Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
18. srpnja 2019.
Guverner o kriptovaluti

Šef HNB-a Vujčić: Bitcoin je vrlo rizičan – tko u njega ulaže, mora toga biti svjestan

Boris Vujčić / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Boris Vujčić / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 3. lipanj 2019. u 13:46 2019-06-03T13:46:00+02:00

Vujčić je upozorio i da je u slučaju nove krize ograničen prostor za djelovanje i fiskalne i monetarne politike u eurozoni 

OPATIJA Bitcoin je dio digitalizacije, kao i sve ostale kriptovalute, međutim odmah sam na početku rekao da je naš stav, stav Hrvatske narodne banke oko kriptovaluta, da je to nešto vrlo rizično i da ljudi ako se odlučuju na ulaganje u to, moraju biti svjesni tog rizika. A ne vidim ni način kako takve kriptovalute mogu zamijeniti valute središnjih banaka kakve danas postoje, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na konferenciji »Smart Governments, Regions and Cities - Economics of Digital Transformation« koja je danas, u organizaciji riječkog Ekonomskog fakulteta, počela u Opatiji.

Dodao je da će učinak digitalne transformacije biti velik, a protegnut će se, kaže, u idućih deset, dvadeset godina. – Naše bankarstvo apsolutno prati trendove u digitalnom razvoju, usluge banaka sada se dodatno digitaliziraju.

Digitalizacija je počela davno, još od uvođenja kartice, bankomata, internet bankarstva i danas mobilnog bankarstva. Mogućnosti mobilnog bankarstva i dalje će se povećavati, platni sustav bit će sve jednostavniji i jeftiniji, i na to se naše banke pripremaju. Prije petnaestak godina bila je pretpostavka da bi telekom operateri mogli postati ozbiljna konkurencija bankama u uvođenju usluga digitalnog plaćanja, međutim banke su na to uspjele odgovoriti, a danas im konkurencija prvenstveno prijeti iz tzv. fin-tech malih digitalnih kompanija, IT kompanija, koje isto tako nude usluge platnog prometa.

No, vidi se da su banke, budući da imaju velike bilance i iskustvo s klijentima, u stanju odgovoriti na te izazove, rekao je Vujčić. Što se makroekonomije tiče, upozorio je da je u slučaju neke nove krize, smanjen prostor za djelovanje fiskalne i monetarne politike. – Iako su se proračuni u eurozoni bitno poboljšali u zadnje vrijeme, odnosno prosjek deficita je oko nula, u zemljama kojima možda treba najviše fiskalnog prostora u slučaju krize - a to su one koje imaju najveći javni dug - kod njih je u biti situacija s proračunom najlošija, dok je kod onih koje imaju najmanji dug bolja.

Tako da iako na prosjeku EU to izgleda dobro, kada se gleda po pojedinim zemljama, upravo one zemlje koje trebaju više fiskalnog prostora, u ovom ga trenutku nemaju.To bi moglo predstavljati probleme u slučaju novog značajnog usporavanja ili recesije. Što se monetarne politike tiče, ona je s kvantitativnim popuštanjem, odnosno kupovinom javnoga duga zemalja eurozone došla prilično pri kraju, jer više ne može kupovati prvenstveno njemačke obveznice, jer je blizu ograničenja od trećine ukupno otkupljenih obveznica. Tako da ni monetarna politika više nema ni približno onoliko prostora koliko je imala prije ove krize, upozorio je Vujčić.   

Na konferenciji su govorili Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Saša Drezgić, predsjednik programskog odbora Konferencije, Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Vera Aničić, zamjenica gradonačelnika Grada Opatija, Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Marko Primorac, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Drezgić je napomenuo kako je cilj konferencije utvrditi kako nove tehnologije mijenjaju društvo te iznaći moguće odgovore na promjene koje se događaju i čekaju u budućnosti. 

– Ako koristimo nove tehnologije na pravi način, možemo imati produktivnije, efikasnije društvo. Ne govorimo samo o javnom, nego i o privatnom sektoru. Dakle, i naše tvrtke mogu biti uspješnije na globalnom tržištu. Kada je pak država u pitanju, mogućnosti su izuzetne.Pogledajte primjer Estonije gdje je država preuzela ulogu u, na neki način, nametanju digitalne transformacije i promjena, i gdje su upravo ostvarili ciljeve koje i mi želimo postići. I ovom konferencijom želimo osvijestiti važnost korištenja novih tehnologija, zaključio je Drezgić.

Host je kazao da će rezultat digitalne tranformacije biti da se tradicionalne grane moraju prilagoditi tehnološkim promjenama, ali isto tako da će te tehnološke promjene dovesti do sasvim novih poduzeća, razvoja sasvim novih industrija. Tako da je to dvostrani proces - razvoj ili transformacija postojećih sektora i razvoj novih, rekao je Host.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka