U kaznionicama čak 25 posto zatvorenika više od kapaciteta

Zatvori prebukirani jer mnogi nemaju za kaznu

Jagoda Marić

Lani je ukupno 1.428 građana završilo iza rešetaka jer nisu mogli platiti prekršajnu kaznu, stoga ne čudi da se mnogi žale zbog uvjeta smještaja i traže nadoknadu štete



ZAGREB Uz 7.547  građana koji su u 2012. prošli kroz hrvatske zatvore jer su sudovi zaključili da su počinili određena kaznena djela, u zatvoru je boravilo i 5.037 osoba koji su iza rešetaka završili nakon prekršajnog postupka. Samo 893 osobe u prekršajnom su postupku osuđene na kaznu zatvora, 2.716 u prekršajnom je postupku zadržano u zatvoru, a čak 1.428 građana poslano je u zatvor nakon što nisu platili izrečenu novčanu kaznu. 


Zbog svega toga, većinu godine u hrvatskim je zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima bilo gotovo pet tisuća zatvorenika, što je gotovo 1.300 osoba više nego što bi ih trebalo biti prema kapacitetima. To znači da je u zatvorima broj kažnjenika čak za jednu četvrtinu veći nego što su njihovi kapaciteti, i takvo stanje ne mijenja se godinama.  Nije onda čudo što se najviše zatvorenika žali baš na uvjete smještaja ili čak traži naknadu štete zbog neadekvatnih uvjeta. Tako je većina zatvorenika od 343 zahtjeva za naknadu štete koju su podnijeli u 2012. tražila odštetu zbog uvjeta smještaja.



U prošloj  su godini zatvorenici u Hrvatskoj primili nešto više od 44  tisuće paketa, što je smanjenje za deset posto u odnosu na godinu dana ranije i to je najmanji broj paketa što su ih zatvorenicima slali njihovi prijatelji i obitelji od 2006. Primili su kažnjenici malo više od 117 tisuća pisama i to je pad od gotovo deset posto u odnosu na 2011., ali ta brojka značajno ne odstupa od broja pisama što su ih zatvorenici primali posljednjih nekoliko godina. Za  gotovo 18 posto smanjio se  broj zatvorenika kojima je netko dolazio u posjet, a isto toliko pao je ukupan broj posjeta, što je najniža razina obilaska zatvorenika u nekoliko posljednjih godina.




 Umjesto toga, povećan je broj telefonskih poziva pa se i u izvješću zaključuje kako je to posljedica ekonomske krize.



S druge strane, i to pokazuje Izvješće o stanju u zatvorima i kaznionicama, državi nedostaje pravosudnih službenika i namještenika u zatvorskom sustavu. Prema podacima iz izvješća, u zatvorskom sustavu radi 2.652 službenika i namještenika, a prema ustrojstvu predviđeno je da ih bude 4.004. To znači da državi nedostaje 1.352 i službenika i namještenika, odnosno da o prenapučenim zatvorima brine čak 37,77 posto službenika manje nego što bi ih trebalo biti. 


U izvješću se ističe kako službenika nedostaje u svim odjelima »zbog čega se poslovi izvršavanja kazne zatvora tijekom cijelog promatranog razdoblja obavljaju u izrazito otežanim uvjetima, čemu dodatno pridonosi financijsko ograničenje državnog proračuna«. Iako se to u izvješću ne navodi izrijekom, očito je da bi se sustav održavao, nužan je prekovremeni rad postojećeg zatvorskog osoblja, a  s druge strane postoji pritisak da se  što više smanje troškovi prekovremenog rada ili rada koji se dodatno plaća.


U sustavu je krajem 2012. zaposleno 1.576 pravosudnih policajaca, što znači da na svakog od njih dođe više od troje zatvorenika, a broj zaposlenih se smanjuje, pa je tako i u prošloj godini pao za 21. Suprotno tome, nastavljen je rast broja napada zatvorenika na službenike, pa ih je lani bilo 17, ali u izvješću se ističe kako su ti napadi »više su rezultat trenutne reakcije zatvorenika na situaciju nego planiranog napada«. Dodaje se i to da nisu evidentirane teže ozljede kao posljedica napada zatvorenika na službenike.