Opao interes

BANKARI U STRAHU Kamate na kredite nikad nisu bile niže, ali potražnja svejedno pada

Branko Podgornik

Prije se dobivenim kreditom mogao kupiti stan, sada samo garaža / Foto Silvana JEŽINA

Prije se dobivenim kreditom mogao kupiti stan, sada samo garaža / Foto Silvana JEŽINA

Kreditna sposobnost većine građana gotovo je prepolovljena, kažu bankari. Moguće je da će korisnici stambenih kredita morati opet tražiti sudužnike



ZAGREB – Kamate u Hrvatskoj nikad nisu bile niže, ali potražnja za kreditima stagnira. U prošloj godini kamate na desetogodišnje stambene kredite spustile su se na prosječnih 4 posto, dok su se poduzeća zaduživala jeftinije, uglavnom uz kamate od 3,2 do 3,9 posto, prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB).


Zaoštreni uvjeti


Ove godine bankari najavljuju daljnje smanjivanje kamata, ali ne očekuju navalu građana i poduzeća na šaltere.


– Prošle godine rasta potražnje za kreditima uglavnom nije bilo, a hoće li toga biti ove godine, teško je prognozirati – oprezno je jučer rekao direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu s novinarima. Prema njegovim riječima, potražnja stagnira zbog usporavanja hrvatskoga gospodarstva, kao i zbog zaoštravanja kreditnih uvjeta koje bankama nameću propisi Europske unije, Hrvatske narodne banke, a djelomice i Vlade.




Štoviše, prema neslužbenim procjenama, banke bi ove godine mogle smanjiti stambeno kreditiranje građana. Primjerice, zaposlenima kojima se plaće kreću od 4.000 do 6.000 kuna, a takvih je najviše, kreditna sposobnost gotovo je prepolovljena. »Prije su mogli dobivenim kreditom kupiti stan, a sada samo garažu«, kaže jedan bankar.


Naime, zbog novih odredbi u Ovršnom zakonu te Zakonu o potrošačkom kreditiranju, potencijalno kreditno opterećenje građana je sniženo, što znači da će dužnici na iste plaće dobiti niže iznose kredita, tvrde bankari. Ne isključuju mogućnost da će banke tražiti izlaz u jačim kreditnim osiguranjima, pa će korisnici stambenih kredita morati opet tražiti sudužnike, kao početkom prošlog desetljeća.


Dobit banaka u Hrvatskoj lani je smanjena za 30 posto i iznosila je 3,6 milijarde kuna. Glavni razlog su nevolje s Agrokorom, koje su bankama lani »očistile« bilance za oko 1,5 milijarde kuna. Naime, morale su povećati rezervacije za kredite vezane uz tu kompaniju, ili dio kredita otpisati. Direktor HUB-a vjeruje da će nevolja s Agrokorom ove godine biti manje, barem što se tiče banaka.


Nužne su reforme


– Puno toga ovisi o daljnjem razvoju događaja u Agrokoru, ali mislim da je najveći dio otpisa kredita već obavljen – rekao je Adrović. Prihodi banaka u Hrvatskoj od kamata i naknada lani su neznatno porasli, dodao je. Loši krediti lani su smanjeni na 11,4 posto, a adekvatnost kapitala banaka povećana je na rekordnih 23 posto. Međutim, povećavaju se operativni troškovi i padaju neto operativni prihodi banaka, zbog čega je Adrović izrazio »dugoročnu« zabrinutost.


Da bi se moglo povećati kreditiranje banaka, Hrvatska treba smanjiti regulatorne troškove te ubrzati rast gospodarstva, koje zaostaje za drugima u Europskoj uniji, smatraju bankari. U tom se mišljenju podudaraju s Hrvatskom udrugom poslodavaca.


– Potrebne su reforme. Prošlogodišnja porezna rasterećenja gospodarstvu nisu bila dovoljna i potrebno je uvesti nova – zaključio je Adrović.