoga koje je bilo prilikom ranijeg odbijanja zahtjeva tada bi i rješenje moglo biti drugačije. Prostorni planovi kao živa tkiva konstantno se mijenjaju, međutim, takvih situacija, ako će ih uopće biti, sigurno neće biti puno, zaključuju u Ministarstvu, bez konkretnog odgovora, međutim, što će biti sa svima onima koji ne budu legalizirani, a riječ je i o domovima građana. Pojašnjavajući zašto se ide u drugu rundu legalizacije, napominju kako su neki vlasnici naknadno spoznali da im je zgrada nezakonita, drugi pak nisu ranije pokrenuli postupak zbog nedostatka financijskih sredstava, bolesti, dugotrajnog odsustva iz Hrvatske zbog posla i slično.

Od 2000. godine, kad su rušenja bespravno sagrađenih objekata počela, zaključno s 1. travnja ove godine, u cijeloj je Hrvatskoj srušeno 6.886 objekata, pri čemu su ih najviše uklonili sami investitori, njih 6.010, a država preostalih 876 objekata. Tako je, naime, investitorima jeftinije pa su najviše objekata sami srušili 2007. godine, njih čak 630. Kad su rušenja počela prije 17 godina, te je, 2000. godine, srušeno 38 objekata, od kojih niti jednog investitor sam, no već su iduće, 2001. godine, investitori sami srušili 233 od ukupno 330 bespravnih objekata. Ukupno, najviše je rušenja bilo, kažu podaci Ministarstva, 2007. godine, kad je uklonjeno gotovo 700 bespravnih gradnji.

Izmijenjeni zakon mijenja i raspodjelu naknade koju vlasnici objekata plaćaju za legalizaciju. Ubuduće će jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave dobivati 30, umjesto dosadašnjih 20 posto od uplaćene naknade, ako zahtjev rješavaju same, dok će 30 umjesto dosadašnjih 20 posto ići u državni proračun ako zahtjev riješi državna Agencija za ozakonjenje, osnovana kako bi se ubrzalo proces. Četrdeset posto, umjesto dosadašnjih 50 posto, ići će u državni proračun, neovisno o tome tko rješava zahtjev.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka