Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 27° 27° 1
16. lipnja 2019.
Najgori prosinac od 2008.

STANJE NA BURZAMA NE SLUTI NA DOBRO Poduzeća strahuju od izbijanja recesije u 2019.

Burzovni indeksi u SAD-u, Europi i Aziji od jeseni se kreću sve bržom silaznom putanjom / Foto REUTERS
Burzovni indeksi u SAD-u, Europi i Aziji od jeseni se kreću sve bržom silaznom putanjom / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 29. prosinac 2018. u 7:44 2018-12-29T07:44:17+01:00

Wall Street Journal skoru pojavu ekonomske recesije vidi u metežu na burzama, rastu prinosa (kamata) na kratkoročne američke državne obveznice, te značajnom rastu kamata na dugove poduzeća, osobito onih sa slabijim kreditnim rejtingom

ZAGREB Dok se bliži kraj godine, burze u Americi proživljavaju najgori prosinac od 2008. godine, kada je izbila svjetska financijska kriza, upozoravaju Wall Street Journal, Financial Times i ostali mediji. Istina, nakon pomora dionica uoči Božića burzovni indeksi u SAD-u u četvrtak su se oporavili za 0,4 do 1,1 posto i djelomice nadoknadili gubitke. To je u petak ohrabrilo burze u Aziji i Europi, pri čemu su prve porasle oko 0,5 posto, dok su europske tijekom jučerašnjeg trgovanja ojačale oko 2 posto.

Međutim, promatrači se ne daju zavarati povremenim uzletima, jer stanje na burzama ostaje hirovito i ne sluti na dobro. Burzovni indeksi u SAD-u, Europi i Aziji od jeseni se kreću sve bržom silaznom putanjom, a od početka godine izgubili su 10 do 20 posto. Najgore stanje je u Europi, gdje je vrijednost dionica ove godine pala 19,5 posto, prema indeksu FTSE GEIS Europe. Zebnja od dolaska nove recesije zahvatila je ne samo burze, nego i vodeće ljude u svjetskom gospodarstvu.

Vrijeme za »alate«

Gotovo svaki drugi financijski direktor američkih kompanija (njih 49 posto) vjeruje da će recesija u toj zemlji izbiti do kraja 2019. godine, prema prosinačkoj anketi američkog sveučilišta Duke, koji kvartalna istraživanja o poslovnim očekivanjima u SAD-u i svijetu provodi već više od 20 godina.

– Bliži se kraj naleta ekonomskog rasta dugog gotovo deset godina, ocijenio je profesor John Graham, direktor tog istraživanja. »Američki izgledi su oslabili, a povrh toga, izgledi u mnogim ostalim dijelovima svijeta još su gori, što će dovesti do slabije potražnje za američkom robom«, kaže Graham.

Dvije trećine (67 posto) financijskih direktora poduzeća u Europi vjeruje da će Stari kontinent biti zahvaćen recesijom do kraja 2019. godine. Slično misli i 86 posto direktora iz Kanade te više od polovine njih iz Azije. Mnogi vjeruju da će početkom iduće godine biti osjetnog gospodarskog rasta, prije nego što oslabi. »To znači da države još imaju vremena za upotrebu alata, koji su im na raspolaganju, za ublažavanje pada«, kaže Graham.

Wall Street Journal uočava nekoliko pokazatelja koji upućuju na skoru pojavu ekonomske recesije. Riječ je o metežu na burzama, kao i činjenici da su se prinosi (kamate) na kratkoročne američke državne obveznice odjednom podigli na razinu prinosa desetogodišnjih obveznica. Ta »inverzija prinosa« u prošlosti je bila pouzdan znak približavanja recesije. Osim toga, značajno rastu kamate na dugove poduzeća, osobito onih sa slabijim kreditnim rejtingom. Wall Street Journal, koji je glasnogovornik najutjecajnijih banaka u svijetu, smatra da još ima nade za smirivanje situacije, ali njegov optimizam nije velik.

– Istina, jedan ili više tih indikatora recesije mogu se pokazati pogrešnima. Ipak, ti pokazatelji pothranjuju jedan drugoga i ako se stanje na tržištu pogorša, investitori će biti još nervozniji, piše američki list. Loš znak je i činjenica da je rast prodaje automobila u SAD-u zaustavljen. No, pozitivno je to što je nezaposlenost u Americi najmanja u poslednjih pola stoljeća i što jača njezina industrijska proizvodnja, pa se čini da recesija nije moguća.

Nafta pala na 53 dolara

Cijena nafte na europskom tržištu (Brent) jučer je pala na 53 dolara po barelu, izgubivši više od trećine vrijednosti u odnosu na listopad. Za vozače je to dobra vijest, ali nije i za promatrače zbivanja na tržištu. Oni kažu da padanje cijene znači smanjivanje potražnje za naftom, zbog usporavanja svjetskoga gospodarstva. Ukupno 13 investicijskih banaka, koje je jučer anketirao Wall Street Journal, prognozira da će se cijena nafte iduće godine »oporaviti« na prosječnih 69 dolara. No, bankari vjeruju da su moguća velika kolebanja cijene, gore i dolje.

Negativne posljedice

Međutim, ni 2007. godine – uoči posljednje velike financijske krize u svijetu – nijedan pokazatelj na američkom tržištu rada nije izgledao loše. Ali stvari su se odjednom promijenile, upozorava Wall Street Journal. To treba imati na umu i danas, kada vrhunac oporavak američkog i svjetskog gospodarstva prolazi. Posvuda se iduće godine očekuju negativne posljedice zbog rasta kamata i monetarnog stezanja započetog u središnjim bankama. Svijet je pun ekonomskih i političkih neizvjesnosti.

Ima znakova da vlade velikih država ne sjede prekriženih ruku i da se polako počinju pripremati za pogoršanje situacije. Primjerice, američki državni tajnik za financije, Steve Mnuchin, prošlog se vikenda sastao sa šefovima velikih banaka. Želeći umiriti javnost, rekao je da banke imaju dovoljne financijske rezerve za suočavanje s nevoljama i za kreditiranje gospodarstva. Savjetnik japanske vlade Nobuhiro Kiyotaki, profesor sa sveučilišta Princeton, još ljetos je javno preporučio službenom Tokiju neka pripremi »zaštitne mjere« protiv mogućeg »financijskog kolapsa«, objavio je Nikkei Asian Review.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka