Naknada za ništa: Fondovi gospodarske suradnje naplatili projekte kojih nema

Društva koja upravljaju Fondovima u devet mjeseci su na ime upravljanja naplatila 23,93 milijuna, od čega je pola dala država, a do kraja 2011. "dići" će još oko 7 milijuna

ZAGREB Društva koja upravljaju Fondovima gospodarske suradnje (FGS) u prvih su devet mjeseci ove godine na ime tog upravljanja naplatila naknadu od 23,93 milijuna kuna, od čega je polovicu dala država. Uz to već sada je osigurano 14,5 milijuna kuna na ime buduće naknade, od čega bi društva za upravljanje do kraja godine trebala podići najmanje sedam milijuna kuna.

Tako bi u ovoj godini društva za upravljanje trebala naplatiti naknadu od barem 30 milijuna kuna, ali zasada nije objavljen nijedan projekt u koji bi fondovi uložili novca, pa je isplata naknada jedini promet na njihovim računima. Vidljivo je to iz izvješća o poslovanju FGS-ova i društva koja njima upravljaju za prvih devet mjeseci ove godine što ih je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Privatnici na dobitku  

Fondovi gospodarske suradnje zamišljeni su tako da država i privatni investitori kroz zajednička ulaganja u pet godina u gospodarstvo ulože dvije milijarde kuna, od čega će milijardu kuna dati državni proračun.

 Uz to 60 milijuna kuna trebala bi uložiti državna tvrtka Croatia osiguranje, a čak 330 milijuna kuna mirovinski fondovi, čiji su vlasnici građani Hrvatske. Zasad je njihov novac otišao jedino u naknade društvima za upravljanje kojima godišnje pripada naknada od dva posto ukupne imovine fondova, odnosno 40 milijuna kuna, od čega 20 daje država. Ulagački projekti još se čekaju, a na dobitku su zasad privatna društva za upravljanje.

Radimir Čačić poručuje da sada ne bi od naplaćene naknade trebalo raditi spektakularne kritike, jer je to model koji u početku prvo stvara troškove, ali može donijeti i dobre projekte.   – Model je načelno dobar, ali svakako treba analizirati jesu li te naknade adekvatne kad je njihova visina u pitanju i je li možda bilo kakve zloupotrebe u provođenju modela. Ali bez ozbiljne analize ne može se davati ocjena tog projekta, kaže Čačić.

Najveću naknadu, od gotovo sedam milijuna kuna, zasad je dobilo društvo Alternative private equity koje upravlja istoimenim fondom čija bi vrijednost trebala biti oko 600 milijuna kuna, od čega će 300 milijuna kuna dati država dok ostatak otpada uglavnom na privatnog partnera iz Češke.   Nakon toga najveću je naknadu, od 6,13 milijuna kuna, naplatilo društvo Quaestus Private Equity u kojem je jedan od partnera i Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor. To društvo upravlja fondom čija bi ukupna vrijednost trebala biti 525 milijuna kuna, pa na državu otpada 262,5 milijuna kuna, na mirovinske fondove 152 milijuna kuna, a na Croatia osiguranje 29 milijuna kuna, pa iz tih izvora dolazi i najveći dio naknade koju je Quaestus naplatio u ovoj godini.

Za lijepe oči

Naši sugovornici iz društva za upravljanje fondovima ističu da ta naknada nije isplaćena samo na lijepe oči nego se u proteklih šest mjeseci analiziralo moguća ulaganja u više od 400 poduzeća, odnosno projekata te da bi do kraja godine mogla uslijediti i prva ulaganja, što će pokazati da naknada društvima nije isplaćena za nerad.

Budućnost takvog načina ulaganja državnog novca ovisit će naravno i o budućoj Vladi. Ako HDZ pobjedi na izborima logično je da će projekt nastaviti, a jedan od čelnih ljudi Kukuriku koalicije Radimir Čačić kaže je riječ o »modelu koji nije novi, primjenjuje se u svijetu i daje dobre rezultate«.

Naknada za ništa: Fondovi gospodarske suradnje naplatili projekte kojih nema

Privatnici na dobitku &nbsp;

Za lijepe oči

Privatnici na dobitku