Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
7. prosinca 2019.
Zračni prijevoz

Što se to događa s Tuđmanom? Napušta ga sve više avioprijevoznika, a najave su još gore

Foto arhiva
Foto arhiva
Autor:
Objavljeno: 27. studeni 2019. u 19:52 2019-11-27T19:52:01+01:00

Kako navodi portal Simple Flying, s oko 45 letova dnevno Zagreb je prometan poput kakvog sekundarnog aerodroma tipa Palermo, Hanover i Aberdeen. Pritom je, navode, Zagreb u privilegiranoj poziciji jer je jedini aerodrom koji služi civilnom zračnom prometu u glavnom hrvatskom gradu te je jedini aerodrom na širem području

Zračni prijevoz u Hrvatskoj bilježi strelovit rast, potpomognut uzastopnim rekordnim turističkim sezonama. Zračne luke u Splitu, Dubrovniku, pa i Puli i Zadru ljeti su krcate. Uprave rade na širenju infrastrukture, no naša najveća Zračna luka Franjo Tuđman kao da posluje suprotno ovim trendovima. Broj putnika u ovoj godini tek blago raste, pa se analitičari pitaju što se to događa na Tuđmanu, piše tportal, pozivajući se na analizu specijaliziranog portala Simple Flying.

Njihovi analitičari konstatiraju da broj putnika u Zagrebu ove godine stagnira, što je velik problem za Zagreb, ali i za Hrvatsku. Zabrinjavajuće je, tvrde, to da Zagreb stagnira u vrijeme velikog turističkog rasta i kada broj putnika u hrvatskim zračnim lukama raste preko deset posto na godišnjoj razini.

Portal navodi primjer kompanije Iberia, koja svake godine širi svoju ponudu letova prema Hrvatskoj, ali sve to odvija se bez zagrebačkog aerodroma koji zaostaje u odnosu na druge u Hrvatskoj, ali i druge usporedive gradove u Europi.

Zagreb kao Aberdeen

Kako navodi portal Simple Flying, s oko 45 letova dnevno Zagreb je prometan poput kakvog sekundarnog aerodroma tipa Palermo, Hanover i Aberdeen. Pritom je, navode, Zagreb u privilegiranoj poziciji jer je jedini aerodrom koji služi civilnom zračnom prometu u glavnom hrvatskom gradu te je jedini aerodrom na širem području.

Prema analizi, iduća godina bit će još gora jer nije najavljena nijedna nova linija, čak ni Croatia Airlinesa, dok je Korean Air cjelogodišnju vezu Seul - Zagreb pretvorio u sezonsku, CSA Czech Airlines otkazao je sve letove, a Eurowings je prestao prodavati karte za letove za Berlin od ožujka. Dodatno, Swiss Air otkazao je sve letove za Zürich. Eurowings je pojasnio odluku time da im je ZL Franjo Tuđman preskup, a tako je svoje odustajanje 2014. protumačio i EasyJet.

Stručnjak za zračni prijevoz i dobar poznavatelj domaćeg tržišta, koji je za ovu priliku želio ostati anoniman, poručuje kako je glavni problem zagrebačkog aerodroma njegova sezonalnost, tj. činjenica da većinu prometa generira Croatia Airlines koji leti cijele godine i koji je upravo zbog toga u gubicima.

'Korean ili Qatar Airways neće dovoditi Boeing 777 u Zagreb s pola ili manje popunjenog aviona. To im uzrokuje gubitke, nisu zadovoljni uslugom i to se svodi na čistu matematiku. Croatia Airlines leti jer mora letjeti, radi Hrvatske i građana', kaže ovaj sugovornik tportala.

Promašena koncepcija

Kako komentira rezultate Zračne luke Franjo Tuđman i čudi li ga sporiji rast u odnosu na konkurenciju, upitao je tportal i bivšeg direktora Zračne luke Zagreb Boška Matkovića. On kaže kako se u Zagrebu definitivno moglo napraviti više te da se sada vidi da je promašena koncepcija davanja aerodroma u koncesiju.

'Otpočetka sam bio protiv toga, zbog toga sam morao i otići. U ovom konceptu Zagreb predstavlja periferni poslovni interes grupacije čija je jedna članica Aéroports de Paris (ADP) u vrijeme potpisivanja koncesijskog ugovora upravljala s dvadeset i dva aerodroma u svijetu, dok je druga glavna članica Bouygues S.A., građevinska firma koja je svoj interes prvenstveno vidjela i ostvarila u izgradnji.

Takav partner, logično, gleda isključivo svoje poslovne interese. Mi, kojima je to glavna zračna luka, imamo posve druge interese. Naša koncepcija je išla prema afirmaciji Zagreba, a ne u optimiranje prihoda i rashoda i koncesijske naknade, što privatni vlasnik uistinu mora raditi', kaže Matković te nastavlja:

'Za hrvatsko nebo u cijelosti je šteta to što je Zagreb izišao iz sustava, a idealno bi bilo da su se sve hrvatske zračne luke udružile u jednu tvrtku jer i veličinom i brojem zračnih luka moramo iskoristiti naše prednosti i pobijediti slabosti, koje i dalje imamo.

Život demantirao ideju

Globalno gledano, u interkontinentalnom prometu, koji je još uvijek slabo razvijen, Hrvatska zapravo predstavlja jednu destinaciju. Ovakvo udruživanje potencijala i za Croatia Airlines donijelo bi vrijednost i jedino bi se tako moglo svojim snagama zavrtjeti jači investicijski ciklus.'

'Zračna luka Zagreb dana je u koncesiju zbog potrebne izgradnje novog terminala s argumentacijom da na taj način dobivamo transfer znanja, iskustva i tehnologije, što će povećati promet, a s druge strane državi koja ne može dati jamstva za zaduživanje ZLZ-a koncesija će umjesto rashoda donijeti zaradu. To je tada predstavljeno kao izuzetno atraktivan model javno-privatnog partnerstva. Život je nažalost demantirao tu ideju.

Država je posredno dala jamstva za zaduživanje koncesijskog društva koje nije donijelo svoj novac za izgradnju, dozvoljen je ozbiljan porast cijena usluga, a promet nije porastao u skladu s meritornim prognozama.

Na kraju se Bouygues kao član konzorcija i 'investitor' od uzetih kredita izdašno naplatio kroz izgradnju, a država i ostali vlasnici (Grad Zagreb, Velika Gorica i Zagrebačka županija) dobivaju koncesijsku naknadu koju joj osiguravaju većinom vlastiti građani. Svijetli primjeri zračnih luka Split i Dubrovnik govore da se uistinu moglo drugačije, tim više što su to modeli koje smo prvotno zagovarali u Zagrebu', dodaje sugovornik.

Beograd pobjegao Zagrebu

Nadalje, ilustrira Matković, ako direktno uspoređujemo, prije deset godina broj putnika u zračnim lukama Beograd i Zagreb bio je gotovo podjednak, razlika je bila oko 200.000 putnika u korist Beograda, dok je danas ta razlika udeseterostručena i iznosi više od dva milijuna. Zašto se to dogodilo?

'Ne bih htio ulaziti u ono što rade kolege Francuzi i Turci, ali to je čista korporativna priča i njihov interes se ne poklapa s javnim interesom. Oni svaki put kada upadnu u probleme traže izmjenu uvjeta iz koncesijskog ugovora. Kada bi se zračna luka mogla staviti u sveobuhvatan koncept hrvatskih zračnih luka, čemu bi prethodio svojevrsno preuzimanje koncesije otkupom udjela u sadašnjem upravljačkom društvu, što ne držim nemogućim, onda bismo mogli potegnuti ozbiljan razvoj, pa čak i postaviti Croatia Airlines na noge', zaključuje Matković.

Napise portala Simple Flying o poslovanju aerodroma komentirala je uprava Zračne luke Franjo Tuđman. Za tportal odgovaraju da su to osobne procjene novinara te podsjećaju da je ta zračna luka od početka koncesije 2013. do danas ubilježila rast broja putnika od 46 posto.

'I ovu godinu nastavljen je rast broja putnika. Broj zrakoplovnih kompanija koje lete za Zagreb porastao je s 20 (2013. godine) na 33 u 2019. godini, dok je broj destinacija porastao s 34 na 52. Istovremeno, MZLZ kao koncesionar uredno izvršava svoje obveze te je dosad u državni proračun uplatio više od 250 milijuna kuna koncesijske naknade', napomenuli su za tportal.

Podsjećaju da su dobili nagradu za najbolju zračnu luku u kategoriji do pet milijuna putnika u 2018. godini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.