arhiva NL
U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija već znatno više doprinosi u porezima u odnosu na druga europska tržišta – poručuju iz HT-a, dok se građani, pa i koalicijski HNS pitaju – zar je mobitel u 21. stoljeću luksuz? Što se trošarina tiče, Kujundžić već ima pravo na 32 posto prihoda od trošarina na duhan prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, no nije se pretrgao u traženju tog novca
Cijeli iznos poreznog rasterećenja od 2,5 milijarde kuna godišnje, koje je Vlada, kako se hvalila kod donošenja porezne reforme, dala građanima, mogao bi se ponovo vratiti u državni proračun samo drugim oblicima oporezivanja. Ministar zdravstva Milan Kujundžić u intervjuu našem listu najavio je da će nedostatak novaca u zdravstvu pokriti uvođenjem poreza na – kako je rekao – luksuz, odnosno povećavanjem nameta na duhanske proizvode, alkohol, kocku i mobilnu telefoniju. Na taj način planira u zdravstveni proračun prikupiti tri milijarde kuna, pa bi građani u Vladinom poreznom »raju« uživali samo u ovoj godini jer u slučaju da se ostvare Kujundžićeve najave, plaćat će čak pola milijarde kuna više, nego što su u proračun davali prije poreznog rasterećenja. Bilo bi to povećanje ukupnih poreznih davanja nešto manje od pet posto jer se od poreza skupi oko 62 milijarde kuna godišnje.
Udruga Lipa, koja je svojom peticijom umnogome pomogla rušenju poreza na nekretnine, poručila je kako bi Vlada trebala smanjiti, a ne povećavati poreznu presiju, a najave ministra Kujundžića nazivaju novim udarom na standrad građana.
– Na taj način građanima bi se iz džepa izbio desetak puta veći iznos od onoga što bi morali dodatno platiti kroz uvođenje predloženog, ali odbačenog poreza na nekretnine – poručuju iz Lipe i od Kujundžća očekuju da se problemu financija u zdravstvu posveti na način da prvo detaljno analizira strukturu rashoda i predloži mjere sanacije i restrukturiranja, jer su dugovi u sustavu zdravstva rezultat neprovođenja reformi na koje su se obavezale sve hrvatske vlade, uključujući i sadašnju.
HDZ pojma nema
Iako Kujundžić tvrdi da očekuje suglasje u Saboru o svom prijedlogu, čini se da ga zasad nema ni u vladajućoj koaliciji, pa čak ni u svojoj stranci, odnosno u HDZ-u. Svi HDZ-ovi dužnosnici s kojima smo jučer razgovarali rekli su da o tome ništa ne znaju, da taj prijedlog nije raspravljen na stranačkim tijelima i zamjeraju Kujundžiću što je s njime izašao u javnost prije toga.
– Tek smo odustali od poreza na nekretnine, a on već samoinicijativno, bez rasprave unutar stranke, najavljuje nove poreze građanima – revoltirano nam je kazao jedan HDZ-ov dužnosnik. Takvo je raspoloženje kod većine HDZ-ovaca s kojima smo jučer razgovarali.
O novim intervencijama u porezni sustav ne znaju ništa ni u resornom Ministarstvu financija, a prošli je tjedan ministar financija Zdravko Marić na mogućnost da se zdravstvo financira dodatnim oporezivanjem duhanskih proizvoda, alkohola ili slatkiša, kazao da Ministarstvo zdravstva radi na prijedlogu restrukturiranja zdravstva i da njihov prijedlog još nije vidio te da će o njemu razgovarati kad bude zaokružen.
Iz koalicijskog HNS-a već stižu poruke da se o tome nije razgovaralo unutar koalicije, a čini se da je toj stranci posebice neprihvatljiv porez na mobilnu telefoniju.
Tako je saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj rekao da HNS ne podržava nove namete na mobitele i da mobitele ne smatra luksuzom.
– HNS će biti i apsolutno protiv bilo kakvih novih poreznih nameta, pogotovo na mobitele. Za razliku od onoga drugoga što je navedeno što apsolutno podržavamo, što se tiče alkohola, kocke i duhana, što spada u porez na luksuz, ovdje mobitelima nema mjesta – rekao je Čuraj kako prenosi Hina. Objasnio je da u 21. stoljeću, kada Europska unija potiče razvoj širokopojasnog interneta, nema mjesta za povećanje nameta na mobitele i da mobiteli ne spadaju u luksuzna dobra. Na pitanje je li HNS ranije dogovorio nove poreze sa svojim partnerom HDZ-om, Čuraj je odgovorio da je to nešto novo što, po njegovim saznanjima, nije bilo komunicirano unutar Vlade.
HDZ: Prijedlog nije raspravljen na stranačkim tijelima i zamjeraju Kujundžiću što je s njime izašao u javnost prije toga
HNS: Apsolutno protiv bilo kakvih novih poreznih nameta, pogotovo na mobitele koje u toj stranci ne smatraju luksuzom
ICT sekcija HUP-a: Uporaba interneta te mobilnih usluga ne predstavlja luksuz, već se radi o temeljnim komunikacijskim alatima 21. stoljeća
Udruga Lipa: Na taj način građanima bi se iz džepa izbio desetak puta veći iznos od onoga što bi morali platiti kroz porez na nekretnine
Skuplja usluga
Oglasila se ICT sekcija Hrvatske udruge poslodavaca koji su najavu ministra Kujundžića ocijenili suprotnom najavama Vlade da će rasteretiti hrvatsko gospodarstvo.
– Nametanje i najava novih poreza i za ICT sektor u kombinaciji s visokim cijenama radiofrekvencijskog spektra, koje su među najvišima u EU-u, znatno opterećuju investicijski potencijal te otežava razvoj mobilnih mreža nove generacije. Isto tako, ovakav porez će znatno poskupiti cijenu usluga te utjecati na konkurentnost hrvatskih tvrtki, na što stalno upozoravamo – poručuju iz Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti. Dodaju i da uporaba interneta te mobilnih usluga ne predstavlja luksuz, već se radi o temeljnim komunikacijskim alatima 21. stoljeća i argumenti koji se koriste za njihovo oporezivanje pokazuju veliko nerazumijevanje donositelja političkih odluka o utjecaju istih na poslovanje cjelokupnoga gospodarstva.
Iz Hrvatskog telekoma su na naš upit odgovorili da je nejasno o kakvom bi se porezu točno radilo, ističu da je u današnje vrijeme kada građani žele biti povezani uvijek i svugdje, imati najveće brzine Interneta i koristiti napredne usluge, nerazumno uspoređivati telefoniju sa štetnim stvarima poput cigareta, alkohola ili kocke.
– U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija već znatno više doprinosi u porezima u odnosu na druga europska tržišta. Primjerice, davanja za pravo puta iznose više od 10 posto vrijednosti telekom tržišta te plaćamo najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi – poručuju iz HT-a.
(2016. godina)
– porez na alkohol 257 milijuna kuna
– igre na sreću 300 milijuna kuna
– trošarine na duhanske proizvode 4,47 milijardi kuna
Procjena
– porez na mobilnu telefoniju 500 milijuna kuna
Siva ekonomija
Zasad se čini da je na najveći otpor i u političkim i gospodarskim krugovima naišla najava dodatnog poreza na mobilnu telefoniju, pa neki naši sugovornici iz HDZ-a ističu da ne bi trebalo podcijeniti ni to da je Kujundžić računao na mogućnost da prođe barem dio njegovog prijedloga, onaj na dodati porez na duhan ili alkohol koji su štetni za zdravlje. Međutim, oni upozoravaju da se mora voditi računa o tome kako bi takav porez utjecao na potrošnju.
– Nemojmo zaboraviti da Hrvatska ima najveću granicu sa zemljama koje nisu članice EU-a, BiH i Srbijom, gdje su cigarete već znatno jeftinije, a novim bi poskupljenjem ta razlika bila još i veća, a samim time bi građani bili motiviraniji za kupnju preko granice. Iskustva kažu da kad takav namet povećaš za deset posto, dobiješ samo pet posto veće prihode, što znači da ostatak ode u sivu ekonomiju, napominje naš sugovornik.
Nije nevažno ni to da ministar Kujundžić zapravo već ima pravo na 32 posto prihoda od trošarina na duhan prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju koji je donesen još u vrijeme vlade Ive Sanadera, i čime je država trebala platiti osiguranje za one skupine za koje se obvezala snositi troškove. No, dosad je svaki ministar financija zaobilazio tu obvezu, a nijedan ministar zdravstva, pa očito ni Kujundžića nije se pretrgao u traženju tog novca. Tako državni proračun na polugodištu ima plus od 35 milijuna kuna, a zdravstveni sektor dugove od osam milijardi kuna. Dio naših sugovornika iz HDZ-a ne isključuje mogućnost da je Kujundžić najavio nove poreze kako bi »pritisnuo« Marića da mu ubuduće uredno doznačuje taj novac i plati zaostatke, a dodaje da možda računa da će nakon toga biti manji otpor povećanju dopunskog osiguranja.
Najizdašnije trošarine
Iako nije jasno kako bi se plaćao porez na luksuz, posebice onaj na mobilnu telefoniju, naši sugovornici iz financijskog sektora kažu da se tu može ubrati najviše 500 do 600 milijuna kuna, kako god ga ministar formulirao. Od poreza na alkohol država je lani ubrala 257 milijuna kuna, pa ni tu ne bi bilo značajnog prihoda ukoliko se taj porez ne bi udvostručio. Što se tiče Kujundžićeve najave da će se oporezivati kocka, nije jasno je li mislio na sve igre na sreću, ali taj porez je u proračun lani donio nešto više od 300 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 192 milijuna kuna, pa se ni tu ne može govoriti o iznosu koji bi bio značajan u postizanju tri milijarde kuna prihoda. Najizdašnije su bile trošarine na duhanske proizvode koje su u proračun donijele 4,47 milijardi kuna u prošloj godini, i ako doista želi prikupiti tri milijarde kuna u zdravstveni fond Kujundžić bi trošarine morao podići barem za 50 posto. No, to onda ne bi bilo povećanje od nekoliko kuna, jer je primjerice u cigaretama koje koštaju 27 kuna po paketiću najmanje 15 kuna trošarina.
Ministre, zar je mobitel danas luksuz? – poručili su građani Milanu Kujundžiću
P. MAČEK/PIXSELL
Kujundžićeva najava poreza na luksuz možda je samo manevar kako bi se smanjio otpor povećanju dopunskog osiguranja
S. DRECHSLER
