Vlasnik DIV-a i Brodosplita

Tomislav Debeljak: Troškove restrukturiranja namirit ću vlastitom flotom

Orjana Antešić

Srž vlastitog doprinosa restrukturiranju u sljedećim godinama je izgradnja vlastite flote koja će pokriti sve preostale iznose do ukupne obveze. Brodove iz vlastite plovidbe dat ćemo u čarter ili prodati. Smatramo da će vlastita brodarska firma biti amortizer tržišnih promjena i garant zaposlenosti brodograđevnih kapaciteta 



Kada je dolazio u Split, zazivao je škver »svetim mjestom«, a sebe »rođenim da štiti potlačene«. Kakvu je to viziju imao Tomislav Debeljak teško je odgonetnuti jer Brodosplit danas više nalikuje bojnom polju u kojem novi gazda ne štedi »municiju« i drakonske metode protiv bilo kakvog oblika sindikalnog djelovanja. Zaštitari su postavljeni, kazuju nam radnici, gotovo na svakom korakom, u pogonima i uredima šuljaju se posebno angažirane kontrolorke čiji je zadatak prokazivati ljude. Radnici tvrde da ovo što se radi nisu uobičajene metode nadzora i kontrole već da je na djelu klasični mobbing. Štrajkali su zbog manjih plaća. Atmosferu usijavaju verbalne prijetnje, teške uvrede, incidenti na rubu fizičkih sukoba. 


 Jeste li vi došli u Split graditi brodove ili se razračunavati sa škveranima?  – Iza svega što sam rekao stojim i danas. Svojim poslovnim potezom spasio sam Brodosplit od sigurne likvidacije. Time sam spasio sada najmanje 2.200 radnih mjesta. Uz to Brodosplitu sam omogućio priliku da opstane na tržištu i dokaže da je u stanju poslovati bez državne potpore. Sindikalno djelovanje nitko ne zatire, pa i sami znate da ovdje djeluju tri sindikata, da su njihovi čelnici na plaći u Brodosplitu, da imaju reprezentativne prostore koji plaćamo mi, da su imali šest tajnica za administrativne poslove koje plaća škver. Da je u Brodosplitu bilo reda, onda bi možda bilo manje krađa, nezgoda na radu, veće efikasnosti i produktivnosti, no kako je to izostalo kroz dugu povijest mi smo se odlučili na metode koje su prihvaćene u razvijenom svijetu. Smatrate li možda da je mobing nadzor nad procesima rada, čuvanje imovine poduzeća ili nadzor nad upotrebom zaštitnih sredstava?   Postoje razne metode nadzora, a to što su brodogradilišta bila neefikasna, što su opljačkana trebalo bi priupitati bivše menadžment strukture i politiku koja ih je postavljala na ta mjesta. Ne kažem da u ovakvim velikim sustavima nema kukolja, ali dobar dio škverana pošteno radi svoj posao. Nisu mogli obični radnici ostaviti brodogradilište sa osam, devet milijardi kuna gubitka i nepodmirenih obveza, sve i da se svaki dan iz radionica nešto iznosilo van. Slažete li se?  – Naravno da se slažem. O radnicima sam govorio jer ste vi postavili pitanje vezano uz njih i kontrolu procesa proizvodnje. Najveći problem Brodosplita nisu bili radnici, niti su to sada, dapače, radnici, oni pravi radnici dio su rješenja, a ne problema. Daleko najveći problem bili su loši ugovori za izgradnju brodova koji su unaprijed, po raznim osnovama, nosili ukalkulirane gubitke te katastrofalno, neshvatljivo loša i neefikasna nabava, da ne upotrijebim neki jači termin. O pretjeranom i dubioznom angražiranju kooperantskih tvrtki da ne pričam. A sve su to plaćali porezni obveznici. DIV Grupa ima izvrsne rezultate baš u kvalitetnom upravljanju, to smo dokazali u nadmetanju sa konkurencijom sa Istoka i namjeravamo organizirati i posao u škveru na način da budemo produktivniji i konkurentniji. To znači da ćemo napraviti korijenitu promjenu u načinu ugovaranja brodova i organiziranju nabave. 

 »Stara poduzeća«


Gdje je nestalo onih 40 brodova koje ste najavljivali da imate u ponudi kad ste s ministrom Ivanom Vrdoljakom potpisivali kupoprodajni ugovor za splitski škver? Koliko je poznato, dosad ste od tih četrdeset nečega osnovali jedino toliki broj tvrtki-kćeri unutar Brodosplita u koje se porazmiještalo onih 2.000 radnika koje ste u obvezi zadržati. Možda niste u međuvremenu ugovorili veće poslove, ali ste zato prilično energije uložili da lukavo zaobiđete obvezu poštivanja Kolektivnog ugovora u škveru.   – Iz vašeg pitanja koje izgleda kao tvrdnja se nazire neznanje. Brodosplit poštuje Kolektivni ugovor u potpunosti. Pa čak smo i otpremnine povećali svojom inicijativom u odnosu na odredbe u kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor važi za ona poduzeća koja su potpisnici. Mislite li da bi Kolektivni ugovor Brodosplita trebao važiti i u Novom listu ako bi Brodosplit kupio koju dionicu? Iz osnova prava zna se da dvoje ne mogu ugovoriti ništa kao obvezu trećega ako taj isti to ne potpiše. Dakle, ako se pokrene kolektivno pregovaranje, pa se sklopi novi kolektivni ugovor onda će ga i tamo biti. 


Zbog naputaka Hanfe silenzio stampa o »3. maju«   Jeste li privatno prijatelj s ravnateljem Hrvatske brodogradnje-Jadranbrodom Ruđerom Friganovićem? Kruže glasine da vas se znazajedno viđati po Samoboru.   – S gospodinom Friganovićem surađujem u sklopu njegove funkcije u Hrvatskoj brodogradnji, koja nadzire provođenje restrukturiranja. Naš odnos je partnerski obzirom na ugovor o obavljanju nadzora koji Brodosplit ima sa HB-Jadranbrodom. Samobor nije velik, pa kako slučajno obojica živimo tamo velika je vjerojatnost da ćemo se i sresti.   Jeste li imali razgovore s čelnicima Uljanik grupe oko moguće suradnje?   – Nismo.   Dali ste konkurentsku ponudu za preostalih 16 posto dionica »3. maja« koje vam ne osiguravaju nikakav utjecaj. Za to ste morali položiti oko milijun kuna na račun depozitara. Čemu sve ove »akrobacije«, i to u vrijeme dok imate događanja naroda u vlastitom škveru, tim više što su vam u Rijeci i Puli jasno poručili da vas ne žele?   – Nažalost, na to vam pitanje, slijedom striktnih naputka Hanfe da javno ne smijemo ništa govoriti dok traje čitav proces, ne mogu odgovoriti.   Iz države od 2012. u škver ušlo oko pola milijarde kuna    Prema kupoprodajnom ugovoru, država do konca ove godine na račun Brodosplita treba uplatiti 480 milijuna kuna u jednakim mjesečnim anuitetima kao svoj dio u troškovima restrukturiranja. Koliko je dosad od novca stiglo u škver i na što je točno utrošen?   – Država treba kroz cijelu 2013. godinu uplatiti taj iznos kao svoj doprinos u restrukturiranju, kao što i Brodosplit ima svoje obveze u restrukturiranju. Obvezni smo svaki mjesec izvješćivati detaljno o tijeku novca. To i radimo.   Opet niste odgovorili. Koliko je država od te svoje »kvote« dosad uplatila na račun Brodosplita?    – Tijekom 2012., pa do konca ožujka ove godine država je isplatila oko pola milijarde kuna, a otkad smo operativno ušli u Brodosplit do danas oko 200 milijuna kuna.


  Što se brodova tiče neke od tih četrdeset smo ugovorili, a u međuvremenu se ta brojka brodova u ponudama i raznim stupnjima pregovora povećala. Ne brinite, vrlo smo aktivni na tom području i svakako činimo sve različito nego ranije. Ne ugovaramo ništa ne čemu bi Brodosplit gubio, a to je bila praksa ranije koju, pretpostavljam, znate. 


 Koliko mi je poznato, a vi me ispravite, u Brodosplitu d.d. je ostalo izvorno zaposleno tek sedamdesetak radnika. Na novoosnovane tvrtke-kćeri, tvrde u sindikatima, nije prenesen postojeći Kolektivni ugovor. O kakvom onda poštivanju vi govorite?  – Taj broj je trenutno daleko veći, odnosno oko 400 radnika je zaposleno u takozvanim »starim poduzećima«. Točno je da će se taj broj smanjivati istekom otkaznih rokova u tim društvima, ali važno je razumjeti da je otpremnine jedino bilo moguće zakonski isplatiti otkazom ugovora o radu, i nije bilo moguće zapošljavanje u istom poduzeću već u novom. Nema tu nikakvog izigravanja, već je to umijeće mogućeg. Pravno je nemoguće automatizmom prenijeti Kolektivni niti bilo koji drugi ugovor na drugo, novo poduzeće, bez da ga to poduzeće prihvati i potpiše.   Je li točna informacija da te novosnovane tvrtke nemaju nikakve imovine već je sva zadržana u Brodosplit d.d.-u?   – Novoosnovane tvrtke za sada imaju samo svoj osnivački kapital. S vremenom i vjerujemo svojim tržišnim pozicioniranjem će sigurno svoj kapital značajno uvećati.  

Redovni priljev


Smije li se državni novac koji je namijenjen restrukturiranju Brodosplit d.d.-a transferirati u te nove tvrtke-kćeri i koristiti za isplatu plaća tim radnicima?   – Ništa se ne transferira za plaće, već se plaća obavljen rad ili proizvod koje te tvrtke kao podizvođači odnosno dobavljači odrađuju. Neke tvrtke su odmah počele djelovati i prihodovati s otvorenog tržišta.  Učinili ste presedan kad ste svim radnicima, njih tada blizu tri i pol tisuće, odlučili isplatiti otpremnine. Taj ste potez objašnjavali jedinim pravednim u slučaju da restrukturiranje Brodosplita ne uspije, no ima onih koji to vide samo kao lukav taktički potez kojim ste radnicima i sindikatima pokušali »zatvoriti« usta. No, tko je osigurao tih 200 milijuna kuna koje ste tako velikodušno ponudili, vi ili možda država, kako postoje indicije?  – Sredstva je osigurao Brodosplit koji ih je i isplatio radnicima. Brodosplit ima svoje prihode i rashode kao i svako drugo poduzeće. Država je do prije sedam mjeseci bila vlasnik Brodosplita i samo od 2002. godine potrošila je više od 6,5 milijardi kuna na pokrivanje gubitaka te plaćala socijalni mir držeći radnike doma, na čekanju, gotovo dvije godine i za to im isplaćujući plaću. Mi smo ljude pošteno zbrinuli na zakonit način i to svatko dobronamjeran mora pozdraviti.   U redu, preformulirat ću pitanje. Je li tih 200 milijuna kuna koje su isplaćene za otpremine radnicima Brodosplit uprihodovao iz državnog proračuna?   – Nije, to su sredstva iz redovnih priljeva, dokapitalizacije i kredita.   Vi, kao novi vlasnik Brodosplita, dužni ste do konca ove godine osigurati 125 milijuna kuna na račun vlastitog doprinosa. Koliko ste dosad od toga realizirali i kako uopće mislite namaknuti daljnjih 345 milijuna kuna koje ste u obvezi iduće godine? Da ne spominjem još 1,4 milijarde kuna do konca 2017. godine…   – Već smo osigurali i izvršili više od tog iznosa za 2013. godinu, a sa realizacijom kreditnih linija, koje su u tijeku zatvaranja, već ćemo u prvoj godini daleko premašiti taj iznos. Srž vlastitog doprinosa u slijedećim godinama je izgradnja vlastite flote koja će pokriti sve preostale iznose do ukupne obveze.   Za vlastitu flotu odnosno Brodosplit-Plovidbu dosad ste objavili gradnju pet jedrenjaka i jedne jahte, prije tjedan dana i dva kontejneraša. Jeste li zatvorili financijsku konstrukciju za njihovu gradnju?    – Ugovaranje brodova za vlastitu plovidba je prilično logičan poslovni potez u uvjetima kada je prodajna cijena broda manja od nabavne cijene većine velikih brodova. Brodove iz vlastite plovidbe dat ćemo u čarter ili prodati u povoljnom trenutku. Inače, taj model gradnje brodova za vlastitu plovidbu su usvojila i druga velika hrvatska brodogradilišta.   Koji su vam izvori financiranja? Od kojih banaka?   – Financiranje ide iz komercijalnih i vlastitih izvora. Naši odnosi s bankama poslovna su tajna. 

 Izričiti ste da ne želite ugovarati brodove s gubitkom. Znači li to da će Brodosplit -Brodogradilište, koje će graditi ove brodove za Brodosplit-Plovidbu, biti u plusu kada ih izgradi? To bi značilo da ste ih ugovorili po ekstra većim cijenama od trenutnih. Ili ipak niste? 


    – Pa naravno da je cilj da svako društvo u Brodosplit grupi posluje s dobitkom. Što se tiče cijene novogradnji to smatramo poslovnom tajnom, bez obzira gradili brod za vlastitu plovidbu ili ove druge brodove za nekog brodovlasnika. Samo smo u slučaju ugovaranja brodova za prijevoz kontejnera ustvrdili kako se ukupna cijena za ta dva broda kreće na razini od nešto ispod 100 milijuna eura. 


 Nepisana pravila


Možete li jamčiti da danas-sutra nećete izdvojiti Plovidbu, sa sagrađenom flotom, iz Brodosplita? Koliko mi je poznato, u kupoprodajnom ugovoru s Vladom nije zaveden osigurač kontra takvog izdvajanja?    – Brodosplit-Plovidba d.o.o. je u vlasništvu Brodosplita d.d. Za slučaj prodaje iste sva sredstva su sredstva Brodosplita, tako da tu nema nikakve promjene. Mi o takvoj situaciji uopće ne razmišljamo niti bi ona imala svrhe. Upravo obrnuto, smatramo da će vlastita brodarska firma biti amortizer tržišnih promjena i garant zaposlenosti brodograđevnih kapaciteta.   Jedini ste od kupaca domaćih brodogradilišta kojemu je ostavljena mogućnost da tijekom ovih pet godina, istina uz prethodnu suglasnost Vlade, može prodati većinski paket dionica. Zašto ste to tražili?   – Kao vlastiti doprinos dozvoljeno je i moguće prodati dionice ili bilo koji dio imovine ili pak cijelo ovisno društvo. Ovakva klauzula nam ostavlja mogućnost da iz tržišnih izvora možemo prema potrebi osigurati dodatna sredstva za Brodosplit.   Znate li štogod o nepisanim pravilima kojih bi se, pored ostalih, vi kao vlasnik splitskog škvera trebali pridržavati, kako je to ovih dana, moguće nespretno, a možda i ne, izjavio potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirajući događanja u Brodosplitu.   – Ne, ne znam ništa o tim nepisanim pravilima, ne znam točno na što je mislio potpredsjednik Vlade.   Ako se ne varam, kako je to sročeno u kupoprodajnom ugovoru s Vladom, vama kao vlasniku odnosno DIV grupi u slučaju bilo kakvog kršenja ugovorenih odredbi, iz bilo kojeg razloga, pa i pukog nemara, sredinom 2015. godine neće se moći naplatiti ni kuna kazne. Prilično komotnu poziciju imate.   – Tvrdite da smo u komotnoj poziciji, a u pet godina moramo imati 2,4 milijardi kuna vlastitog doprinosa, od čega najmanje 50 milijuna kuna sredstava DIV-a? Prilično hrabra tvrdnja. Pogotovo ako znamo da se ni jedna kompanija na svijetu osim nas nije javila da sudjeluje u privatizaciji Brodosplita uz takve obveze. Ako se našom greškom raskine ugovor, ostajemo bez svega toga.