Poskupljenje kratkog daha?

Tank goriva u Hrvatskoj u zadnja četiri tjedna poskupio 28 kuna

Bojana Mrvoš Pavić

Jučerašnje poskupljenje benzina najveće je od  rujna 2015. / Reuters

Jučerašnje poskupljenje benzina najveće je od rujna 2015. / Reuters

Cijena nafte ponovno pada, ovaj tjedan je ispod 40 dolara, na što će ponovno onda morati reagirati i cijene derivata na mediteranskom tržištu, dakle i cijene derivata u Hrvatskoj



ZAGREB  Četvrti tjedan za redom u Hrvatskoj ponovno rastu cijene goriva. Prema informacijama portala cijenegoriva.info, cijena litre eurosupera 95 od utorka je viša za čak 27 lipa i sad se prodaje u rasponu od 8,68 do 8,72 kune, ovisno o kompaniji. To je ujedno i najveće poskupljenje benzina od početka rujna prošle godine. U posljednja je  četiri tjedna litra benzina poskupjela ukupno 56 lipa, zbog čega je i prosječni spremnik od 50 litara skuplji za 28 kuna.


Značajno su porasle i cijene eurodizela, za 23 lipe i sad se prodaje u rasponu od 7,83 do 7,85 kuna. To je ujedno i najveće poskupljenje od druge polovice listopada. U posljednja četiri tjedna litra ove vrste goriva viša je ukupno 53 lipe, čime je prosječni spremnik od 50 litara skuplji za 26,5 kuna. Poskupio je i autoplin, ali u manjoj mjeri – od utorka vozači koji koriste ovu vrstu goriva litru plaćaju četiri lipe više, a na većini postaja prodaje se po cijeni od 3,86 kuna.


Kako zaključuju na portalu specijaliziranom za praćenje cijena goriva, poskupljenje je, u Hrvatskoj, posljedica kretanja cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu i kretanja tečaja dolara u odnosu na kunu. S obzirom na to da je barel sirove nafte (tipa Brent) opet ispod 40 dolara, a u utorak je tečaj dolara iznosio 6,81, što je deset lipa niže nego prije tjedan dana, idućeg tjedna ne treba očekivati veće promjene cijene goriva, zaključuju na portalu.




Nakon što su cijene nafte tri tjedna zaredom rasle, a sve samo zato što su se značajnije članice OPEC-a poput Saudijske Arabije i Kuvajta s Rusijom dogovorile da će se – tek dogovoriti o limitiranju prozvodnje nafte kako bi njena cijena konačno počela rasti, cijena je zbog prezasićenosti tržišta prošli tjedan opet počela padati. Ne pomaže niti stalno povećanje potražnje za naftom iz Kine i Indije, a na otvoreno je tržište, sa svojim ogromnim zalihama, krenuo i Iran, koji je godinama bio pod sankcijama i svoju naftu odnosno plin nije mogao izvoziti. Dnevno već proizvodi oko milijun barela, gotovo koliko iznosi i ukupan svjetski višak nafte koji se na tržištu gomila svakoga dana. Pritom, ne smeta mu niti niska cijena nafte na tržištu, na koje mu je samo bitno vratiti se u igru.


Kako su ponovno sve manji izgledi da će se OPEC-ove članice prvo međusobno, pogotovo s Iranom, a zatim i s Rusijom dogovoriti oko limitiranja proizvodnje, cijena nafte ponovno pada, na što će ponovno onda morati reagirati i cijene derivata na mediteranskom tržištu, dakle i cijene derivata u Hrvatskoj. Dok su prošli tjedan cijene nafte premašile 40 dolara, i bile četiri posto više nego tjedan prije toga, ovaj su tjedan opet skliznule ispod 40 dolara.