Četvrtak, 24. svibnja 2012.
Tako blizu, a tako nepoznata

Što potencijalni EU turisti znaju o nama: Hrvatska je Balkan, a ne Mediteran

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor: Alenka Juričić
Objavljeno: 6. veljače 2012. u 12:43

Zanimljivo je da petina ispitanika nije imala nikakvu asocijaciju na spomen Hrvatske. Potencijalni turisti najčešće spominju lijepu obalu i more, plaže i prirodu. Prepoznatljivi gradovi su Dubrovnik i Zagreb, a slobodne asocijacije o Hrvatskoj uključuju i spominjanje bivše Jugoslavije, nogometa i rukometa 

Iako su najbrojniji hrvatski gosti, tek dva posto Nijemaca dolazi na odmor u Hrvatsku. Poljaci našu zemlju najpozitivnije percipiraju, a u pravilu je imidž Hrvatske morska destinacija za ljetni godišnji odmor, baziran na suncu, moru, lijepim plažama, turizmu, ali i dijelom ratu i nekadašnjoj pripadnosti Jugoslaviji. Ovo su samo neke od činjenica o tome kako hrvatsku turističku ponudu drugi doživljavaju te kakav je imidž naše zemlje među potencijalnim gostima. Dok se turistički sektor trudi (ili muku muči) da produži sezonu i gostima ponudi nešto više od pukog sunčanja i kupanja, čini se da taj trud drugi ne prepoznaju dovoljno. Prema istraživanju koje su napravili stručnjaci s Instituta za turizam, na planu stvaranja imidža među potencijalnim turistima, očito još ima puno posla. Ovo je istraživanje, inače, odrađeno u okviru izrade Strategije razvoja hrvatskog turizma, dokumenta koji bi trebao postaviti okvir razvitka do 2020. Izrada je povjerena Institutu za turizam i to za 3,6 milijuna kuna. Strategiju se čeka dugo, najavljena je na Danima hrvatskog turizma prije tri godine, a tek je lani u lipnju potpisan ugovor o njenoj izradi. Novi ministar turizma Veljko Ostojić, s Institutom je nedavno dogovorio skraćivanje roka izrade za 88 dana pa bi svjetlo dana ovaj dokument trebao ugledati početkom rujna. Prema njegovim riječima Strategija definira što želimo, kuda idemo i koji nas to načini vode do cilja, ali je i temelj za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Naime, bez ovog dokumenta to ne bi bilo moguće. 

   Stvaranje imidža

Strategijom je obuhvaćeno i istraživanje imidža Hrvatske među potencijalnim gostima. Neda Telišman Košuta, voditeljica istraživanja, pojasnila je kako je ovo prvi put da se istraživanje provelo među stanovnicima drugih zemalja koji nikad nisu posjetili našu zemlju. Stavovi i potrošnja onih koji dolaze u Hrvatsku se znaju, i to iz istraživanja TOMAS koje se provodi periodički. 

    – O percepciji i stavovima naših gostiju znamo puno, međutim nikad ustvari nismo znali što o Hrvatskoj misle oni koje nikad nisu bili tu. Ovi su podaci strašno važni jer govorimo o ogromnom potencijalu gostiju. Dovoljno je znati da nas posjećuje tek dva posto Nijemaca pa se postavlja pitanje kako privući nekoga od onih ostalih 98 posto. Osim Njemačke, koja je naše prvo emitivno tržište i najveće emitivno tržište u svijetu, u istraživanju smo obuhvatili još pet zemalja. Poljsku, kao predstavnicu »nove Europe« i jedno od najvećih tržišta u Europi, potom Veliku Britaniju, Dansku i Švedsku, kao zanimljive dalje aviodestinacije, te Španjolsku iz koje imamo visok rast turističkog prometa. U istraživanju je sudjelovalo oko 2.500 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina koji nisu nikada posjetili Hrvatsku, a koji su u proteklih pet godina bili na barem jednom privatnom putovanju u inozemstvu, kazala je Telišman Košuta te pojasnila zbog čega je ustvari imidž neke zemlje bitan.

 Naime, logika pokazuje, a i znanstveno je dokazana vrlo visoka korelacija između percepcije o nekoj zemlji i odluke da se tu zemlju posjeti. Imidž za kupca ustvari znači – istinu. I stoga je vrlo važno znati kakav je imidž i njime upravljati. Imidž se stvara kroz najrazličitije utjecaje, oblikuje se u školi, kroz medije i mnoge druge čimbenike na koje se, ipak, ne može utjecati.   

Mlađi skeptični

Zanimljivo je da petina ispitanika nije imala nikakvu asocijaciju na spomen Hrvatske. Pritom su najneupućeniji bili Danci i Šveđani i to oni mlađe populacije kojih gotovo trećina očito ne zna baš puno o našoj zemlji. 

    Inače, najjače spontane asocijacije na spomen Hrvatske su lijepa obala i more, plaže, lijepa zelena priroda, a percipira je se i kao turističku zemlju. Najčešće isticane turističke atrakcije uključuju pojmove plaža i more, koje se naziva i Jadranom i Mediteranom. Na drugom su mjestu po prepoznatljivosti gradovi Dubrovnik i Zagreb. Među glavnim asocijacijama prisutna je i svijest o zemlji uz koju se vežu – ratna zbivanja. 

    Odabrane slobodne asocijacije o Hrvatskoj uključuju i spominjanje Jugoslavije, sporta, posebice nogometa i rukometa, općenite ljepote zemlje. Hrvatsku se također češće povezuje s Balkanom i istočnom Europom nego s Mediteranom. Asocijacije su i gastronomija, jeftina, siromašna i zemlja u razvoju te gostoljubivost ljudi. Uz Dubrovnik i Zagreb, potencijalni gosti prepoznaju Split, Dalmaciju, Istru, otok Krk i Plitvice. 

    – Generalno uzevši, Hrvatsku se percipira kao morsku, obalnu i turističku zemlju s lijepom prirodom. Što je pozitivno. Malo nas je iznenadilo koliko su ove asocijacije dominirale. S druge strane, negativno je što mnogi imaju vrlo jednodimenzionalnu sliku te što Hrvatsku u manjoj mjeri doživljavaju kao zemlju vezanu uz rat i bivšu Jugoslaviju. Zanimljivo je da su, kada smo ih pitali o vrijednosnim obilježjima, Hrvatsku doživljavali i kao iznenađujuću, optimističnu, ali jeftinu i jednostavnu zemlju, kazala je voditeljica ovog istraživanja dodajući kako su se iskristalizirale velike razlike po tržištima, dobi i obrazovanju potencijalnih gostiju. 

    Mlađi ljudi te oni s nešto nižim prihodima i obrazovanjem, Hrvatsku očito slabije poznaju pa je percipiraju tek kao obalnu turističku zemlju. Pozitivnije je doživljavaju u Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Njemačkoj, dok su Britanci i Danci kritičniji. Ondje više ljudi Hrvatsku doživljava kao zemlju bivše Jugoslavije. Doza skeptičnosti je prisutna i kod ljudi srednje i starije životne dobi.   

Ratna sjećanja

– Oni se još uvijek sjećaju Domovinskog rata, o tome su prije 20 godina stalo čitali i slušali u medijima. Stariji ipak pamte, a očito se do sada drugim asocijacijama nismo uspjeli nametnuti. Ta takozvana baby boom generacija je najveća ciljna skupina u svijetu koju svi proizvođači ciljaju, a upravo je i u turizmu jako zanimljiva. I Hrvatskoj, jer u ponudi imamo puno toga osim sunca i mora što im možemo ponuditi. Eno i gastro ponudu, aktivni odmor i slično. Upravo su oni onaj profil gostiju koji želimo, koji putuje u pred i posezoni, traži kvalitetniji smještaj, raznoliku ponudu, a oni su nešto skeptičniji prema nama nego ostali. Prema toj ciljnoj skupini smo jednodimenzionalni i na toj slici treba poraditi, upozorila je ova znanstvenica. Upozorenje bi trebao biti i visok udio onih koji su i nadalje neodlučni o tome da li će doći u Hrvatsku. Dvije trećine ispitanih ulaz u ovu skupinu i treba ih u budućnosti pridobiti. Prema riječima naše sugovornice Hrvatska u promociji treba graditi sliku o drugim obilježjima, osim sunca i mora, pritom pazeći da se odjednom ne šalju stotine poruka. Takav je put napravila Španjolska koja se krajem 80-ih godina od sunca i mora okrenula prema promociji kulture, flamenca, bogate unutrašnjosti, gastronomije, aktivnosti poput golfa, učenja jezika... 
    – Također treba komunicirati sa specifičnim ciljnim skupinama i pažljivo odabirati gdje ćemo se oglašavati. Ne na CNN-u već u specijaliziranim časopisima poentirajući s pojedinim skupinama proizvoda, zaključila je Telišman Košuta.

Više pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak, 5. veljače 2012.

Komentari

13
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • Andromeda
    Andromeda   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 22:56

    I Grčka jest Balkan.

  • Legolas iz Gospodara prstenova
    Legolas iz Gospodara prstenova   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 17:43

    Je li Grčka Balkan ili nije?

    Tko zna?

  • nepomirljivi
    nepomirljivi   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 17:02

    "Uz Dubrovnik i Zagreb, potencijalni gosti prepoznaju Split, Dalmaciju, Istru, otok Krk i Plitvice".

    - Ja se pitam, a gdje je tu Opatija i opatijska rivijera? Volimo se hvaliti svojom blizinom i dostupnošću kao i bogatom povijesti, a kada se rade ovakva istraživanja Opatije nema nigdje?

    Dubrovnik nema autocestu, ima dobar aerodrom i relativno je daleko, ali to ga ne sprječava da ima 12 hotela sa 5 zvjezdica, i da se stalno ulažu nova sredstva i poboljšava infrastruktura, obrazuju kadrovi i poboljšava destinacija.

    • banovina
      banovina   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:10

      U Dubrovniku povremeno mijenjaju stranke na vlasti, a u Rijeci i okolici jedna te ista partija vlada od 1945.
      Eto zašto.

  • Andromeda
    Andromeda   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 16:20

    Odavno je trebalo napraviti takvo istraživanje, to je kao učenje abecede, ali što je. tu je - bolje i sad nego nikad pa da se s nečim krene naprijed.
    Nedavno sam čuo od ljudi koji godinama rade u turizmu da je Bajs napravio za promociju našeg turizma više nego svi raniji ministri zajedno, ali očito smo i dalje u zaostatku.
    No nije sve do ministra turizma. Percepcija Hrvatske ovisi o cjelokupnoj slici i dok mi u cjelini ne prestanemo raditi u korist vlastite štete, malo će biti koristi od promocije turizma.

  • Fiume_
    Fiume_   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 15:14

    To što Hrvatska se smatra Balkanom je do: 1) nesposobnih političara koji loše promoviraju turizam, naročito sjeverni Jadran što nije neobično jer nam u HDZ-u nije bilo ljudi iz ovih krajeva pa promocija ide uglavnom na Dalmaciju, Dubrovnik i Zagreb. 2) katastrofalan odnos medija prema mladoj državi Hrvatskoj. I ti mediji redovito koriste izraz Zapadni Balkani. Sorry, Rijeka, Istra, Primorje sigurno ne spadaju u Balkan još manje su na istoj valnoj dužini sa Zagrebom koji je jedan dan pod Pavelićem, drugi pod Titom, treći pod Tuđmanom pa su Mesićofili, itd. Ali kad mi nemamo hrvatske novine, nego plaćeničke novine gdje se očito ne može prožvakati da Jugoslavije nema, a Hrvatske ima pa već 20 godina se na ovaj ili onaj način drobi o toj Jugoslaviji, ne prikazujući realno stanje stvari niti u Hrvatskoj, niti u republikama bivše Jugoslavije.

    Vezano za taj sklop zemalja tipa Velika Britanija, Nizozemska, Danska - nadaleko je poznata njihova sklonost Srbima, a time i vidu Jugoslavije gdje su Srbi vladari. Kad njihovi mladi ljudi dođu u Hrvatsku ili BiH onda se zgražaju na drugu stranu priče. U svijetu postoje određeni interesi i lobiji, u skladu s time ide i izvještavanje, dakle ove zemlje Hrvatskoj i Hrvatima nikad nisu bile sklone i nikad neće ni biti. A da se trebalo bolje reklamirati, to je čisti profesionalni propust.

    • luckyday
      luckyday   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:59

      Ispravka: ne Nizozemci , nego mnogo Nizozemaca ne zna nista o Balkanu. Niti ih zanima.

    • luckyday
      luckyday   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:53

      Imate pravo sto se tice Nizozemske. Zivim ovdje skoro 30 godina. Dakle mislim da znam o cemu cu sada pisati. Nizozemci uopce ni ne znaju gdje je Balkan, a kamoli da znaju gdje je Hrvatska. Do jedno par godina unazad, ne bas davno, stalno su isli ili su bili u jugi na godisnjem. Sa mukom se prisile reci Kroatie. Hvala Bogu, bolje ikad nego nikad, poceli su ici u Kroatie na godisnji. Sad kad je Hrvatska tako reci vec u Uniji, bit ce bolje, Jugoslavija ce biti zaboravljena. Da li su Nizozemci veci prijatelji Hrvata ili Srba, to ne znam, ali cini mi se niti jednih. A ljudi s kojima radim, stvarno nemaju bas veliko znanje iz zemljopisa. Ljiepo more i prekrasna priroda ( najljepse na svijetu ) izgleda vise nije dovoljno da ljudi odu u Hrvatsku na odmor. A sta je potrebno:? Mozda novac za reklame, ali novca vise nema za te stvari, izgleda. Tu i tamo, dva tri puta godisnje uspijem uloviti neku reklamu. Premalo..pozdrav iz hmmm ...Nizozemske.

    • banovina
      banovina   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:14

      Predrasude zapadnjaka nad kojima se zgražate, često i sami pokazujete prema stanovnicima Bosna, Hercegovine i drugih istočnih dijelova Hrvatske.

      Zato nemojte se čuditi mladim Britancima ili Dancima.

  • ivano
    ivano   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 14:32

    O Hrvatskoj gdje ja boravim više nego u Hrvatskoj znaju uglavnom da je to jedno PLEME na Balkanu koje je sklono proganjati, ubijati druge i drugačije.Od kuda im to ne znam.Jedino od kud bi možda mogli znati je možda ljudi dobivaju, čitaju novine iz Hrvatske.

    • Ana700
      Ana700   Objavljeno: 7. veljače 2012. u 11:45

      Naravno,ako im je JEDINI KONTAKT SA RH, IZROD KAO TI,NIJE NI CUDO STO TAKO MISLE !
      Umjesto sto nas sramotis,govori da si TALIBAN !

  • ichabod crane
    ichabod crane   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 14:03

    o da..ja sam ove činjenice (kako nas vide drugi) skužila još prije par godina. nije da nema istine (naše gospodarstvo je potpuno razoreno i općenito stanje je stanje krajnje nesigurnosti osnovne egzistencije), ali sam ipak ostala iznenađena njihovim nepoznavanjem stanja stvari. primjerice, za strance su srbija i hrvatska na istom stupnju razvoja. što je, naravno, netočno. dovoljno je pogledati broj nepismenih u dvije države. ili kad se sjetim kad je puhovski govorio o regionalnim razlikama u srbiji...mislim, tamo oko niša u policijskoj postaji izvješća se pišu na onim pisaćim mašinama od prije 30 godina..pogotovo me iznenadilo što takvo mišljenje imaju austrijanci i nijemci koji imaju kvalitetnije novinarstvo i koji bi nas trebali malo bolje poznavati..
    no do nas je. sami smo doveli državu u ovakvo stanje i samo ćemo ju sami moći dovesti u stanje blagostanja.

    • Ero----
      Ero----   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 16:16

      Ovdje uglavnom misle da Hrvati graniče s nekim poludivljim balkanskim plemenima, koje je potrebno svako toliko vremena disciplinirati i prisiliti da se ponašaju u skladu s našim (hrvatskim, odnosno europskim) civilizacijskim normama. Ujedno, postoji i većinsko mišljenje da će to Hrvati, kao člani europske zajednice kulturnih naroda, odsada raditi puno efikasnije.

Iz kategorije: Gospodarstvo

Pogledaj sve

Ajme meni...

Pročitaj sve
    • "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
    • Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
    • Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
    • Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.