Američki običaj u nas

Zamke “crnog petka”: Budite oprezni ako danas kupujete robu preko interneta

Branko Podgornik

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Hrvatska udruga banaka poziva na oprez pri kupnji putem interneta, kako kupci ne bi nasjeli prevarantima i dobili robu lošije kvalitete, ili ostali bez nje



ZAGREB Mnogi će trgovci na današnji Crni petak prodavati robu po sniženim cijenama te očekuju navalu kupaca. Prošle godine na isti dan u Hrvatskoj je prodano robe u vrijednosti od pola milijarde kuna, prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, a danas se očekuje još veća žetva. Naime, Crni petak je američki običaj koji se Hrvatskom počeo širiti posljednjih nekoliko godina, dok kupovna moć njezinih potrošača blago raste, sudeći prema državnoj statistici.


Budući da će mnogi građani koristiti Crni petak za kupnju jeftinije robe i putem interneta, Hrvatska udruga banaka (HUB) jučer je upozorila potrošače na oprez, kako ne bi nasjeli prevarantima i tako dobili robu lošije kvalitete, ili ostali bez nje. Istina je da manje od polovine korisnika interneta u Hrvatskoj (46 posto) kupuje robu u online-trgovinama, te da četiri petine njih (36 posto) kupuje samo putem provjerenih internetskih dućana.


Međutim, 10 posto građana kupuje bez razmišljanja, a 13 posto njih doživjelo je prevaru, prema istraživanju koje je HUB u listopadu proveo na više od 1.000 ispitanika. Među prevarenima znatno je više muškaraca nego žena, što pokazuje da su one opreznije.




– Nikad nemojte koristiti poveznice na internetske trgovine koje dobijete u porukama na društvenim mrežama, ili putem elektronske pošte. To je jedan od čestih oblika prevare – upozorio je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a. Kupnja na internetu mora se obavljati na stranicama koje su sigurne, a u adresi imaju oznaku »https«, često sa simbolom lokota. Internetske stranice trgovina morate sami upisivati, podsjetio je Parat. Upozorio je da za internetska plaćanja nije dobro koristiti ni javne internetske mreže (WiFi) jer one nisu sigurne.


Važno je da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao u stvarnom životu. Kriminalci im nerijetko šalju adrese lažnih internetskih trgovina, putem pošte ili društvenih mreža, kako bi ih navukli da im ostave osobne i financijske podatke. Građani trebaju itekako razmisliti kome te podatke daju, kazao je Parat.


– Banke, primjerice, nikad ne traže od svojih klijenata da im osobne i financijske podatke iznose putem telefona ili elektronske pošte – podsjetio je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.