Najuspješnije ekonomije EU su one koje nisu uvele euro

Kriza je promijenila imidž eura koji je od poželjne valute za neke postao uteg. Zemlje srednje Europe svjesne su da monetarnoj suverenosti mogu zahvaliti što je njihov izvoz ostao konkurentan

RIJEKA Guverner HNB-a Boris Vujčić ustrajno se zalaže da Hrvatska što prije uvede euro, te tako izgubi svoju monetarnu suverenost koju ionako slabo koristi. Upravo činjenica da tečaj nije aktivni instrument monetarne politike jer je stupanj eurizacije visok – većina građana štedi u eurima – Vujčiću i služi kao pro-euro argument jer »ionako nemamo što izgubiti«.

Prvi dan po ulasku zemlje u EU, Europska središnja banka podsjetila je da Hrvatska, za razliku od Danske i Ujedinjenoga Kraljevstva, nema pravo odustati od uvođenja jedinstvene valute, a mora ga uvesti čim ispuni Maastrichtske kriterije.

Zasad ispunjavamo tek jedan od četiri kriterija, i to stabilnost tečaja, koji tako postaje svrha sam sebi, dok javni dug, proračunski deficit i razina kamatnih stopa probijaju zadane granice, i teško da će se u njih svesti u kratkom roku, tim više što vlast ne uspijeva pokrenuti gospodarski rast.

Da i hoće, Hrvatska dakle sada ne bi mogla uvesti euro. Europi zaista ne treba još jedno »groblje njihovih milijardi«, pa će u ocjeni kriterija zasigurno biti i stroža nego ranije, nakon iskustva s Grčkom i ostalim zemljama s problematičnim javnim financijama.  

Požurnica iz Frankfurta

Ipak, iz Frankfurta vole podsjetiti da je euro, kada se jednom uđe u EU, nužnost, a ne otvorena mogućnost, kako su ga nakon ove krize počele shvaćati neke novije članice Unije, koje još nisu ušle u eurozonu, a prema izjavama nekih čelnika očito to ni ne namjeravaju učiniti tako skoro.

Dok je donedavna retorika izvršne vlasti bila takva da po ulasku u EU nećemo previše žuriti u eurozonu, u zadnje vrijeme iz središnje banke stalno ponavljaju da je brzi ulazak u eurozonu prioritet.

Je li riječ o neslaganju stavova ili pak promjeni strategije, pokazat će vrijeme.

Primjerice, mađarski premijer Viktor Orban nedavno je, gostujući u dnevniku HTV-a, istaknuo da je u Uniji u tijeku proces u sklopu kojeg zemlje u eurozoni trebaju dodatno produbiti integraciju, dok one izvan trebaju imati vlastitu ekonomsku strategiju i onda gledati da uspostave što bolji odnos s onima unutra.  

– Želimo upravljati sobom, a to je teško ako valutu dijelite s drugima, kazao je Orban, dajući tako do znanja da se Mađarskoj nikamo ne žuri. Podsjetio je potom da bez zemalja srednje Europe rast u EU ne bi bio ni ovakav kakav jest, čime je naravno naglasio rastuću važnost regije u kontekstu cijele Unije.

Ekonomska uspješnost regiji dakle daje dodatni argument u tome da se ne mora slijepo povinovati pravilima, kao što su uostalom iz pravila izuzete Danska ili Britanija.  

Izuzetci i pravila

Kriza je tako svakako promijenila imidž eura koji je od poželjne valute za neke postao potencijalni uteg, a s druge strane, zemlje srednje Europe sve su svjesnije da upravo monetarnoj suverenosti mogu zahvaliti što je njihov izvoz i u krizi ostao konkurentan.  

Češka, Mađarska i Poljska su tijekom 2009. devalvirale svoje nacionalne valute i po 30-ak posto, te tako ublažile gospodarski pad. Poljska, zemlja koja je u potpunosti izbjegla krizu, percipira se kao novi motor razvoja ne samo srednje Europe, već i cijele Unije.

Poljska je izbjegla krizu i novi je motor razvoja ne samo srednje Europe, već i cijele Unije

Riječ je o snažnoj ekonomiji, s velikim unutarnjim tržištem, ali i razvijenom industrijom i izvozom, koji je u krizi poticala i tečajnom politikom. S rastom gospodarstva, Poljskoj raste i ugled, pa se sve više spominje uz bok najrazvijenijoj Njemačkoj. Češka također uvelike koristi svoju monetarnu suverenost, što joj olakšava činjenica da većina građana štedi u nacionalnoj valuti.  

Situacija je dakle takva da su neke zemlje Unije, poput Danske ili Britanije, u startu u povlaštenom položaju, budući da su izuzete iz obveze uvođenja eura, ukoliko to same ne žele. Dio zemalja koje su nespremne uvele euro, sad od njega imaju više štete nego koristi, a dio zemalja koje su u krizi profitirale od činjenice da nisu u eurozoni, sada su drugim očima počele gledati na proces monetarne integracije.

I na koncu je tu Hrvatska, najnovija članica, koja nikad nije uspjela izvući maksimum iz vlastite monetarne suverenosti, a sada, usprkos činjenici da joj realna ekonomija tone, spas vidi u – euru.