Po tom kriteriju naša zemlja, kad uđe u EU, naći će se na dnu ljestvice članica Unije. Naime, u EU je prosječno zaposleno 64 posto radno sposobnog stanovništva, a kod nas samo 51 posto
Ekonomist Željko Lovrinčević procijenio je prošloga tjedna da bi poduzeća u privatnom sektoru ove godine mogla otpustiti do 15 tisuća ljudi. Većina njegovih kolega nerado se javno bavi takvim neugodnim prognozama, ali mnogi neslužbeno vjeruju da je Lovrinčević umjereni optimist. Nije, naime, ubrojio mogućnost optuštanja u državnoj upravi i javnim službama, koje su dosad bile pošteđene od masovnih otkaza. Ali takva mogućnost zakucala je i na vrata onih koji žive od državne plaće.
Neslavni rekorder
Nezaposlenost u Hrvatskoj je među najvećima u Europi. U usporedbi s članicama Europske unije, u koju će Hrvatska ući za 17 mjeseci, nalazi se na neslavnom sedmom mjestu – prema Anketi o radnoj snazi, međunarodnoj metodologiji koju primjenjuje Eurostat, a sve je više upotrebljava i naša zemlja. Kod nas je u posljednjem kvartalu prošle godine anketna nezaposlenost iznosila 12,2 posto, dok je u EU prosječno iznosila rekordnih 10,4 posto.
Vladina ekonomska politika svakako će morati napraviti zaokret, jer Hrvatskoj u gospodarskom smislu gori pod nogama. Samo u prošle tri godine, otkako je počela ekonomska kriza, u Hrvatskoj se broj zaposlenih smanjio za oko 150 tisuća, pa sada iznosi jedva 1,37 milijuna. Istodobno, broj umirovljenika nastavlja se povećavati. Postavlja se pitanje tko će izdržavati buduće generacije. Trenutačno, na svakih 100 umirovljenika u Hrvatskoj dolaze samo 122 zaposlena.
Najviše nezaposlenih u EU ima Španjolska, ukupno 22,9 posto u prosincu, a slijedi je Grčka s 19,2 posto, prema podacima iz listopada. Treća je Litva s 15,3 posto, Letonija s 14,5 posto, Portugal s 13,6 posto, Slovačka s 13,4 posto, a potom dolazi Hrvatska.
Dok analitičari PBZ-a procjenjuju da će ovogodišnja stopa nezaposlenosti dosegnuti prosječnih 18,9 posto, ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić vjeruje da će anketna nezaposlenost u našoj zemlji ove godine sa sadašnjih oko 12 posto porasti na 14,4 posto, a registrirana na 18,6 posto.
– No, za ocjenu stanja nije najvažnije pitanje koliki je broj nezaposlenih i hoće li se približiti rekordnom broju prije desetak godina. Glavni je problem to što se u Hrvatskoj jako smanjio radni kontingent, odnosno udio zaposlenih u ukupnom broju radno sposobnog stanovništva, u koji spadaju oni od 15 do 65 godina. Prema tom kriteriju, stanje u Hrvatskoj je teže nego prije 10 godina. Od radno sposobnog stanovništva zaposleno je samo 51 posto, upozorava Šantić.
Drugim riječima, u radnom je odnosu tek svaki drugi radno sposobni građanin Hrvatske, a po tom kriteriju naša zemlja naći će se na dnu ljestvice članica EU, s najmanjim postotkom zaposlenih. Naime, u zemljama Unije prosječno je zaposleno 64 posto radno sposobnih, pri čemu se Slovenija nalazi malo iznad prosjeka, a najviše zaposlenih građana imaju nečlanice EU poput Švicarske i Islanda, blizu 80 posto. Prije ekonomske krize, samo je Mađarska imala manji broj zaposlenih od Hrvatske, ali u posljednje tri godine naša je zemlja znatno potonula i na toj ljestvici postala neslavni rekorder.
Tonemo zajedno
– Naša je politika proteklih godina poticala ljude na umirovljenje, a sada treba poticati njihovo zapošljavanje. Pritom, posebno treba poticati zapošljavanje mladih, naglašava Šantić. Prema njegovu mišljenju, za veće zapošljavanje potrebna je reforma tržišta rada, koja treba omogućiti veću pokretljivost radne snage, njezino lakše zapošljavanje i otpuštanje. Mnoga poduzeća, kaže, ne bi potonula da su mogla jednostavno otpustiti dio ljudi. Ovako, u krizi su tonuli svi zajedno i na kraju su cijelo poduzeće i svi zaposleni završili u stečaju. Drugo, Hrvatskoj je potrebna reforma obrazovnog sustava, kako bi se ponuda kvalifikacija radne snage uskladila s potrebama poduzeća. Treće, Vlada treba posebnim mjerama poticati novo zapošljavanje, smatra Šantić.
Profesor Ljubo Jurčić smatra da je za povećanje zaposlenosti u našoj zemlji potrebno daleko više. Novom listu rekao je da gradnja velikih infrastrukturnih projekata koju najavljuje Vlada neće dugoročno osigurati puno novih radnih mjesta. Hrvatskoj je, prema njegovu mišljenju, potrebna industrijska politika koja će poticati razvoj finalne proizvodnje za tržište. Za tu industrijsku politiku Vladi je svakako potrebna pomoć Hrvatske narodne banke koja bi trebala promijeniti svoju restriktivnu monetarnu politiku i prilagoditi je potrebama hrvatskoga gospodarstva, rekao je Jurčić.
