Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini
ZAGREB Stope rasta domaćeg gospodarstva postupno će se u sljedećim godinama smanjivat, ali će istovremeno padati i stope nezaposlenosti i udio javnog duga u BDP-u.
Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini.
U tom razdoblju planirano je i usporavanje rasta državne potrošnje i potrošnje kućanstva, ali će zato rasti bruto investicije. Predviđeno je to Vladinim Planom konvergencije koji će biti usvojen na sutrašnjoj sjednici, a čini okvir u kojem će se izraditi i proračunske projekcije za sljedeće tri godine.
U istom razdoblju smanjivat će se i stope po kojima će rasti zaposlenost, odnosno ta će stopa već nakon 2020. biti tek malo veća od jedan posto. No, u Vladi su uvjereni da će istovremen anketna stopa nezaposlenosti pasti s ovogodišnjih deset na 7,3 posto u 2021. godini. Do tada bi se značajno trebao smanjiti i udio javnog duga u BDP-u i to sa 78 posto na 66 posto.
Nakon prošlogodišnjeg suficita proračuna Vlada u ovoj i sljedećoj godini opet planira proračunski manjak, od 0,5 i 0,4 posto BDP-a i čini se da je to uvod u nova porezna rasterećenja. U Vladi i Ministarstvu financija zasad nitko ne želi govoriti o tome kakve će biti porezne izmjene, jer je kako kažu sve na stolu, ali doznajemo, a potvrđuju to i proračunske projekcije, da bi ukupna rasterećenja mogla biti do dvije milijarde kuna godišnje, kako je to bilo i kod porezne reforme 2016. godine.
Razmatra i smanjenje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, ako i smanjenje opterećenja u porezu na dobit, dio sugovornika u Vladi smatra da možda ponovne izmjene odnosno smanjenje poreza na dohodak ne bi trebala biti prioritete s obzirom da je riječ o prihodima lokalnih zajednica koje tek od ove godine imaju u primjeni nova pravila financiranja.
2018. 2019. 2020. 2021.
rast BDP-a 2,8% 2,7% 2,5 % 2,5%
rast zaposlenosti 1,8% 1,6% 1,4% 1,3%
Rast gospodarstva i smanjenje deficita smanjili su za više od dvije milijarde kuna u odnosu na 2015 godinu i troškove koje država plaća za svoja zaduženja, pa su oni pali ispod deset milijardi kuna. No, kako se očekuje rast referentnih kamatnih stopa za očekivat je i da će rasti i troškovi kamata, što je jedan od rizika ostvarenje ovih projekcija.
Iako se u sličnim dokumentima u posljednje vrijeme spominje i rizik kojeg nosi kriza u Agrokoru, za javne financije pogubnije bi mogli biti problemi u brodogradnji, pa tako i uljaniku, s obzirom na to je država bila jamac za milijarde kuna kredita u tom sektoru.
Na sjednici Vlade trebao bi se naći i Nacionalni program, reformi koji, nakon restrukturiranja u cestarskom sektoru, predviđa isti plan, i opet u suradnji sa Svjetskom bankom, i za Željeznicu. No, nisu to jedine promjene u sektoru prometa, jer je u planu i pronalazak strateškog partnera za tvrku Croatia Airlines.
U Vladi ističu da je ona prošla restrukturiranje u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali da za sigurniji nastavak poslovanja treba strateškog partnera. Uz to NPR predviđa i reformu javne uprave, koja između ostaloga znači i donošenje zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, koji bi kroz 12 razreda omogući nagrađivanje za radni učinak, ali i nazadovanje u slučaju nerada.
Najavljuje se i donošenje novog zakona o turističkom zemljištu, ali i izmjene zakona o pomorskom dobru, kako bi se kako tvrde u Vladi omogućila konkurentnost gospodarstva. Ona se zakona tiču najvrjednije državne imovine na obali, a neizvjesno je hoće li država, što traži dio gospodarstvenika, omogućiti njihovu privatizaciju ili mogućnost da se objekti izgrađeni na njima, na osnovu koncesija, stave pod hipoteku.