Vladin plan konvergencije

Stope rasta gospodarstva će se u sljedećim godinama smanjivat, padat će i stope nezaposlenosti i udio javnog duga u BDP-u

Jagoda Marić

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini



ZAGREB   Stope rasta domaćeg gospodarstva postupno će se u sljedećim godinama smanjivat, ali će istovremeno  padati i stope nezaposlenosti  i udio javnog duga u BDP-u. 


Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini.


U tom razdoblju planirano je i usporavanje rasta državne potrošnje i potrošnje kućanstva,  ali će zato  rasti bruto investicije. Predviđeno je to Vladinim Planom konvergencije koji će biti usvojen na sutrašnjoj sjednici, a čini okvir u kojem će se izraditi i proračunske projekcije za sljedeće tri godine.   




 U istom razdoblju smanjivat će se i stope po kojima će rasti zaposlenost, odnosno  ta će stopa već nakon 2020. biti tek malo veća od jedan posto.  No, u Vladi su uvjereni da će istovremen anketna stopa nezaposlenosti pasti s ovogodišnjih  deset na 7,3 posto u 2021. godini.  Do tada bi se značajno trebao smanjiti i udio javnog duga u BDP-u i to sa 78 posto na 66 posto. 


Nakon prošlogodišnjeg suficita proračuna Vlada u ovoj i sljedećoj godini opet planira proračunski manjak, od 0,5 i 0,4 posto BDP-a i čini se da je to uvod u nova porezna rasterećenja.  U Vladi i Ministarstvu financija zasad nitko ne želi govoriti o tome kakve će biti porezne izmjene, jer je kako kažu sve na stolu, ali doznajemo, a  potvrđuju to i proračunske projekcije, da bi ukupna rasterećenja mogla biti  do dvije milijarde kuna godišnje, kako je to bilo i kod porezne reforme 2016. godine. 


Razmatra i smanjenje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, ako i smanjenje opterećenja u porezu na dobit, dio sugovornika u Vladi smatra da   možda ponovne izmjene odnosno smanjenje poreza na dohodak ne bi trebala biti prioritete s obzirom da je riječ o prihodima lokalnih zajednica koje tek od  ove godine imaju u primjeni nova pravila financiranja.



 


                                                        2018.     2019.      2020.      2021.    


rast BDP-a                                        2,8%      2,7%     2,5 %       2,5%                   


rast zaposlenosti                               1,8%      1,6%     1,4%        1,3%


stopa nezaposlenosti (anketna)          10%          9,1%       8,2%           7,3%manjak, višak proračuna(%BDP)          -0,5          -0,4          0,0              0,5javni dug (udio u BDP-u)                         75,1%     72,2 %     69,1%        66,0%


Rast gospodarstva i smanjenje deficita smanjili su za više od dvije milijarde kuna  u odnosu na 2015 godinu i troškove koje država plaća za svoja zaduženja,  pa su oni pali ispod deset milijardi kuna. No, kako se očekuje rast  referentnih kamatnih stopa za očekivat je i da će rasti i troškovi kamata, što je jedan od rizika ostvarenje ovih projekcija.


Iako se u sličnim dokumentima u posljednje vrijeme spominje i rizik kojeg nosi kriza u Agrokoru, za javne financije pogubnije bi mogli biti problemi u brodogradnji, pa tako i uljaniku, s obzirom na to  je država bila jamac za milijarde kuna kredita u tom sektoru.


Na sjednici Vlade trebao bi se naći i  Nacionalni program, reformi koji, nakon restrukturiranja u cestarskom sektoru, predviđa isti plan, i opet u suradnji sa Svjetskom bankom, i za  Željeznicu.   No, nisu to jedine promjene u sektoru prometa, jer  je u planu i  pronalazak strateškog partnera za tvrku Croatia Airlines.


U Vladi ističu da je ona prošla restrukturiranje u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali da  za sigurniji nastavak poslovanja treba strateškog partnera.  Uz to  NPR predviđa i reformu javne uprave, koja između ostaloga znači i donošenje zakona o plaćama  državnih službenika i namještenika, koji bi kroz 12 razreda omogući nagrađivanje  za radni učinak, ali i nazadovanje u slučaju nerada.


  Najavljuje se i donošenje novog zakona o turističkom zemljištu, ali i izmjene zakona o pomorskom dobru, kako bi se kako tvrde u Vladi omogućila konkurentnost gospodarstva. Ona se zakona tiču najvrjednije  državne imovine na obali, a neizvjesno je hoće li država, što traži dio gospodarstvenika, omogućiti njihovu privatizaciju ili mogućnost da se objekti izgrađeni na njima, na osnovu koncesija, stave pod hipoteku.