Snimio Denis LOVROVIĆ
Gospodin Bandić je, da bi imao dovoljan broj glasova, pristao na preimenovanje Trga maršala Tita. A sedamdeset i nekoliko godina je taj trg nosio to ime. Ovdje je riječ apsolutno o čistoj trgovini
Razgovor s predsjednicom nove stranke GLAS Ankom Mrak Taritaš vodili smo u stanci rasprava zagrebačke Gradske skupštine o promjeni imena Trga maršala Tita. Govora je bilo o puno tema – gospodarskih, političkih, obrazovnih, ali naravno nije se mogla izbjeći ona o uklanjanju imena Josipa Broza s jednog od najljepših zagrebačkih trgova.
Kako ćete glasovati u vezi promjene imena Trga maršala Tita?
– Nema tu nikakve dileme. Iz jednostavnog razloga što je apsolutno neprihvatljiva takva ideološko-interesna trgovina u Gradskoj skupštini. Gospodin Bandić je da bi imao dovoljan broj glasova pristao na preimenovanje Trga maršala Tita. A sedamdeset i nekoliko godina je taj Trg nosio to ime. Apsolutno je neprihvatljiv način na koji se to napravilo. Jer to čak nije ni volja građana Grada Zagreba koje je svakako trebalo pitati što misle o tome. To se tako ne smije raditi – u dnevnopolitičke i trgovačke svrhe. Ovdje je riječ apsolutno o jednoj čistoj trgovini i mi u njoj nećemo sudjelovati. Bit ćemo apsolutno protiv toga.
Rekli ste – na taj način. Bi li vam neki drugi način bio prihvatljiv?
– Treba li Grad Zagreb uopće raspravljati o ovome? Jer ni nakon 1991. ime nije promijenjeno. Zašto je to uopće tema? Zašto recimo nije tema da se djeca u vrtiće u Zagrebu upisuju samo u rujnu? Ili da za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske gdje su djeca samo u jednosmjenskoj nastavi, Grad Zagreb ima nekoliko smjena? Da ne kažem da imate dijelove gdje je nastava u tri smjene. Neka o ulozi Josipa Broza Tita odlučuje povijest. Ako Trg nosi ovakvo ime već godinama zaista ne znam zašto se to mora mijenjati. Zašto to uopće mora biti tema i zašto se o tome mora raspravljati?
U svim zemljama koje imaju nekakve takve povijesne popudbine postoje ovakve rasprave. Zašto se to ne bi događalo i u Hrvatskoj?
– Svjetonazorskih rasprava naravno treba biti, ali neka se to onda odradi na pristojan i normalan način, a ne da se zbog političke kupovine mijenja ime trga. Puna su nam usta iskustva drugih zemalja, ali one nisu zaboravile svoje povijesne ličnosti, pogotovo svoje lidere antifašističke borbe. Narod koji ne vodi računa o svojoj povijesti ima veliki problem.
Ali to je u prvom redu ipak politička tema. Recimo vi ste liberal, a protiv ste toga da se ukloni ime trga po čovjeku koji je bio sve samo ne to.
– Antifašizam je civilizacijska tekovina bez obzira jeste li liberal, konzervativac ili socijaldemokrat. Josip Broz Tito definitivno nije bio liberal, ali je bio vođa antifašističkog pokreta u Hrvatskoj i to je nedvojbeno.
Da se provede javne rasprava i postigne nekakav društveni konsenzus bi li za vas taj način bio prihvatljiv?
– Voljela bih da ne zaboravimo svoju antifašističku prošlost i da svi koji su u prošlosti ostavili traga imaju i traga u nazivima imena ulica.
Aposlutno sam protiv isključivosti
Ali predlagatelji ga žele ukloniti baš zbog te prošlosti.
– Isključivost nikada nije dobra. I nikada ne dovodi do nečeg dobrog. Ona nije dobra ni s jedne ni s druge strane. Aposlutno sam protiv isključivosti. Za dogovor sam i razgovor, i apsolutno nepodilaženje bilo kome u dnevnopolitičke svrhe.
Da je bio referendum kako bi glasali?
– Glasala bih da ostane ime. I moram priznati, niti je to ime mene nešto posebno smetalo niti sam s tim imala problem.
Ako bi u nekom sljedećem sazivu Gradske skupštine bili dio većine zajedno sa SDP-om bi li tada glasovali za vraćanje imena Trga maršala Tita?
– Glasala bih. Oni koji su cijelu kampanju vodili samo na tome da će promijeniti ime Trgu vodili su lošu kampanju. To je loš način. Trebalo se razgovarati o nekim drugim stvarima. Jer prelazimo samo tako preko nekih suštinskih problema Grada Zagreba. Za koji ćemo se dan valjati u svom otpadu. To je suštinski problem Grada, a promjena imena neće zaposliti nikoga niti će omogućiti da djeca imaju bolje škole. Niti će se zbog toga uspješnije odvoziti otpad.
Kako vi ocjenjujete priču s pločom u Jasenovcu?
– Apsolutno je neprimjereno da ta ploča bude u Jasenovcu. Činjenica je da je pozdrav »Za dom spremni« koristio ustaški pokret. Činjenica je da su zvjerstva učinjena u Jasenovcu. Ljudi čija su imena na ploči dali su život za Hrvatsku. I oni trebaju imati pijetet. Oni nisu zaslužili da mi sada raspravljamo o toj ploči, jer su oni dali život da bi mi danas imali Hrvatsku. To nije izraz poštovanja prema tim ljudima koju su dali svoj život za Hrvatsku. Iz pijeteta prema tim ljudima treba riješiti taj problem i tu je odgovornost na premijeru.
Ali svi su oni, ili barem najveći dio njih, stradali su noseći na rukavu taj pozdrav.
– Ratno je doba bilo doba jakih emocija i takve stvari na žalost su prolazile. Vidjeli ste kakvo je izvješće State Departmenta i kakva slika dolazi iz Hrvatske. To je nešto što treba što prije riješiti.
Ali bez obzira na svo petljanje dio argumenata Vlade stoji. Ta udruga jest registrirana s grbom na kojem je pozdrav »Za dom spremni« za vrijeme Vlade Ivice Račana.
–- Sve se to mogli riješiti za vrijeme i kada Sabor nije zasjedao. Postoje uredbe sa zakonskom snagom. Mogao se promijeniti propis uredbom i to se tako moglo riješiti. Imali smo prilike slušati i gospodina iz HOS-a koji je sam rekao da nije primjerena da je ta ploča na tom mjestu. Idemo jasno reći – ustaštvo nije bilo dobro.
Kako ide nova stranka?
– Onako kako smo planirali. Prije ljetne stanke i odmora koji nam je svima trebao imali smo osnivačku konvenciju. Nakon nje predali smo dokumente za registraciju i dobili smo ih u prvom tjednu kolovoza. Registrirani smo s 26. srpnjem i u ovu srijedu smo imali prvu sjednicu predsjedništva. Krećemo s organizacijom u šest županija. Pokušavamo se i medijski prezentirati tko smo, što smo i kako razmišljamo. I treće, dogovorili smo se tko će govoriti o kojim problemima. Želimo da kada detektiramo neki problem ne govorimo samo da on postoji već i da predlažemo rješenja.
Kada ćete imati organizacije na području cijele države?
– Organizacije ćemo osnivati u pojedinoj županiji kada budemo za to spremni. U ovom trenutku imamo članove u 13 županija. Ići ćemo županiju po županiju.
Problem demografije osnivanjem posebnog ministarstva
HNS je uvijek inzistirao da je stranka projekata i programa. Koji su projekti i programi GLAS-a na kojima ćete inzistirati?
– Postoje nekoliko stvari koje su nama izuzetno važne. Izuzetno nam je važna stabilna porezna politika kao preduvjet održivog razvoja Hrvatske. Trenutno se uvodi novi porez, a istovremeno roditelji vraćaju stipendije svoje djece jer su porezno preopterećene, dvostruko oporezujemo čak i naše građane koji su iz nužde otišli u Irsku, rad moramo porezno rasteretiti kao i poduzetnike parafiskalnih nameta. Posebna su nam tema socijalna pitanja s naglaskom na pravima djece. Jednako tako govorit ćemo o potrebi stvarne decentralizacije jer ovo što trenutno imamo je fikcija lokalne samouprave. Hrvatska trenutno nema svoju budućnost. Nećete riješiti problem demografije osnivanjem posebnog ministarstva i ureda u Gradu Zagrebu. Naprosto morate stvoriti uvjete da ljudi ostaju u Hrvatskoj, a ne da odlaze.
Govorite o problemu demografije. Ali sve tranzicijske zemlje imaju problem iseljavanja. Je li za to odgovorna samo loša gospodarska politika u zadnjih 27 godina ili je to ipak neminovno zbog velike razlike u razvijenosti Hrvatske i recimo Njemačke?
– Ulaskom Hrvatske u EU ona je postala dohvatljiva svim mladim ljudima. Apsolutno je normalno i nije ništa čudno da se mladi ljudi žele okušati odlazeći u razvijenije zemlje. No, međutim, uloga koju država treba imati je da kroz niz politika osigura stabilan i održiv razvoj. Da mladi ljudi mogu ispitati svoje mogućnosti ako to žele, a ne zato što to moraju i što su na to prinuđeni. A s druge strane imamo problem, recimo u turizmu, da naprosto nemamo dovoljno radne snage. S jedne strane imate odlazak ljudi, a s druge strane u nekim granama nemate dovoljno ljudi za raditi. Moramo dati odgovore na ta pitanja. jer smo sve ovo očito dočekali nespremni.
Nije li odgovor jasan? Zašto se ne povećaju plaće u turizmu koje su besramno male?
– Jedan od načina je da se plaće moraju povećati. I moraju se osigurati adekvatni uvjeti za rad.
Kako vam se sviđa inicijativa Davora Šterna koji je predložio da se u Hrvatsku za potrebe turizma uveze radna snaga iz Filipina jer su, kako je rekao, Hrvati lijeni, ne žele raditi za 500 eura i spavati u sobi zajedno s još pet šest osoba?
– Ne bih bila tako isključiva kao gospodin Štern, ali apsolutno se moramo suočiti s tim problemom i moramo omogućiti adekvatne uvjete za rad.
Zašto je Kurikularna reforma toliki problem ako postoje političke razlike oko njenog jako manjeg dijela i ako je jasno da se iz programa treba maknuti bubanje napamet besmislenih činjenica?
– Najgora je opcija kada se svako ukopa na svojim pozicijama. Mislim da je kolega Jokić svojedobno vodio računa o postizanju konsenzusa, iako su neke konzervativne udruge konstantno potencirale ideološki konflikt.
Svatko tko ima dijete u školi više manje zna što gdje su problemi i što bi trebalo napraviti.
– Apsolutno. GLAS će inzistirati na tome da oko nekih stvari moramo postići konsenzus. Jer postoje stvari oko kojih se možemo dogovoriti. Došlo je vrijeme konsenzusa jer ovako bez veze trošimo energiju umjesto da je iskoristimo u pravom smjeru.
Kako gledate na inicijative svoje bivše stranke i ministrice iz njihove kvote vezano za Kurikularnu reformu?
– Želim da se nešto što prije počne raditi jer trenutno vidim da se samo priča o tome što bi se radilo. Želim vidjeti pomak i da se stvari konačno počnu kretati u pravom smjeru.
Postoje različite teorije zavjere
Čini se da se raskol u HNS-u dogodio po liniji da su s jedne strane ostali menadžeri i tehnokrati, a s druge, uvjetno rečeno, čisti političari. A vi ste iako ste na neki način iz ove prve grupacije ipak napustili HNS i otišla u novu stranku.
– U pravu ste, u politiku sam ušla prije 4 i pol godine i to iz struke, i sve sam samo ne čisti političar. Potreban je još ipak jedan mali vremenski odmak da bih vam mirna srca i zdravorazumski mogla odgovoriti na vaše pitanje. Živjela sam u uvjetima jedne teške kampanje za Grad Zagreb. Tek sam dan nakon drugog kruga izbora na jednom užem sastanku iz usta gospodina Vrdoljaka čula da on i njegov tim smatraju da treba ići zajedno s HDZ-om. Taj cijeli tjedan meni izgleda kao da sam živjela u jednom paralelnom svijetu. U jednom paralelnom svemiru. Duboko sam uvjerena da je način na koji je sve napravljeno doveo do toga da se političarima još manje vjeruje. Dio ljudi kojem ja pripadam pokazao se dosljednim i principijelnim. U stranci je napravljen takav raskol da su svi mostovi porušeni između onih koji su različito mislili. I tu je najveću štetu podnijela jedna građanska liberalna opcija, ali i svi političari. Jer kako će ubuduće netko nekome vjerovati da ga neće izdati.
Je li moguće da je vaša kampanja bila namjerno sabotirana, da je sve bilo dogovoreno i prije lokalnih izbora i u medije su se pustile informacije o tome kako bi vas se spriječilo da pobijedite Bandića?
– Meni je to teško reći. Postoje različite teorije zavjere. Uvijek kada nešto krene u krivu krivca uvijek prvo tražim u sebi. Bila je vrlo neobična kampanja. Dogovori oko toga hoće li me SDP podržati jako su dugo trajali. A poslije je cijela kampanja bila u sjeni toga hoće li HNS ući u Vladu s HDZ-om. Za točan odgovor na vaše pitanje potreban je još jedan vremenski odmak. Je li nešto bilo slučajno ili se dogodilo namjerno. U svakom slučaju između prvog i drugog kruga morala sam stalno odgovarati na pitanja hoće li HNS ići s HDZ-om. Čak je to išlo tako daleko da su mi ljudi govorili da su mislili glasati za mene, ali da neće jer će HNS ići s HDZ-om. Ja sam o tome slušala svaki dan na ulici tijekom kampanje.
