Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 1
Sutra: 16° 16° 1
24. svibnja 2019.
Vladin plan konvergencije

Stope rasta gospodarstva će se u sljedećim godinama smanjivat, padat će i stope nezaposlenosti i udio javnog duga u BDP-u

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 25. travanj 2018. u 18:08 2018-04-25T18:08:24+02:00

Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini

ZAGREB   Stope rasta domaćeg gospodarstva postupno će se u sljedećim godinama smanjivat, ali će istovremeno  padati i stope nezaposlenosti  i udio javnog duga u BDP-u. 

Iako nije riječ o značajnim razlikama hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini.

U tom razdoblju planirano je i usporavanje rasta državne potrošnje i potrošnje kućanstva,  ali će zato  rasti bruto investicije. Predviđeno je to Vladinim Planom konvergencije koji će biti usvojen na sutrašnjoj sjednici, a čini okvir u kojem će se izraditi i proračunske projekcije za sljedeće tri godine.   

 U istom razdoblju smanjivat će se i stope po kojima će rasti zaposlenost, odnosno  ta će stopa već nakon 2020. biti tek malo veća od jedan posto.  No, u Vladi su uvjereni da će istovremen anketna stopa nezaposlenosti pasti s ovogodišnjih  deset na 7,3 posto u 2021. godini.  Do tada bi se značajno trebao smanjiti i udio javnog duga u BDP-u i to sa 78 posto na 66 posto. 

Nakon prošlogodišnjeg suficita proračuna Vlada u ovoj i sljedećoj godini opet planira proračunski manjak, od 0,5 i 0,4 posto BDP-a i čini se da je to uvod u nova porezna rasterećenja.  U Vladi i Ministarstvu financija zasad nitko ne želi govoriti o tome kakve će biti porezne izmjene, jer je kako kažu sve na stolu, ali doznajemo, a  potvrđuju to i proračunske projekcije, da bi ukupna rasterećenja mogla biti  do dvije milijarde kuna godišnje, kako je to bilo i kod porezne reforme 2016. godine. 

Razmatra i smanjenje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, ako i smanjenje opterećenja u porezu na dobit, dio sugovornika u Vladi smatra da   možda ponovne izmjene odnosno smanjenje poreza na dohodak ne bi trebala biti prioritete s obzirom da je riječ o prihodima lokalnih zajednica koje tek od  ove godine imaju u primjeni nova pravila financiranja.

Makroekonomske projekcije do 2021.

 

                                                        2018.     2019.      2020.      2021.    

rast BDP-a                                        2,8%      2,7%     2,5 %       2,5%                   

rast zaposlenosti                               1,8%      1,6%     1,4%        1,3%

stopa nezaposlenosti (anketna)          10%          9,1%       8,2%           7,3%
manjak, višak proračuna(%BDP)          -0,5          -0,4          0,0              0,5
javni dug (udio u BDP-u)                         75,1%     72,2 %     69,1%        66,0%

Rast gospodarstva i smanjenje deficita smanjili su za više od dvije milijarde kuna  u odnosu na 2015 godinu i troškove koje država plaća za svoja zaduženja,  pa su oni pali ispod deset milijardi kuna. No, kako se očekuje rast  referentnih kamatnih stopa za očekivat je i da će rasti i troškovi kamata, što je jedan od rizika ostvarenje ovih projekcija.

Iako se u sličnim dokumentima u posljednje vrijeme spominje i rizik kojeg nosi kriza u Agrokoru, za javne financije pogubnije bi mogli biti problemi u brodogradnji, pa tako i uljaniku, s obzirom na to  je država bila jamac za milijarde kuna kredita u tom sektoru.

Na sjednici Vlade trebao bi se naći i  Nacionalni program, reformi koji, nakon restrukturiranja u cestarskom sektoru, predviđa isti plan, i opet u suradnji sa Svjetskom bankom, i za  Željeznicu.   No, nisu to jedine promjene u sektoru prometa, jer  je u planu i  pronalazak strateškog partnera za tvrku Croatia Airlines.

U Vladi ističu da je ona prošla restrukturiranje u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali da  za sigurniji nastavak poslovanja treba strateškog partnera.  Uz to  NPR predviđa i reformu javne uprave, koja između ostaloga znači i donošenje zakona o plaćama  državnih službenika i namještenika, koji bi kroz 12 razreda omogući nagrađivanje  za radni učinak, ali i nazadovanje u slučaju nerada.

  Najavljuje se i donošenje novog zakona o turističkom zemljištu, ali i izmjene zakona o pomorskom dobru, kako bi se kako tvrde u Vladi omogućila konkurentnost gospodarstva. Ona se zakona tiču najvrjednije  državne imovine na obali, a neizvjesno je hoće li država, što traži dio gospodarstvenika, omogućiti njihovu privatizaciju ili mogućnost da se objekti izgrađeni na njima, na osnovu koncesija, stave pod hipoteku.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Funkcionalna  prehrana zaustavlja bolesti i pretilost
PREHRANA Thalassotherapia Opatija savjetuje

Funkcionalna prehrana zaustavlja bolesti i pretilost