Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
20. studenoga 2018.
Suficit

Plenković: Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila

Andrej Plenković / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Andrej Plenković / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 20. travanj 2018. u 13:38 2018-04-20T13:38:22+02:00

Danas je i službeno potvrđeno ono što smo prethodno najavljivali, da smo u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila«, poručio je predsjednik Vlade u priopćenju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak, nakon objave izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu, da je Hrvatska lani ostvarila jedinstven rezultat u javnim financijama i da je prvi put više zaradila nego potrošila.

Prema u petak objavljenom izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, u 2017. je suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

»Danas je i službeno potvrđeno ono što smo prethodno najavljivali, da smo u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila«, poručio je predsjednik Vlade u priopćenju.

Istaknuo je da je to prvi put od kada se statistika javnih financija prati po europskoj statističkoj metodologiji ostvaren suficit, odnosno višak proračuna opće države.

»To je rezultat iznad očekivanja, ali u skladu s našim odgovornim vođenjem fiskalne politike«, dodao je.

To konkretno znači, navodi se u priopćenju, da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2.800 kuna, a u 2016. za 655 kuna.

Pao i javni dug

DZS je u petak objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strateških ciljeva, a to je konsolidacija javnih financija i smanjivanje javnog duga što je u 2017. potvrdio i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Poticaj za još bolje rezultate

Predsjednik Vlade istaknuo je da su napore Vlade već prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije te su po prvi put od 2004. godine podigle kreditni rejting Hrvatske.

»Uvjeren sam da će ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike te da će to u dogledno vrijeme rezultirati i daljnjim povećanjem našeg kreditnog rejtinga u investicijski, a što će dodatno potaknuti rast hrvatskog gospodarstva i standarda života hrvatskih ljudi. Hrvatska nastavlja s reformama uz jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i održivosti javnih financija«, poručio je Plenković.

Krištof: Suficit zbog povećanja poreznih prihoda i boljih rezultata javnih poduzeća

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof kazao je u petak da je suficit opće države u 2017. godini ostvaren ponajviše zahvaljujući povećanju poreznih prihoda, kao i znatnom poboljšanju financijskih rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća

Kako pokazuje Izvješće DZS-a o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države objavljeno u petak, suficit konsolidirane opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Naime, to je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

Kako je naveo ravnatelj DZS-a Marko Krištof, pritom je najveći suficit ostvaren u sektoru središnje države, 2,5 milijarde kuna. Fondovi socijalne sigurnosti su također ostvarili suficit, dok je lokalna država zabilježila deficit od 136 milijuna kuna.

Krištof kao glavne razloge zbog kojih je u prošloj godini generiran suficit ističe znatno povećanje poreznih prihoda, pri čemu je iznos prikupljenih poreza na proizvodnju i uvoz skočio 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, napominje, zabilježeno je i znatno poboljšanje financijskih rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.
Također, sektor opće države je zabilježio i pad investicija, koje su iznosile 9,8 milijardi kuna, 13,1 posto manje nego u 2016. godini.

Krištof pritom napominje da je podatak za investicije za prošlu godinu privremen i da će se on sigurno mijenjati u listopadskoj notifikaciji, s obzirom da u trenutku sastavljanja izvješća nisu bili dostupni svi konačni podaci.

Na ostvarenje suficita utjecalo je i smanjenje kamatnih rashoda, što se dogodilo već drugu godinu zaredom, te naposljetku manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija.

Također, ovo je treća godina zaredom da Hrvatska ima primarni suficit, odnosno kada se iz proračuna oduzme iznos kamata. Tako je 2015. godine iznosio 114 milijuna kuna, 2016. 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, a 2017. godine 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto BDP-a.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka