ZAGREB Hrvatska je u prošloj godini smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na prethodnu godinu za dva posto, a smanjen je i broj ribara u morskom ribarstvu za 15,2 posto te broj plovila za 2,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U 2017. broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 15,2 posto, na 6.565, a smanjen je i broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu,  za 37 posto, na 3.179.

Ukupan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u prošloj je godini pao za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 83.318 tona.

U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 63.173 tona, a doda li se 2.162 tone plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 65.335 tona, ili 4,4 posto manje nego 2016. godine.

Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 48.420 tona ili 10,2 posto manje nego godinu prije.

Za 18,8 posto smanjen je ulov i uzgoj tune, na ukupno 2.797 tona, pri čemu prevladava uzgoj s 2.162 tone, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 635 tona.

Istodobno je porastao ulov inćuna, za 33,9 posto, na 10.883 tone, plavica za 18,8 posto, na 1.948 tona itd.

Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 14.499 tona, što je 10,7 posto više nego godinu ranije.

Tako je uzgoj lubina lani iznosio 5.616 tona, a doda li se tomu i 10 tona iz ulova, ukupne su količine 5.626 tona, što je 5,8 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 16,9 posto, na 4.991 tonu, od čega je čak 4.829 tona iz uzgoja. Povećan je i ulov oslića, za 25,1 posto, na 931 tonu, trlja za šest posto, na 1.032 tone, bukve za 38,3 posto, na 112 tona i lista za 19,1 posto, na 224 tone.

Ulov cipla je smanjen za 0,8 posto, na 119 tona, ugora za 12,5 posto, na 35 tona te gira za 12,4 posto, na 99 tona.

Prošlogodišnji ulov ljuskavaca povećan je za 17,3 posto, na ukupno 1.083 tone, od čega se 200 tona odnosi na škampe, 876 tona na kozice, a 7 tona na jastoge.

Istodobno se pad ulova i uzgoja u prošloj godini bilježi kod kamenica, dagnji i ostalih školjkaša, za 4,4 posto, na 1.461 tonu, dok je ulov lignji i lignjuna smanjen 16,5 posto, na 328 tona.

Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 2,4 posto, dosegnuvši brojku od 7.559.

Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2017. smanjena za 18,9 posto, na 3.273 tone. Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena za 19,4 posto, na 2.039 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 15,2 posto, na 396 tona.

Od ukupno proizvedene slatkovodne ribe 62,3 posto odnosi se na proizvodnju šarana, a 12,1 posto na proizvodnju pastrve, navode statističari.

Vrijednost ribarstva u 2017. u odnosu na 2016. pala je za 7,2 posto.

Statističari objašnjavaju kako je na taj pad utjecao pad vrijednosti morskog ribarstva, za 6,7 posto, kod kojeg je zabilježen pad prodanih količina (za 2,9 posto) i cijena (za 3,9 posto).

Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2017. u odnosu na 2016. pala je za 15,5 posto, što je prouzročeno manjim prodanim količinama (za 18,9 posto), dok su cijene svih vrsta slatkovodne ribe porasle. Šaran, koji ima najveći udio u vrijednosti slatkovodne ribe, bilježi rast cijene za 4,1 posto, ali i pad prodanih količina za 24,4 posto.