Javni prijevoz koristi svega 21 posto ispitanika u Hrvatskoj. No, kada bi karte za javni prijevoz bile jeftinije i kada bi on puno bolje funkcionirao, gradske i prigradske autobuse, vlakove i tramvaje koristilo bi više građana
ZAGREB Ulaganja države u cestovnu infrastrukturu u godinama iza nas očito su se isplatila pa su danas ispitanici iz Hrvatske, uz Irce i Ciprane, oni koji najpozitivnije ocjenjuju kvalitetu cestovnog prijevoza u svojoj zemlji.
Prema Eurobarometrovom istraživanju o kvaliteti prijevoza u Europskoj uniji, 69 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi kako je u posljednjih pet godina prijevoz cestama unaprijeđen.
Jednak postotak ispitanika u Irskoj to misli za ceste i autoceste u svojoj zemlji, dok na Cipru pozitivne pomake vidi 70 posto ispitanika. Europljani u svakodnevnom životu najčeće koriste osobni automobil, u 16 članica Unije najmanje polovica ispitanika svakodnevno koristi automobil za obavljanje kako privatnih, tako i poslovnih obaveza.
I Hrvatska je među tim zemljama s obzirom da 51 posto ispitanika osobni automobil stavlja ispred javnog prijevoza, vožnje bicikla, mopeda ili hodanja.
Javni prijevoz koristi svega 21 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je nešto više od europskog prosjeka (19 posto). No, kada bi karte za javni prijevoz bile jeftinije i kada bi on puno bolje funkcionirao, gradske i prigradske autobuse, vlakove, tramvaje koristilo bi više građana Hrvatske.
A dok se kvaliteta javnog prijevoza ne podigne na višu razinu, Hrvati će se voziti automobilima i to najčešće jer tu vrstu prijevoza biraju zbog udobnosti. Javni prijevoz, pak, najkorišteniji je na istoku Europe pa ga svakodnevno koristi 31 posto Latvijaca te po 29 posto Poljaka i Rumunja.
Bugari i Španjolci među nacijama su koje vole pješačiti. Barem to proizlazi iz Eurobarometra po kojem je u Bugarskoj i Španjolskoj za po 25 posto ispitanika pješačenje način svakodnevnog obavljanja obaveza.
Tek nešto manje Rumunja i Portugalaca (23 posto) svakodnevno troši cipele. U Hrvatskoj je »cipelcug« svakodnevica za 18 posto ispitanika, dok je za šest posto ispitanika glavno prijevozno sredstvo bicikl. S druge strane, Nizozemcima je svakodnevna vožnja biciklom gotovo u istoj ravni kao i vožnja automobilom.
I kada idu na dulji put, od najmanje 300 kilometara, Europljani najčešće biraju osobni autmobili ili kamp-prikolicu. To je slučaj sa 66 posto ispitanika na razini EU, dok je u Hrvatskoj postotak daleko viši – 80 posto. Avionski prijevoz za duža putovanja koristi prosječno 23 posto stanovnika EU, odnosno 12 posto stanovnika Hrvatske. Cijene avionskih karata najveći su problem tog oblika prijevoza po mišljenju 54 posto ispitanika u Hrvatskoj. Skupe avionske karte brinu i Ciprane, Grke, Španjolce i Čehe.
Vlak je građanima Hrvatske još manje privlačan i za duža putovanja će tu vrstu prijevoza odabrati svega šest posto ispitanika. Većina ispitanika smatra i kako se željeznička infrastruktura u zadnjih pet godina unazadila, ali i ističu kako nema dovoljno brzih željezničkih linija.
Na razini EU vlak kao prijevozno sredstvo bira svega 15 posto ispitanika, a najčešće na duga putovanja vlakom idu Šveđani i Francuzi.
