Razgovor s utemeljiteljem Instituta za europske i globalizacijske studije

Anđelko Milardović o ostrašćenim ideološkim sukobima: Plešemo nad vulkanom

Zdenko Duka

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Moja je poruka – loptu na sredinu, valja odustati od bilo kakvog radikalizma, desnog ili lijevog.  Ovako kako je krenulo, atmosfera je kao u Weimarskoj republici, s blagim mirisom građanskog rata. Između građanskog rata i seksa, ja biram seks. Treba to zaustaviti. I valja se orijentirati prema naprijed



Svjedoci smo sve turbulentnije situacije u Hrvatskoj. Dva i pol mjeseca poslije izbora dobili smo koalicijsku Vladu s nepoznatim premijerom Oreškovićem, s dvojicom HDZ-ovih ministara radikalnih stavova, od kojih je Mijo Crnoja, zbog otkrivenih malverzacija, morao već nakon šest dana odstupiti.


Svjedočili smo pohodu pet tisuća prosvjednika na zgradu Vijeća za elektroničke medije, uz skandiranje u Hrvatskoj opet udomaćenog ustaškog pozdrava »Za Dom spremni«. O naznakama velikog svjetonazorskog rata govori dr. Anđelko Milardović, utemeljitelj Instituta za europske i globalizacijske studije.

U svibnju 2014. Tomislav Karamarko je rekao da će kad oni dođu na vlast, svatko kod kuće moći misliti što hoće, ali javno neće smjeti slobodno govoriti, barem kad je riječ o Domovinskom ratu, braniteljima i Tuđmanu. Rekao je to na jednom skupu branitelja. Ostvaruje li on sada tu totalitarnu ideju?


– -Ma ne, mislim da ne. Jer, kako ostvariti takvu ideju unutar demokratskog društva? Moralo bi se ići direktno na ukidanje Ustava, na ukidanje višestranačja. To bi onda bio kraj demokracije.




Slažem se da bi to bio kraj demokracije.


– To bi bila likvidacija demokratske države. Ako je to govorio 2014., onda je to bilo u izbornoj borbi.


Pokret otpora


Na godišnjici smrti Franje Tuđmana 2014. rekao je i to da djelo Franje Tuđmana treba zaštititi Ustavom.


– Pa, dobro. Ali, svaka inicijativa koja bi se ugrađivala u Ustav, mora dobiti dvotrećinsku većinu. Svaki političar u demokratskom društvu može imati razne ideje. Čak i da nekom padne na pamet uvođenje totalitarnog režima, bio bi pokret otpora.


Bio bi pokret otpora. A što je ovo što se sada događa? Naglo poslije HDZ-ovog preuzimanja vlasti svjedočimo društvenim sukobima, možemo govoriti o naznakama svjetonazorskog rata?


– Da, ovdje je sukob ideologija koji je u klimaksu posljednja dva tjedna. Zašto? Prvi je marker društveni kontekst krize s obilježjima nezaposlenosti, porasta siromaštva, inozemnih dugova. I uz pomoć medija se inicira lijevi i desni radikalizam. Umjesto da se poslije izbora smire tenzije kako bi se Vlada mogla koncentrirati oko minimuma reformi oko kojih se javno zalažu. Jer u ovakvoj atmosferi, uz pritiske ulice, Vlada neće moći ništa rješavati. Lijevi i desni radikalizam hrane jedan drugog.


Zašto je Karamarko forsirao izbor ministra Crnoje, koji je morao dati ostavku, a inače s idejom sastavljanja registra izdajnika? Zašto je izabrao Hasanbegovića koji je prema dostupnim podacima bio član Pavelićevog Hrvatskog oslobodilačkog pokreta i simpatizer imama nacističke Handžar SS divizije? To je izazvalo reakcije.


– Registar izdajnika bio je više reakcija na registar branitelja. Ali, izjava o registru izdajnika svakako je sporna. Svatko koji ulazi u Vladu trebao bi proći sigurnosnu provjeru. A nije je bilo.


Što se tiče Hasanbegovića, sadašnji šef HOP-a Šebalj je izjavio da Hasanbegović (nažalost) nikad nije bio član te stranke.


Spašavanje Hasanbegovića


Da, ali je to pisalo godinama na portalu HČSP-a. Sporni detalji iz Hasanbegovićeve biografije užurbano se brišu s interneta. Kao i njegov intervju o Handžar SS diviziji.


-A HOP je cijelo vrijeme legalna stranka. Nitko nije niti tražio da se zabrani rad te stranke, izlazila je na izbore.


Zašto uklanjaju podatke?


– Ne znam. Šebalj kaže da nije bio član HOP-a, mediji kažu da je, ako to šteti Vladi u kojoj je onda bi to netko trebao točno ispitati.


Nemam ništa protiv da se svi revizionizmi stave na dnevni red. Hasanbegovićev revizionizam, jer ima stav prema povijesti drukčiji u odnosu na druge. No, Filozofski fakultet nije reagirao, on je tamo doktorirao.


Hasanbegović negira antifašističke temelje Ustava RH. Istina, riječ »antifašizam« nije u Ustavu, ali je ZAVNOH jedan od izvorišnih temelja, a on je antifašistički, što mu  piše u imenu – Zemaljsko antifašističko vijeće… i konačno, Hrvatska je postala samostalna država na osnovu ZAVNOH-a i AVNOJ-a.


–  Da, u izvorišnim osnovama govori se da se državnost temelji na uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženog nasuprot proglašenju NDH i u odlukama ZAVNOH-a i potom u Ustavu NRH. Implicite se misli na antifašistički sustav vrijednosti.


Ministar Hasanbegović baca naglasak na drugu izvorišnu osnovu – na Ustav RH, na pobjedu hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u obrambenom ratu. Jedni akteri sukoba stavljaju naglasak na jednu izvorišnu osnovu, drugi na drugu izvorišnu osnovu.  Radi se o dvije suprotstavljene izvorišne osnove. Ali, bez prethodne izvorišne osnove, bez ZAVNOH-a, ne bi moglo doći do druge izvorišne osnove.


Mislim da Hasanbegović tako ne misli, on ne priznaje tu prvu osnovu.


– Svaka društvena grupa tumači Ustav na svoj način, jer on nije egzaktna znanost. Što je za vas antifašizam?

– Polazim od antifašizma koji se pojavio u Europi između dva svjetska rata, protiv Mussolinija i Hitlera. I u formi antifašističkih oslobodilačkih pokreta na Zapadu, onih koji su po svojoj svjetonazorskoj orijentaciji bili heterogeni. Bili su tu i komunisti, i liberali i konzervativci, socijalisti, anarhisti. Zajednički je protivnik bio nacionalsocijalizam i fašizam. Bila je bitna i obrana demokracije.


Isti taj antifašizam bio je i u središnjoj i istočnoj Europi, ali on nije imao tu heterogenu strukturu. Kasnije je šapu nad antifašističkim pokretom stavila Komunistička partija. Tako je bilo i u Jugoslaviji.


Pravična i zločinačka strana


U Jugoslaviji je bilo drukčije jer tu je bio jedan od najjačih antifašističkih pokreta.


– Jest, ali ne radi se tu o većini i manjini.


Ali, u ratu je i taj pokret bio heterogen.


– Bio je heterogen, u Sloveniji Oslobodilna fronta i u Hrvatskoj Narodna fronta, dok nije došlo do komunističke diktature. A onda su pluralistički elementi antifašizma uklonjeni. I onda je KP preuzela monopol nad baštinom, ili političkom kulturom antifašizma. Sljedeća faza je da se sve ono loše što se događalo u lijevoj diktaturi stavljalo se pod kapu antifašizma.


Ali u ratu 1941-1945. zna se čija je strana bila pravična, čija zločinačka.


– Tu je stvar čista.


No, evo vidjeli smo u pohodu na Vijeće za elektroničke medije da stoji na jednoj paroli komunizam=fašizam. A to nikako nije i ne može biti isto.


– Upitno je preuzimanje monopola, bolje rečeno licence antifašizma pod kapu lijeve totalitarne diktature. To mi moramo apsolvirati. Radilo se u 20. stoljeću o dva tipa totalitarizma – o lijevom i desnom. Mi smo već dugo godina u demokraciji, treba otvoriti objektivnu raspravu unutar akademske zajednice. U lipnju, 2. i 3. Institut za europske i globalizacijske studije organizira u Splitu međunarodnu konferenciju o totalitarizmu i suočavanju s prošlošću.



Što mislite o modelu domovinske sigurnosti? Karamarko je sad potpredsjednik Vlade za domovinsku sigurnost. To obuhvaća obavještajno-policijsko-vojni sektor. Takvog modela u Europi nema. U programu Vlade stoji da je osobna sigurnost građana u nadležnosti Ministarstva obrane, umjesto MUP-a. – To mi miriše na priču poslije 11. rujna u Americi – građani špijuniraju građane. Jača nadzorni mehanizam, realizira se Veliki brat. Moguće je slijediti modele Europe ili Amerike. Ja više volim europski model, a kritičan sam spram američkog.


Smanjiti broj županija


Kad ne postoji program i kad se ne zna što učiniti s državom, ide se u radikalizam.


– Da, to se jednim dijelom događa zbog znanstveno neobjektivirane prošlosti, drugim dijelom je odgovor na društveni kontekst krize. Kad nema rješenja, potiče se sukob ideologija. To je loša beskonačnost.


Što očekujete od Vlade Tihomira Oreškovića, s obzirom na to što dosad znamo o njezinom programu i sastavu?


– Nećemo moći izaći iz ove situacije ako se ne pokrene reformski paket. Status quo je neodrživ. Ako se 80 posto proračuna troši na plaće i mirovine, to nije razvojni proračun. Valja reformirati i državnu upravu i smanjiti broj županija.


Most je za to, HDZ je protiv. Postoji mogućnost blokade procesa odlučivanja.


– HDZ se može protiviti tome. Ali, moraju postaviti pitanja, na kratki i na dugi rok, održivosti takvog sustava. Ako je Poljska mogla napraviti veliki administrativni rez možemo i mi. Malo smo društvo – što će toliki broj županija, općina.


Kako procjenjujete stabilnost Vlade?


– To je tek uigravanje, uhodavaju se.


Što mislite o Vijeću za suradnju? Je li to paralelna Vlada?


 – Ako je ono dobar filter za kadroviranje u Vladi, ako ono bude kvalitetno radilo nemam ništa protiv toga. To je na neki način kontrolna skupina, bitno je da se Vijeće ne odmetne, da ne postanu oni glavni, a ne sama Vlada.


Kalkulira se o tome koliko Tim Orešković može potrajati, ne bi se možda moglo dogoditi da nakon nekog vremena bude zamijenjen Karamarkom, recimo?


– Nikad dosad nismo imali sličan model vladanja.



Ono što Hasanbegović  priča je u okvirima akademske rasprave, ali je on sada s dosta ekstremnim stavovima postao ministar.– Onda se akademska rasprava instrumentalizira i prebacuje se u polje politike. Ali, na akademskoj razini želim prikazati i revizionizam broj 2. Revizionizam Dejana Jovića. On piše o dva antifašizma u knjizi »Jugoslavija – država koja se raspala« koji interpretira postojanje dva antifašizma – partizanskog i četničkog. Nisam čitao, međutim, iako je četništvo bilo zločinački pokret, u početku je to bio i antifašistički pokret. -No, prihvaćena je povijest da je četnički pokret bio nešto drugo, što nije imalo veze s pokretom otpora, otkud onda sad taj Jovićev revizionizam? 


Uvijek kompletno čišćenje


Smjenjuje se šef SOA-e Lozančić.


– Smjene su uvijek dolazile poslije izbora.


Da, ali čovjek ima još godinu dana mandata i za smjenu nema nikakvog obrazloženja, iako svi znamo zbog čega je to.


– Nismo došli do tog modela da se promijene samo vrhovi a da se ostali kadrovi ne diraju. Kod nas je uvijek kompletno čišćenje. Postoji taj revolucionarni naboj kod svake Vlade, bila ona reformistička ili kakva druga. Bilo bi idealno kad bi se institucije mogle oblikovati na dugi rok da bi bile jamstvo funkcioniranja normalnog društva. Trebaju ostati ljudi koji imaju stručne reference, sustav mora funkcionirati.


Kako komentirate pohod na Vijeće za elektroničke medije u kojem je bio i potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš? Da podsjetimo, Vijeće je oduzelo koncesiju Z1 televiziji zbog toga što je voditelj upozorio građane da ne šetaju pored Pravoslavne crkve jer bi ih neki svećenik mogao zaklati. Priličan govor mržnje.


– Moja je poruka – loptu na sredinu, valja odustati od bilo kakvog radikalizma, desnog ili lijevog. Da se Vladi da mira da pokuša realizirati ono što je obećala i da radi profesionalno. Da oporba radi svoj posao profesionalno. Ovako kako je krenulo – ovo je po meni ples nad vulkanom. Atmosfera kao u Weimarskoj republici, s blagim mirisom građanskog rata. Između građanskog rata i seksa, ja biram seks. Treba to zaustaviti. I valja se orijentirati prema naprijed.