Šumadija udomila giganta iz Torina: bombe, pa Fiat 500 L

Iako je nakon NATO bombardiranja izgledalo kako je Zastavi došao kraj, bio je to zapravo njezin novi početak. Kako nam se čini, po cikličkim krugovima pozitivnih ekonomskih kretanja koje FAS već proizvodi, mogao bi to biti novi početak i za čitavu Srbiju 

Investirajte – sve je besplatno. Pano istaknut uz prometnicu što spaja Kragujevac i autocestu Beograd – Niš u mjestu Batočina, svega desetak kilometara udaljenoj od središnjega grada Šumadije, ponajbolje ilustrira stav Srbije što je na mjestu nekadašnje Zastavine tvornice omogućio najnoviju Fiatovu tvornicu, sasvim sigurno jedan od najmodernijih automobilskih tvornica u Europi. I baš kao što je današnji stav Batočine da investitor dobiva besplatnu lokaciju za izgradnju poslovnog pogona na period od 99 godina bez naknade, da se oslobađa plaćanja općinskih taksi, naknade za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za prenamjenu zemljišta, plaćanja lokalne komunalne takse, a da se općina obavezuje u roku od 24 sata izdati mu građevinsku dozvolu uz svega nekoliko uvjeta od kojih je najvažniji – da zaposli najmanje 50 posto radnika iz te općine: a nezaposlenih tamo ne nedostaje, pogotovo ne mladih – prije pet godina bio je i stav kojim se vodila vlada Srbije. 

 Molimo i prosimo

Ona je naime Fiatu omogućila praktično sve infrastrukturne preduvjete da u Kragujevcu 2008. godine počne projekt izgradnje automobilskog pogona što će u vrlo skoro vrijeme imati proizvodni kapacitet od 200 tisuća automobila godišnje. Naravno, pljuštale su u vrijeme potpisivanja sporazuma kritike upućene Vladi Republike Srbije sa svih strana. Sadržaj im je uglavnom bio isti: bogatom Fiatu dajete sve, samo da dođe. Ispada da molimo i prosimo, da smo jadni,… Idealistički gledano da – javnost i mediji Srbije bili su možda i u pravu. No, svijet kapitala je nešto sasvim drugo: on svoj novac upućuje prvenstveno u one države gdje će mu se uloženo najbrže vratiti. Danas, kad se obiđe tvornicu Fiat automobili Srbija, ili skraćeno FAS, u Kragujevcu, vidi se da je tadašnja odluka srbijanske vlade bila potpuno ispravna. 

  – Trenutačno tvornica Fiat u Kragujevcu zapošljava 2.500 radnika. Svih dobnih i obrazovnih struktura. Velik je broj mladih, no ima i radnika koji su uz Zastavu već 30 pa i više godina. Rad je trenutačno organiziran u dvije smjene, a s obzirom na to da nam uskoro starta i proizvodnja produženog modela 500 L, uvodimo i treću smjenu, istaknula nam je Katarina Đusić, HR tvornice. 

  Mlada Kragujevčanka, diplomirana psihologinja zvanjeje stekla na beogradskom Univerzitetu. I bila je vrlo blizu odluke da kao i tisuće i tisuće mladih iz Srbije nakon diplome ostane u Beogradu. No, pojavio se Fiat koji je tražio upravo takav, mladi i obrazovani kadar. I ako vas zbunjuje ono HR uz njezinu funkciju – riječ je o skraćenici što označava »human resources«, ili kako bismo našim nekadašnjim rječnikom rekli – šefica kadrovskih poslova. 

 Pogled u strop

Da bismo pojasnili kako je u Kragujevcu nastala jedna od najmodernijih automobilskih tvornica, istaknimo kako je u nju instalirano čak 300 robota. Posebnost je i to da su roboti instalirani na strop, a ne na pod te se tako pojednostavljuje čitav proces. Ono što je također značajno podatak je da čak 66,4 posto dijelova dolazi iz Srbije, a 23,3 iz Italije. Bolji je odnos i nemoguć jer iz Italije dolaze gotovi motori dok se u Srbiji oblikuje karoserija. Na ostalih 15 država koje participiraju u proizvodnji ide nešto više od 10 posto elemenata, no na listi tih zemalja nema Hrvatske. Istina, u poslu i to trenutačno vrijednom skoro dva milijuna eura, sudjeluje splitski Ad plastik ali zahvaljujući tome što je otvorio tvornicu u Mladenovcu, gradu smještenom na pola puta između Kragujevca i Beograda u kojoj je zaposleno 60-ak radnika. 

  – Preše ispred kojih se nalazimo idu u red najučinkovitijih u automobilskoj industriji, upoznaje nas s dijelom tvornice gdje se od limova dobivaju konture karoserije Adriano Fabrizi, inženjer koji je rodni Cassino, grad na jugu pokrajine Lazio, zamijenio Šumadijom. Efikasne preše oblikuju čak 80 posto metalnih dijelova automobila te proizvode i do 80 komada pojedinih elemenata u minuti. Spremne su tako opskrbiti proizvodnju do 500 automobila dnevno što je jedan od vršnih momenata same tvornice. Pretpostavlja se da će se vrlo skoro sa sadašnjih 30 tisuća automobila godišnje već 2014. stići do njih 150 tisuća. U serijsku proizvodnju naime uskoro kreće 500 L u produženoj verziji sa sedam sjedala, a iduća godina donosi i SUV model. S obzirom na to da se prihvaćenost monovolumena 500 L pokazala jako dobrom, prodaja je krenula i u SAD-u, za vjerovati je da će se brojke i ostvariti. 

 Znanstvena fantastika

Ulazak u odjeljak FAS-a gdje se sklapaju karoserije ulazak je u – znanstvena fantastika. U skoro laboratorijskim uvjetima – »šuma« robota. Pojedine elemente karoserije sklapaju za 45 sekundi, a konačna verzija svakog budućeg 500 L gotova je za samo 90 sekundi! Nevjerojatna preciznost, brzina i brojnost operacija koje izvode. 

  – Druga smo Fiatova tvornica što koristi sustav s visećim robotima koji se pokazao mnogo efikasnijim od verzije kad su roboti postavljeni na pod, pojašnjava nam Mihajlo Vasiljević te nas provodi čitavim pogonom kako bismo mogli pratiti sastavljanje »školjke« automobila. 

  Nakon svega dolazimo i do finalne montaže. Konačno veći broj radnika. Iako smo svjesni da ih se u prvoj smjeni u tvornici nalazi po prilici 1.500, imali smo osjećaj da ih u FAS-u radi ekstremno mali broj. 

  Automobili dobivaju sve elemente te putem posebnih linija što se dižu tri kata u visinu odlaze u svijet. Sve ih veći dio ostaje i u Srbiji jer je tamošnja vlada odredila popust u visini od oko 3 tisuće eura tako da se mali monovolumen 500 L kod njih može kupiti za 80-ak tisuća kuna.  

  Pogon koji nismo obišli je lakirnica. U ekološkom smislu to je jedan od najosjetljivijih dijelova tvornica automobila. 

  – Ne brinite i taj je dio pogona u ekološkom te dakako proizvodnom smislu na najvišem nivou. Nekad, dok je Zastava poslovala u teškim uvjetima i s dotrajalom opremom, kao gorka šala se u Kragujevcu znalo govoriti da se po boji rijeke Lepenice znalo koja se boja nanosila na automobile. Danas je ovo jedna apsolutno ekološka tvornica, dovršila je priču o FAS-u Katarina Đusić.  

   Fiat Automobili Srbija su impresivan pogon u svakom smislu. Čak i kad se osvrnemo na uređenje okoliša kojeg se ne bi postidio ni neki bolji turistički resort. Nedaleko stare upravne zgrade u kojoj se prije 6 desetljeća rodila Crvena zastava (26. kolovoza slavi 60. rođendan) je elegantni parkić. S jezercem. Ni traga prljavštini ili boji o kojoj nam je HR Đusić povukla koliko duhovitu toliko i zastrašujuću paralelu s bojom rijeke Lepenice. Iako je nakon NATO bombardiranja izgledalo kako je Zastavi došao kraj, bio je to zapravo njezin novi početak. Kako nam se čini, po cikličkim krugovima pozitivnih ekonomskih kretanja koje FAS već proizvodi, mogao bi to biti novi početak i za čitavu Srbiju.

__________________________________

FAS – milijardu eura 

   Od stare Zastavine tvornice ostala je samo upravna zgrada dok se novi pogon gradio »iz temelja«. U tom je procesu sudjelovalo i do 2.800 radnika, a ukupna cijena izgradnje bila je 350 milijuna eura. S instalacijom opreme, ukupna cijena FAS-a se popela na nešto više od milijardu eura. Posebno fascinira pedantnost s kojom se obnavljao šumadijski Fiat. Postupkom znanim kao »remedijacija« čak se i zemljište na kojem je pogon izgrađen očistilo od teških metala koji su se za postojanja Zastavine tvornice taložili u tlo.  

 Plaća – tajna 

   Pokušavali smo »milom i silom« doći do podatka o prosječnoj plaći u FAS-u. Nismo uspjeli. Strogo je to čuvana tajna, no sudeći po opremljenosti radnika, uvjetima u kojima rade kao i općem pozitivnom ozračju i smješku koji im ne silazi s lica, sasvim je sigurno redovna i iznad prosjeka od 400-tinjak eura koliko mjesečno zarađuje zaposlenik u Srbiji.   

 Učenicima robot, Talijanima kuhinja 

   Iako je jako teško pobrojati na što sve utječe otvaranje jedne ovakve tvornice, istaknimo kako je sasvim sigurno oživjela turističko-ugostiteljska ponuda. U središtu grada velik je broj restorana, a neki od nih su se specijalizirali isključivo za talijansku prehranu koju spravljaju majstori s Apenina. Snažno se razvila i suradnja sa srednjom Politehničkom školom kojoj je čak darovan i jedan robot kako bi se učenici jednostavnije pripremali za moguće buduće zaposlenje u FAS-u.   

 Papinski nuncij msgr. Orlando Antonini u tvornici 

   Nakon svega uslijedilo je i upoznavanje s generalnim direktorom. Antonio Cesare Ferrara jedan je od najiskusnijih Fiatovih ljudi. S razvojem posla u Kragujevcu iznimno je zadovoljan. Ritam kojim se tvornica uhodava s velikim krugom dobavljača omogućava neometano ispunjenje poslovnih planova. Zadovoljan je dakako i s kooperativnošću lokalne, kragujevačke samouprave kao i s beogradskim državnim vrhom. Zadovoljan je i s našim impresijama. Susret s novinarima na kraju obilaska pogona u taktičkom je smislu odlična odluka. Mada, bio je tog dana Ferrara zaposlen s još jednom, apsolutno neuobičajenom delegacijom – FAS je posjetila delegacija papinske nuncijature u Srbiji predvođena nuncijem msgr. Orlandom Antoninijem.