Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 2
Sutra: 18° 18° 2
18. kolovoza 2019.
Problemi privatnih iznajmljivača

'Njima je čudno da gosti traže klimu koju neće ekstra platiti. A uporno bi htjeli držati cijenu'

Foto arhiva NL
Foto arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 15. srpanj 2019. u 18:38 2019-07-15T18:38:00+02:00

Činjenica je da kvalitetniji dio obiteljskog smještaja radi jako dobro, popunjen je 130 dana, nevezano jesu li prvi red do mora ili udaljeni

RIJEKA - Ovih dana moglo se čuti kako je u prvih osam dana srpnja bilo 5 posto manje noćenja, ali opet da je u nekim danima u Hrvatskoj bilo i po 100 tisuća gostiju više nego na isti dan lani. Zanimljivo je bilo tako čuti ugostitelje na nedavnoj sjednici u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka, kako na smartphonima pokazuju fotografije polupraznih plaža i pitaju se – pa gdje su ti ljudi?!

Pitanje gdje su ti ljudi prelazi proteklih dana preko usana mnogih, posebno privatnih iznajmljivača. U odnosu na lani u Hrvatskoj ima oko 47 tisuća novih kreveta, pa mnogi manjak vide i u povećanju kapaciteta, međutim, činjenica je da se srpanjska rupa ove godine osjeti jače nego lani.

A kada su već bile naznake da špica sezone ne ide kako treba. Iznajmljivači se dovijaju na raznorazne načine kako popuniti kapacitet, no situacija nije bajna, a najgore je što se može, gurati stvari pod tepih, kako se to u Hrvatskoj voli činiti, umjesto da se stvari rješavaju i stave glave na kup za iduću sezonu. Koja će sigurno biti izazovna kao ova, možda i teža.

Posljednje vrijeme čuje se i kako je gramzivost iznajmljivače došla glave. Sigurno da su proteklih godina napumpali cijene, s obzirom na hiperpotražnju, međutim, treba biti iskren i reći da je iznajmljivanje postalo i svojevrsna socijalna kategorija, s obzirom na hrvatski prosjek plaća, pa domaći ljudi barem tako nastoje popuniti budžet.

Uostalom, brojni objekti koji su uz obalu građeni proteklih desetljeća što po zakonu i prostornim planovima, što mimo njih, pa je i sama legalizacija otvorila prostor takvoj ekspanziji. Što je danas s obiteljskim smještajem, je li točno da se bolji smještaj bolje puni, i kakva je ovogodišnja sezona, pitali smo Nedu Pinezića, koji je niz godina bio čelnik nacionalnog Udruženja obiteljskog smještaja pri HGK, i poznaje domaći obiteljski smještaj »u dušu«.

Kvaliteta smještaja

Prazni kreveti i kategorija smještaja dvije su odvojene stvari, reći će Pinezić.

- Prvo, moramo uspoređivati ukupan broj dolazaka i noćenja ove i lanjske godine, neovisno o kategoriji smještaja. Dakle, pitanje je je li u prvih deset dana srpnja došlo do smanjenja ukupnog broja noćenja u odnosu na lani. Taj pad je situacija koju treba akceptirati i analizirati kao takvu. A znamo da se već lani počeo osjetiti manjak u početku srpnja, a ove godine se očito osjeti i više. Treba se podsjetiti da smo nekad isto za prvih petnaest dana srpnja imali »međusezonu«, s prilagođenim cijenama, nije to neka novost.

2885677

No, u međuvremenu smo malo zaspali zbog velike potražnje unatrag nekoliko godina. Imali smo koristi od činjenice da su 2014. i 2015. bili teroristički napadi u Španjolskoj, Turskoj, Parizu... Hrvatska je smatrana sigurnom zemljom i to nam je pogodovalo. Druga stvar je, dakle, pitanje kvalitete smještaja. Koja nije vezana samo uz kategoriju i broj zvjezdica. Najbolji primjer je Kvarner family smještaj kategoriziran s tri zvjezdice, u odnosu na ostali obiteljski smještaj s tri zvjezdice.

Kvarner family je personaliziran smještaj u kojem gost ima pažnju domaćina. Takav smještaj je u boljoj poziciji iako ima istu opremljenost kao neki drugi trozvjezdani smještaj. Ono što je bitno su turistički odnosi među ljudima, ključno je da smo dobri domaćini i da imamo podršku javnog sektora - rekao je Pinezić. Mora se, dodaje, ići prema preferencijama gosta, više nego na kategoriju objekta i znati što je razlog putovanja.

Primjerice, ako se smještaj želi profilirati kao bike friendly smještaj, iznajmljivač mora i sam znati, a poželjno proći bike staze, doći po gosta ako mu pukne guma na biciklu i slično.

Ukazao je i kako nije realno očekivati da sav smještaj ima 4 i 5 zvjezdica, pojašnjavajući kako su kuće za odmor u pravilu visokokategorizirane, međutim, imaju drugu publiku od apartmana u koje većinom dolaze obitelji s djecom u vrijeme školskih ferija.

- Ne poznajem ni jednu destinaciju koja ima samo premium segment. I nije to samo u turizmu slučaj - istaknuo je.

Loši će otpasti

Komentirajući aktualnu situaciju Zdenko Cerović, novoizabrani predsjednik Sekcije iznajmljivača PGŽ te profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, kazao je kako nema mjesta panici te upitao – zašto pišemo loše o sebi?

- Sezona je malo asimetrična jer je ovo godina u kojoj su takve okolnosti, lipanj je bio pun blagdana i logično je da ta rupa nešto žešća i da se pomaknula u srpanj. Turska, Italija, Brexit... To su tako minorni utjecaji, mi imamo svoje tržište, imamo svoje goste, mi smo mala zemlja. Nas je lani posjetilo 18 milijuna turista, a jednu Španjolsku 80 milijuna. U hotelima imamo svega 140 tisuća kreveta. A svjetski su trendovi da se putuje sve više, stopa rasta je 2,7 posto.

3074313

Drugo, moramo biti iskreni, 85 posto našeg turističkog prometa je odmorišni turizam, a turisti hoće doživljaj. Tu su i nove tehnologije i logično je da direktna prodaja omogućuje brže i lakše bukiranje i traženje nižih cijena. No, otkad sam ja u turizmu je bilo 1,5 do 1,7 posto turista koji su uvijek tražili popuste ili reklamacije. A danas preko interneta traže jeftiniju sobu. Što ako se jedan posto gostiju prebukira?!

U tom kontekstu treba gledati da će sezona biti jedna od normalnih, a hoće li biti u konačnici jedan posto više ili manje dolazaka to je svejedno - rekao je Cerović. Naveo je kako je lani bilo oko 7,3 milijuna turista koji dolazi u razne vidove obiteljskog smještaja. Oni koji su kvalitetniji rade jako dobro, popunjeni su 130 dana, nevezano jesu li prvi red do mora ili udaljeni. No 25 posto obiteljskog smještaja je u opasnoj zoni niske kvalitete, čak upitne za iznajmljivanje.

Ljudi su ostarjeli, djeca se ne žele time baviti, ne prati se trendove, ne ulaže se, nisu inventivni. Njima je čudno da gosti traže klimu koju neće ekstra platiti ili gost pita internet. I ti imaju problema s popunjenjem. A uporno bi htjeli držati cijenu.

Budimo realni, u Hrvatskoj imamo oko 680 tisuća kreveta ovog vida, a samo lani je bilo oko 50 tisuća novih, i sigurno da je nešto novo zanimljivije gostu nego pločice iz 1988. Ili cjenik zalijepljen selotejpom, da nema stolica na terasi i slično. A to je turizam 60-ih godina. Obiteljski smještaj je kod onih koji ulažu i prate trendove, sjajan - dodao je Cerović.

3707778

Na pitanje što je budućnost kazao je kao će tu »inflaciju« broja kreveta u obiteljskom smještaju regulirati tržište na način da će loši otpasti. A dio lošijeg smještaja će postati smještaj za sezonske radnike. A što se, kaže, već događalo 70-ih godina kada je isto došlo do snažnog tehnološkog pomaka.

Nedosanjani san

Zdenko Cerović će reći kako je 28 posto mladih naslijedilo obiteljski posao iznajmljivanja. No tek jedan manji do njih odlučuje se na investicije, difuzne hotele i slične složenije oblike ponude, kada, međutim, dolaze u problem.

- Građevinarstvo je poskupjelo 30 posto, Hrvatska više nije zemlja u kojoj se jeftino gradi, čekaju ih neriješeni komunalni problemi i tek će manji dio njih to izdržati. I to je normalno, reći će Cerović »Zlatni standard« – Austrija, koja svoj turizam temelji na malim obiteljskim hotelima, za sada ipak u Hrvatskoj ostaje nedosanjani san.

Jer, kako kažu sami mali hotelijeri, puno je jeftinije i jednostavnije imati nekoliko apartmana, nego se baktati s hotelskim poslom.

Probijen plafon cijena

U glavnoj smo sezoni, došli do probijanja plafona cijena, odnosno vrijednosti za novac. I nije to samo pitanje smještaja, to je i pitanje i ljetnog poskupljenja hrane u supermarketima, i cestarina, karte za trajekt. To nije u redu, naravno i da to sve zajedno poskupljuje našu ponudu.

S druge strane država povećava troškove, osim PDV-a, tu su i troškovi odvoza smeća, komunalija i ostalo. Troškovi rastu, a dostignut je plafon cijena. Tako su čak i hotelijeri, uslijed povećanih troškova, uz ostalo i većih ulaganja u kadrove, najavili smanjivanje dobiti - naveo je Nedo Pinezić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka