Sporni pravilnik

Apsurd: Vlada uvodi naknade za život pored smetlišta, ali ne i u Viškovu i Medulinu

Marinko Glavan



RIJEKA – Prijedlog Pravilnika o naknadama zbog blizine i korištenja odlagališa otpada kojim je predviđeno da jedinice lokalne samouprave, na čijem se teritoriju odlagališta nalaze, imaju pravo na naknadu u visini od 20 posto cijene odlaganja otpada, upućen je u javnu raspravu.


Prema prijedlogu, pravo na naknadu imale bi jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze takozvana neusklađena odlagališta otpada, najkraće rečeno deponiji, poput nekadašnjeg Viševca na Viškovu, a naknada bi se dijelila vlasnicima stambenih objekata u krugu od 500 metara od deponija.


Visina naknade određivala bi se pritom po formuli umnoška godišnjeg prihoda pravne osobe koja upravlja deponijem s koeficijentom koji određuje jedinica lokalne samouprave, podijeljenog s brojem vlasnika objekata u krugu od 500 metara. Pritom ukupni iznos naknade može iznositi do 20 posto ukupnih troškova zbrinjavanja, za svaku tonu otpada odloženog na deponiju, ali pravo na naknadu imaju isključivo općine i gradovi s neuređenim deponijima, što je totalni apsurd pa smo Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, za svaki slučaj, poslali upit o Pravilniku, na koga se odnosi i kako će se primjenjivati.




– U siječnju 2019. donesene su Izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojima je, uz ostalo, i propisano da jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imaju pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada te je propisano da će ministar u roku od godine dana od donošenja spomenutih izmjena pravilnikom propisati način određivanja iznosa naknade. Prijedlogom pravilnika se propisuje da naknada zbog korištenja odlagališta za jednu tonu odloženoga otpada iznosi do 20 posto iznosa cijene odlaganja jedne tone miješanog komunalnog otpada određene cjenikom osobe koja upravlja odlagalištem, koja ne uključuje porez na dodanu vrijednost, ali jedinica lokalne samouprave može donijeti Odluku da se ova naknada ne plaća. Jedinice lokalne samouprave su se dužne uskladiti s ovim Pravilnikom u roku od 6 mjeseci od njegovog stupanja na snagu, odgovoreno je iz Ministarstva.


Neugodni mirisi


Pravo na naknadu, kako smo naveli, imaju samo jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju su neusklađena odlagališta, deponiji na koje se otpad samo odlaže i zatrpava, ali ne i one općine i gradovi na čijem teritoriju su centri za gospodarenje otpadom, u kojima se otpad odvaja i prerađuje, kakvih je u Hrvatskoj svega dva, Kaštjun u Općini Medulin u Istri i Marišćina u Općini Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji. To znači da, prema ovakvom prijedlogu, unatoč nebrojenim problemima koje stanovnicima Viškova uzrokuje Marišćina, u prvom redu pojave neugodnih mirisa koji se, posebno ljeti, šire znatno dalje od pravilnikom predviđenih 500 metara, Općina Viškovo i njeni stanovnici nemaju pravo ni na kakvu naknadu.


Načelnica Općine Viškovo Sanja Udović kaže kako će od Ministarstva zaštite okoliša i energetike tražiti da se u pravilnik unesu i naknade u jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalaze centri za gospodarenje otpadom poput Marišćine.


– Prema prijedlogu Pravilnika, naknadu od 20 posto troškova zbrinjavanja otpada moći će naplatiti jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište. U pojmovniku Zakona o održivom gospodarenju otpadom, različiti su pojmovi odlagalište i centri za gospodarenje otpadom. Znajući da se Ministarstvo voli držati definicija, Općina Viškovo će, prije svega, tražiti od Ministarstva jasnije definiranje da se naknada plaća i za odlagališta unutar Centara za gospodarenje otpadom. Naime, oni nesumnjivo imaju utjecaj na kvalitetu življenja, a i intencija Zakona o održivom gospodarenju otpadom je da se ovakvim naknadama jedinicima lokalne samouprave na čijem se području nalaze ovakve građevine, pruži mogućnost da naknadu i naplate.


Naime, Pravilnikom nije jasno određeno odnosi li se mogućnost naplate i na bioreaktorska odlagališta u sklopu Centara za gospodarenje otpadom koji su se u praksi pokazali vrlo sličnima odlagalištima. U ovom trenutku, s obzirom na to da sustav gospodarenja otpadom nije cjelovito zaokružen, a za što odgovornost imaju svi u sustavu, utjecaj na okoliš imaju ne samo odlagališta, bila ona usklađena ili neusklađena, nego i dva novoizgrađena Centra za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, iako takvog utjecaja, sukladno dokumentima prema kojima su planirani i građeni, za nove centre nije trebalo biti – kaže Udović.


Nagrada i kazna


Općina Viškovo uputit će primjedbe na predloženi Pravilnik s ciljem da se jasno definira plaćanje naknade i za Centre za gospodarenje otpadom.


– U tom će se slučaju i na ovaj način osvijestiti i potaknuti sve u sustavu da mijenjaju svoje ponašanje i odnos prema otpadu, počnu odvajati biootpad – sve kako bi i na taj način pokušali utjecaj rada Centara za gospodarenje otpadom na kvalitetu života potpuno eliminirati jer je nama samo to prihvatljivo – zaključuje načelnica. Ako bi Ministarstvo prihvatilo takav prijedlog, Općina Viškovo imala bi pravo na značajan iznos naknade, jer trenutna cijena zbrinjavanja tone otpada na Marišćini je oko 470 kuna, i to bez PDV-a.


Ta će cijena, moguće već i u skoroj budućnosti rasti, jer kako nesluženo saznajemo, ponude za korištenje goriva proizvedenog iz otpada na Marišćini, mahom u cementarama, kreću se oko tisuću kuna po toni, ali ne za otkup, nego bi Eko plus trebao cementarama plaćati tisuću kuna za spaljivanje svake tone proizvedenog goriva, što će vjerojatno utjecati na rast cijene zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada.


Koliki bi postotak u odosu na cijenu zbrinjavanja dobile općine ili gradovi na čijem području se nalaze ili će tek biti izgrađeni slični centri za gospodarenje, te hoće li im uopće biti odobrena naknada, tek će se vidjeti, ali u svakom slučaju viškovaska načelnica je u pravu kada traži obeštećenje, barem do onog trenutka kada se utjecaj tih centara na kvalitetu života lokalnog stanovništva ne svede na nulu. U suprotnom, iako je izgradnja centara za gospodarenje otpadom obveza preuzeta ulaskom Hrvatske u EU, ispada da Vlada ovim prijedlogom kažnjava stanovnike oko Marišćine i Kaštjuna jer su njihove županije jedine ispoštovale obavezu izgradnje centra za gospodarenje otpadom, dok će oni koji to nisu učinili, biti nagrađeni.


Sanja Udović / Foto: D. ŠKOMRLJ


Sanja Udović / Foto: D. ŠKOMRLJ



Udović: Oni koji otpad stvaraju moraju plaćati naknade


Naknada ima i poticajnu funkciju budući da prema načelu »onečišćivač plaća« svi moraju plaćati za proizvedeni otpad pa tako i jedinice lokalne samouprave te njezini građani.


– Pokazalo se, naime, da se upravo kroz financijske naknade postižu najbolji efekti i potiče sve u sustavu gospodarenja otpadom da mijenjaju svoje navike pa je ovo jedan od mehanizama u tom smislu.


Smanjenje količine otpada koji se obrađuju i odlažu u centrima i odlagalištima te odvojeno prikupljanje biootpada i njegova obrada čim bliže mjestu nastanka najizravnije smanjuje opretećenje na okoliš i utjecaj na kvalitetu života pa je logično da oni koji otpad stvaraju moraju plaćati naknade – kaže Udović.