GLEN MORONEY

Vlasnik australske Scenic grupe o planovima u Hrvatsku: Već smo na neki način strateški partner “3. maju”

Orjana Antešić

snimio Roni Brmalj

snimio Roni Brmalj

Prerano je govoriti za bilo što više jer puno se stvari u brodogradilištu mora napraviti i posložiti da bi krenuli razgovori u tom pravcu. Hajdemo zato korak po korak, pa ćemo vidjeti kuda će nas to odvesti



Australski biznismen Glen Moroney, vlasnik Scenic grupe i čovjek koji želi u »3. maju« izgraditi pet luksuznih kruzera, definitivno nije od onih koji se razbacuju velikim riječima i zvučnim obećanjima. »Polako, idemo korak po korak«, ponovio je u nekoliko navrata tijekom našeg razgovora, dajući do znanja da je potpuno svjestan okolnosti pod kojima se pokušava održati brodogradnja u Rijeci. Ovakav Moroneyjev stav vidljiv je i u načinu na koji je gradio svoje poslovno carstvo turističkih putovanja i kruzing turizma gdje je počeo od nule, da bi danas, tri desetljeća kasnije, razgranao mrežu agencija za luksuzna putovanja po cijelom svijetu i raspolagao vlastitom flotom od dvadeset i tri riječna kruzera. Prošle jeseni sa 168-metarskom jahtom »Scenic Eclipse«, vrijednom gotovo 200 milijuna eura, ušao je na velika vrata oceanskog i polarnog kruzing turizma. Ovaj najluksuzniji kruzer za ekspedicijska putovanja u svijetu, kako je predstavljen u medijima, odraz je Moroneyjevog »make it happen« pristupa posla.


​Graditelji brodova


​Za vrijeme gradnje ovog broda na navozu, pulski Uljanik već je bio u velikim problemima, ali Moroney nije htio odustati. Preuzeo je brod i sa svojim inženjerskim timom, uz angažman šestotinjak podizvođača, uspio je u Puli završiti ovaj iznimno sofisticirani i skupi brod čiji bi se sister-ship, »Eclipse II«, samo još usavršenija verzija, do počeka ovog ljeta trebala početi graditi na trećemajskom navozu. Gradit će ga Scenicova tvrtka koju su upravo registrirali u Hrvatskoj, MKM Yachts, a riječko brodogradilište bit će podizvođač. Vrlo slično modelu koji je Moroney silom prilika primijenio u Uljaniku, ali i s kojim već više godina gradi svoje manje i jednostavnije brodove u azijskim brodogradilištima.


– To što u Scenicu sve više postajemo i brodogradilište, a ne samo vlasnici brodova, proces je koji smo prolazili postupno, trajao je godinama, u kojima smo uspjeli stvoriti bazu ljudi, inženjera, projektantskog znanja i iskustva da sada možemo upravljati cijelim procesom gradnje naših jedinstvenih brodova. Kada smo krenuli graditi vlastitu flotu riječnih kruzera, tamo 2007. godine, ono što su nam nudila europska brodogradilišta nije udovoljavalo našim zamislima i ideji onog s čime smo se htjeli istaknuti i ponuditi na kruzing tržištu. Tako smo krenuli razvijati vlastite projekte brodova koje su potom brodogradilišta gradila za nas. Dvadeset riječnih kruzera tako smo izgradili u Europi, a onda smo 2014. godine u Aziji, u Vijetnamu, počeli i sami graditi brodove tako da smo s tamošnjim brodogradilištem ugovorili radove u čeliku i gradnju trupa, a brod smo potom, zajedno s drugim podizvođačima, opremili i završili mi. U Aziji smo dosad sagradili tri riječna kruzera i to su prekrasni brodovi, građeni prema svim europskim standardima i s puno europske opreme, objasnio je Moroney kada smo ga upitali zašto se odlučio upustiti u avanturu gradnje brodova pored toga što mu je to, naravno, financijski povoljnija opcija.




Za kruzere koje planirate graditi u »3. maju« zasad jedino što se pouzdano zna jest da ih je ukupno pet, premda neki pričaju i o šest, kao i da će prvi koji će se graditi biti preslika onog koji ste sagradili u Puli. O ostala četiri malo se ili ništa ne zna.


– Morat ćete razumjeti što ne mogu ići previše u detalje zbog naše konkurencije na tržištu. Mogu samo potvrditi da je zasad riječ o pet brodova, ukupno vrijednih oko 860 milijuna eura, a objavili smo i da krećemo u izgradnju »Scenic Eclipse II« za koji će u riječkom brodogradilištu uskoro biti položena kobilica. Što se tiče ostala četiri broda, reći ću da su u različitim fazama projektiranja, da će na neki način biti slični »Eclipseu«, ali opet prilagođeni nekim specifičnim nišama kruzing tržišta na koje ciljamo. Svi će biti opremljeni prema najvišim standardima, dakle govorimo o šest zvjezdica, i imat će klasu kojom će moći ploviti i polarnim područjima.


Bolno iskustvo


Zašto mislite da vam se u »3. maju« neće ponoviti ista priča kao u Uljaniku zbog koje vam je »Eclipse« kasnio više od godinu dana?


– Iskustvo u Uljaniku bilo je vrlo bolno i koštalo nas je puno novaca, međutim, iz toga smo i naučili puno. Usudio bih se reći da smo u tih dvanaest mjeseci, koliko je trajalo završno opremanje »Scenic Eclipsea«, a govorimo o jednom od najkompliciranijih putničkih brodova ikad sagrađenih u svijetu, komprimirali iskustvo koje su u brodogradilištu stjecali možda dvadeset i više godina. To što smo prošli u Uljaniku učvrstilo me u stavu da više nikad ne bih ponovo potpisao ugovor u kojem nemamo kontrolu nad cijelim projektom. U ovom projektu Scenic će biti taj koji će voditi cijeli proces, a »3. maj« bit će naš podizvođač za izgradnju i opremanje trupa na navozu. Uvjeren sam da ćemo na taj način maksimalno uspješno spojiti dva komplementarna seta znanja jer će brodogradilište raditi onaj dio posla u kojem su tamo najbolji i koji sjajno rade, a to je izgradnja čeličnog trupa, zajedno s osnovnim opremaškim dijelom dok je brod na navozu.



Naš dio posla, ono što mi radimo najbolje, završno je opremanje, onaj luksuzni dio, odnosno kompletna unutrašnjost i interijer broda, finiširanje svih detalja. Znate, u Puli smo krenuli s dva zaposlenika, trebali smo ih imati najviše deset, da su stvari funkcionirale normalno i da tamošnje brodogradilište nije krenulo prema stečaju. Na kraju je naš tim narastao na stotinu ljudi, vrlo specifičnih znanja i inženjera koji su koordinirali i upravljali sa šestotinjak podizvođača. I upravo su ti ljudi, od kojih je velika većina i danas s nama, razlogom zašto mislim da bi se gradnja »Eclipse II« u riječkom brodogradilištu trebala odvijati bez ikakvih većih problema. U proteklih sedam, osam mjeseci prošli smo kroz svaki dio projektne dokumentacije, svaki dio »Eclipsea« kako bismo bili sigurni da će gradnja drugog broda ići glatko.


Hoće li u tom završnom opremanju kruzera biti prostora i za dodatni angažman trećemajaca?


– Naravno da hoće. Bit će mogućnosti za angažman svih onih koji kvalitetno i konkurentno rade.


Mnogi vas vide kao novog strateškog partnera u »3. maju«. Razmišljate li u tom pravcu, da postanete i vlasnik brodogradilišta?


– Činjenica je da smo mi s ovim projektom gradnje pet kruzera već na neki način postali strateški partner »3. maju«. Međutim, prerano je govoriti za bilo što više. Vidjet ćemo. Puno se stvari ovdje u brodogradilištu mora napraviti i posložiti da bi krenuli razgovori u tom pravcu. Ne može se pobjeći od činjenice da »3. maj« nije radio i bio operativan više od godinu dana, da ni sada ne radi punim kapacitetom. Da bi uopće moglo krenuti dalje, brodogradilište mora najprije završiti tri postojeće novogradnje jer su na osnovi toga i dobili sadašnje kreditne linije, moraju krenuti naše gradnje, a sigurno bi trebalo uložiti i u modernizaciju. Hajdemo zato korak po korak, pa ćemo vidjeti kuda će nas to odvesti. Budimo realni, brodogradnja i kooperacija u ovoj je regiji gotovo zamrla. S naša dva broda, koliko ih planiramo istovremeno imati u proizvodnji, teško da će se rehabilitirati nekadašnji kapaciteti »3. maja«. Međutim, ako u ovom riječkom bazenu kroz idućnih nekoliko godina uspijemo oživjeti i stvoriti bazu podizvođača, vrlo specijaliziranih i s najmodernijim znanjima i tehnologijom te u sinergiji s obližnjim talijanskim brodogradilištima, dobit ćemo jednu zdravu jezgru s kojom je onda sve otvoreno. Upravo to što je najveće brodogradilište i svjetski broj jedan u gradnji kruzera, Fincantieri, na tri sata vožnje odavde, vidim kao jednu od glavnih prednosti Hrvatske i »3. maja«. Svi njihovi podizvođači, svi njihovi kooperanti su u krugu od dva, tri sata vožnje. Ta bi se prednost morala iskoristiti.


​Drugačije posloženo


Tražili ste i dobili državna jamstva od hrvatske Vlade za gradnju pet kruzera. Zasigurno ste svjesni koliko su hrvatski porezni obveznici podijeljeni oko financijskih angažmana države u brodogradnji.


– Imali smo puno sastanaka o tome u Vladi, osobno sam se četiri puta susreo s premijerom Plenkovićem koji se na svakom od tih sastanaka aktivno zalagao za opstojnost brodograđevne djelatnosti, ali vrlo izričito dajući do znanja kako to više ne smije biti na teret državnog proračuna. Htio bih istaknuti da naš »Scenic Eclipse« u Uljaniku hrvatske porezne obveznike nije koštao ni lipe, makar smo imali državna jamstva. Međutim, nismo ih aktivirali i otišli kao drugi i mislim da je i to jedan od razloga zašto smo uopće bili u poziciji o tome razgovarati. Nova jamstva dobili smo zato jer u ovom slučaju mi ulažemo više, ulažemo prvi i naš je rizik veći. Ovdje se ne radi o kontragarancijama jer državna jamstva ne idu nama, već banci za kredit za gradnju kruzera. Spominjem to iz razloga jer kad smo bili ugovorili posao s Uljanikom, sve naše uplate brodogradilištu Vlada je pokrila kontra jamstvima. Kao brodovlasnik u Uljaniku nisam imao nikakav rizik, a nije ga imalo ni brodogradilište jer je sve na kraju platila Vlada i državni proračun. Sada su stvari ipak drukčije posložene jer državna jamstva idu banci i s time se pokriva 48 posto vrijednosti gradnje, pri čemu će država imati prvu hipoteku nad brodom dok je u izgradnji, što znači i nad 52 posto mojeg udjela.


Priča se da bi »Scenic Eclipse« uskoro mogao doploviti i do hrvatske obale Jadrana.


– Da, na svom polasku iz Venecije, »Scenic Eclipse« trebao bi 22. svibnja doploviti do Zadra, a dan kasnije pristat će i u Dubrovniku.