Samo 12 hrvatskih kompanija među 500 najvećih u Srednjoj Europi

Agrokor i slovenski Petrol po prihodima pretrčali Inu

Branko Podgornik

Od Vlade sam očekivao puno više: bitno bolje selekcioniranje u smislu vještina i znanja, njezinu bolju pripremljenost i veću odlučnost, kazao je vlasnik i predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi. Upozorio je, međutim, da je Vlada naslijedila devastiranu ekonomiju i visoku korupciju, ali da je istodobno napravile važne svjetonazorske iskorake



ZAGREB – Među 500 najvećih poduzeća u srednjoj Europi nalazi se samo 12 hrvatskih, a prednjači Agrokor koji već drugu godinu zauzima mjesto vodeće kompanije u Hrvatskoj i obližnjoj regiji. Do 2012. godine najveća domaća kompanija bila je Ina, a sada je na drugom mjestu. Od 2007. godine prihodi Ine porasli su samo tri posto, a Agrokoru 41 posto, rekao je jučer Ivica Krešić, direktor u kući Deloitte, koja je i sastavila popis najvećih 500 srednjoeuropskih kompanija.


– Da bi se neka kompanija svrstala među 500 najvećih, mora imati barem 500 milijuna eura prihoda. Znakovito je da proteklih godina recesije nijedno novo poduzeće iz Hrvatske nije ušlo u taj popis, osim Petrola Croatia koji je 2013. dosegnuo 572 milijuna eura prihoda. Istodobno, slovenski Petrol je po prihodima prestigao Inu, dodao je Krešić na okruglom stolu »Hrvatski pokretači rasta«, u organizaciji magazina Banka i kuće Deloitte.


Na popisu najvećih iz Hrvatske nema nijednog poduzeća iz proizvodnje, uočio je Krešić. Prema magazinu Banka, industrija je prije tri desetljeća činila 30 posto BDP-a, a danas samo 13 posto, što znači da je Hrvatska zabilježila jednu od najsnažnijih deindustrijalizacija u svijetu.



1. Agrokor  3.9792. Ina  3.6233. HEP  1.7324. Konzum  1.6095. T-HT Grupa  9296. Roglić grupa-Orbico  8397. Prirodni plin  9798. Atlantic Grupa  6679. HEP Operator  59610. Zagrebački holding  58811. HEP Proizvodnja  57512. Petrol Croatia  573


Gotovo trećina od najvećih 500 poduzeća smještena je u Poljskoj, koja je i najveće srednjoeuropsko gospodarstvo. Na vrhu je poljski naftni div PKV Orlen s lanjskim prihodom od 27 milijarda eura. Drugi je mađarski MOL s 18 milijarda, a treća je češka Škoda s 10,3 milijarde eura. Agrokor se danas, sa četiri milijarde eura prihoda, nalazi na 27. mjestu. Zdravko Marić, izvršni direktor Agrokora, potvrdio je da ta kompanija nakon preuzimanja slovenskog Mercatora očekuje prihode oko sedam milijarda eura, čime će znatno popraviti položaj na srednjoeuropskoj ljestvici. – Ekonomska recesija otežava rast kompanija, pa je 500 najvećih lani zabilježilo povećanje prihoda od samo tri posto, malo više od inflacije, rekao je Krešić, koji smatra da hrvatska poduzeća ne mogu bitno pobošljati mjesto na ljestvici, jer je naša zemlja malo tržište. Zbog recesije teško je očekivati organski rast kompanija, ali njihovo je širenje moguće ponajprije kroz preuzimanja, dodao je Emil Tedeschi, vlasnik i predsjednik uprave Atlantic grupe, sa čime se složio i Zdravko Marić. Bitna promjena nastat će onda kad većina domaćih poduzetnika shvati da mora krenuti u svijet, triput je ponovio prvi čovjek Atlantic grupe. Tedeschi ne očekuje puno od nove Vladine industrijske strategije koja do 2020. predviđa zapošljavanje dodatnih 80 tisuća ljudi u industriji, te povećanje izvoza za 30 posto. »Ne očekujem da će država moći uvesti velike sektorske poticaje za neke industrije, jer su ti poticaji u EU strogo regulirani«, kaže Tesdeschi, tvrdeći da mu nije najvažnije hoće li proizvodnja hrane i pića, čime se bavi i Atlantic grupa, »u strategiji dobiti treće ili sedmo mjesto«. – Od Vlade očekujem nešto drugo, a to je kvalitetnije upravljanje, smanjenje javnih rashoda i donošenje zakona koji će omogućiti brži rast gospodarstva i konkurentnosti. Od Vlade sam očekivao puno više: bitno bolje selekcioniranje u smislu vještina i znanja, njezinu bolju pripremljenost i veću odlučnost, kazao je Tedeschi. Upozorio je, međutim, da je Vlada naslijedila devastiranu ekonomiju i visoku korupciju, ali da je istodobno napravile važne svjetonazorske iskorake.