ZAGREB Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako se procjene gospodarskog rasta Hrvatske koje je danas objavila Europska komisija vrlo malo razlikuju od procjena hrvatske Vlade.

Europska komisija u privremenim zimskim prognozama povećala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu s 2,9 na 3 posto, za ovu godinu je zadržala raniju procjenu od 2,6 posto, a za sljedeću predviđa rast od 2,3 posto.

Marić je podsjetio da je Vlada pri izradi proračuna za ovu godinu prognozirala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 2,5 posto, a za 2021. predviđa rast od 2,4 posto.

“Dakle, zaista mala razlika”, rekao je Marić komentirajući nakon sjednice Vlade najnovije procjene Europske komisije.

Dodaje i kako su projekcije inflacije također vrlo blizu – Komisija kaže za ovu godinu predviđa inflaciju od oko 1,5 posto, a projekcija Vlade je oko 1,3 posto.

Marić kaže kako se slažu i u procjeni da će i nadalje glavni doprinos i zamašnjak gospodarskom rastu doći od rasta domaće potražnje, s jedne strane investicija i s druge osobne potrošnje.

“Efekti i porezne reforme i nekih drugih elemenata dali su svoj značajni doprinos i ne možemo očekivati godinu za godinu svaki put uvijek jednaki doprinos. Ali u svakom slučaju naglašavaju i ovo međunarodno okruženje na koje mi stalno ukazujemo. I kada radimo naše projekcije i kada navodimo faktore rizika i čimbenike rizika navodimo da su međunarodne okolnosti nešto na što ne možemo utjecati, a opet se može reflektirati na poziciju neto izvoza”, rekao je Marić.

Upitan brine li ga činjenica da nam gospodarstvo usporava, Marić je odgovorio kako su najvažnije stope rasta, refleksija rasta na tržište rada, zaposlenosti i plaće.

Stopa rasta koju trenutno imamo je prije svega realna, rekao je Marić, poručujući kako bi svi skupa trebali stremiti višim stopama rasta.

Ponovio je kako to ne ide preko noći te kako posebnu pažnju treba posvetiti potencijalnom rastu, onomu što imamo i kako efikasno koristimo te čimbenike proizvodnje da bi stope rasta bile više.

Ne želeći komentirati monetarnu politiku, s obzirom na neovisnost Hrvatske narodne banke, Marić je rekao kako je doprinos fiskalne politike prije svega bio kroz stabilizaciju javnih financija, preokretanje negativnih trendova javnog duga. To su, dodaje, bili i glavni razlozi što je kreditni rejting Hrvatske popravljen.

Treći su segment strukturne politike. To je glavni element koji nam može omogućiti da bolje raspolažemo s našim faktorima proizvodnje, naglasio je.

Upitan smatra li neuspjehom Vlade činjenicu da Hrvatska, ni uz povoljno okruženje, nije imala previše kvartala u kojima su stope rasta bile više od tri posto, Marić je rekao kako su okolnosti na financijskim tržištima povoljne i kamatne su stope na povijesno niskim razinama, ali se one razlikuju od zemlje do zemlje zbog premije rizika koja je usko vezana uz kreditni rejting.

“Da mi nismo uspjeli napraviti ovo što smo napravili i da nije vraćen (investicijski) kreditni rejting, naša premija rizika sigurno ne bi bila preko 200 baznih bodova, dakle preko dva posto manja nego što je bila na početku mandata. S te strane je doprinos više nego očigledan, no može se i više i bolje od toga, treba nastaviti na tome i dalje graditi priču”, kazao je, dodajući kako je gospodarski rast pitanje svih, ne samo Vlade koja treba snositi odgovornost u dijelu koji se tiče stvaranja uvjeta poslovanja.