Analiza poslovanja

Soba u hotelima s pet zvjezdica u Hrvatskoj prosječno stoji 207 eura. Ali rade bolje nego lani

Alenka Juričić Bukarica

Foto Marin Aničić

Foto Marin Aničić

Prema analizi koju su izradili Zdenko Cerović, Sandra Janković i Sonja Hvaliček hoteli s četiri i pet zvjezdica u prvih su šest mjeseci radili bolje nego lani i očito nema mjesta panici jer hrvatskom turizmu i ove godine ide dobro



RIJEKA – Hoteli s četiri i pet zvjezdica u prvih su šest mjeseci radili bolje nego lani. Pokazuje to benchmarking analiza, odnosno analize poslovanja, koju su izradili prof. dr. sc. Zdenko Cerović, prof. dr. sc. Sandra Janković i Sonja Hvaliček s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Stručnjaci opatijskog Fakulteta u analizi su, naime, obuhvatili pokazatelje ukupno 114 hrvatskih hotela i to uz Jadran, ali i iz kontinentalnog dijela Hrvatske. 


Analizom je obuhvaćeno 23.500 soba, odnosno nešto više od 40 posto hotelskih kapaciteta. Riječ je o 25 hotela u Istri, 26 hotela na Kvarneru, 46 u Dalmaciji te njih 17 iz kontinentalnog dijela naše zemlje. Analiza pokazuje kako su u Hrvatskoj hoteli u lipnju ostvarili prosječno 87 eura ukupnih prihoda po noćenju, dok je u prvih šest mjeseci prosjek iznosio 73,5 eura.


Realni pokazatelji


Prema ovoj analizi najveći ukupan prihod po noćenju je u hotelima s pet zvjezdica i u lipnju prosječno dosegnuo 154,2 eura po noćenju. U lipnju su hoteli s četiri zvjezdice ostvarivali prihod po noćenju od prosječno 80,8 eura. Ukupni prihod po noćenju je u lipnju kod hotela s tri zvjezdice, pak, bio oko 50 eura. U prvih šest mjeseci je pak, prosjek za hotele s pet zvjezdica bio 114 eura, za hotele s četiri zvjezdice oko 70, a one s tri zvjezdice oko 44 eura.




Prosječna cijena sobe u hotelima s pet zvjezdica je pak u lipnju iznosila blizu 207 eura, a hoteli s četiri zvjezdice 103 eura po sobi. U hotelima s tri zvjezdice je tijekom lipnja ostvarivana prosječna cijena sobe od 67,4 eura. Sveukupno, u lipnju je hotelska soba u Hrvatskoj koštala 114 eura, a u prvoj polovici godine 76,6 eura.


– Prihod po sobi je realniji pokazatelj od same cijene sobe s obzirom na to da su u njega uračunati popusti, akcije, davanja i ostalo te pokazuju koliki je realan ostvaren prihod po sobi. Inače, ovi pokazatelji govore o tome da nema mjesta panici, turizam ide dobro, što dokazuju i hotelijeri, posebno hoteli s četiri i pet zvjezdica koji rade fantastično.


Ne govorimo tu o noćenjima, već o prihodima i ostvarenim cijenama. Ne možemo reći da će oni s dvije i tri zvjezdice biti loši, ali realno teško mogu pratiti tempo visokokategoriziranih hotela. A oni imaju europske cijene, sukladno kvaliteti koju nude. I upravo je ulaganje u kvalitetu vrlo bitno za podizanje prihoda, rekao je Cerović.


Rupa Haludovo


Gledano po regijama, u lipnju je u prosjeku najveću prosječnu cijenu sobe iskazivala – Dalmacija, čak oko 140 eura. U Istri je ona bila 123 eura, dok je na Kvarneru u hotelskom smještaju soba bila oko 101 eura, dakle gotovo 40 manje nego u Dalmaciji i dvadesetak eura manje nego u Istri. U prvih šest mjeseci je razlika nešto manje, Kvarner i Istra ostvaruju oko 72 eura cijenu sobe, dok je u Dalmaciji ona bila oko 90 eura. Zanimljivo je i da u Dalmaciji imaju i najveći prosječan prihod po noćenju, od 83 eura u šest mjeseci, u istri je on 61 euro, a na Kvarneru 68 eura.


Komentirajući podatke za Kvarner, Cerović je kazao kako je to uvelike rezultat činjenice da LRH i Hoteli Novi nisu imali pravu razvojnu politiku, crikvenički Jadran je bio žrtva privatizacije i tek ulazi u veći investicijski i razvojni ciklus, a četvrta »rupa« u hotelskoj slici regije jest Haludovo.


Pečat regiji dat će i projekt na Costabelli


– Kvarner je nažalost od perjanice postao treća turistička regija. Tome je sigurno kriva loša politika LRH, katastrofalna politika države prema Haludovu i činjenica da Vlada još uvijek nije i ne želi riješiti problem. Tek nedavno se raspetljala i priča oko Jadrana Crikvenica, međutim, to znači da Crikvenica sada kasni za drugima i mora hvatati korak, a tu je još i nejasna priča u Novom Vindolskom.


Sve to je nažalost kumovalo tome da Kvarner kao turistička regija po pitanju hotelijerstva ne plovi punim jedrima te nema takav rast kao Istra i Dalmacija. S druge strane, svaka čast Lošinju, Rabu, Ugo hotelima u Opatiji i drugima koji rade dobro, a svakako će značajan pečat regiji dati i projekt na Costabelli, kaže Cerović.P