Riječki prometni pravac

Uspjeh kolodvora Brajdica ponoviti na Zagrebačkoj obali i Mlaki

Darko Pajić

Nova runda kandidatura za CEF bit će izuzetno važna za Lučku upravu, jer je plan prijaviti dva važna projekta vrijedna ukupno 130 milijuna eura, od čega je oko 30 milijuna eura vrijednost teretnog dijela željezničke stanice Rijeka (na području Mlake), a ostatak od 100 milijuna eura odnosi se na investiciju u izgradnju dodatnih 280 metara Zagrebačke obale, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak



Intenzivan razvoj riječke luke danas je praktično nemoguće ostvariti bez korištenja europskih fondova. Projekti koje u ovom trenutku realizira ili priprema Lučka uprava Rijeka za sufinanciranje europskim sredstvima mjerljivi su u stotinama milijuna eura. I svakim danom europskih projekata je sve više. Rekonstrukcija željezničkoga kolodvora Brajdica, druga faza Zagrebačke obale i rekonstrukcija budućeg teretnog kolodvora Mlaka, samo su neki od važnijih i većih projekata u kojima je ključno dokazivanje opravdanosti i održivosti spomenutih investicija. Svaki projekt kojeg Europa prihvati daje još jedan kamenčić u mozaiku prepoznavanja Rijeke kao važne europske luke.


Stoga europski fondovi predstavljaju jedan od temelja budućnosti riječke luke u cjelini sa svim koncesionarima, terminalima i pripadajućom pomorskom, cestovnom i željezničkom prometnom infrastrukturom. Ta je budućnost već počela.


Podizanje efikasnosti


Do kraja ove godine Lučka uprava Rijeka bi trebala i službeno potpisati sporazum o sufinanciranju rekonstrukcije teretnog željezničkog kolodvora Brajdica. Investicija je ukupno vrijedna 35,5 milijuna eura od čega će 30,2 milijuna eura (85 posto) činiti bespovratna europska sredstva. Osnovni cilj projekta bit će podizanje efikasnosti na terminalu Brajdica u otpremi kontejnera željeznicom, te je u osnovi riječ o izgradnji novih i proširenju postojećih kolosjeka na Brajdici kako bi se mogli formirati kontejnerski blok vlakovi prema unutrašnjosti. Navedenim sredstvima će već naredne godine biti realizirana prva faza projekta, te će se urediti dodatni kolosjeci u relativno kratkom roku. Dok izgradnja bude u tijeku predviđena je organizacija gradilišta na način da ne utječe na efikasnost rada terminala. Završni dio projekta odnosi se na plan izgradnje izvlačnog željezničkog tunela na Brajdici, koji bi trebao biti završen 2019.




Spomenutih 30,2 milijuna eura za Brajdicu izdvojit će se iz europskog fonda CEF (Connecting Europe Facility), koji spada u najvažnije europske institucije kad je riječ o financiranju prometne infrastrukture. Kao što i naziv CEF govori riječ je o fondu koji predstavlja instrument za povezivanje Europe. Glavni cilj CEF-a, koji je ustanovljen smjernicama TEN-T programa jest omogućiti potpuno povezivanje osnovne mreže i njenih koridora i predviđen je ukupan iznos od golemih 26,2 milijarde eura namijenjen projektima unutar programa TEN-T (transeuropska mreža za promet) u razdoblju od 2014. do 2030. godine. Koliko će od navedenog iznosa uspjeti privući Hrvatska, a koliko Lučka uprava Rijeka u ovom je trenutku nemoguće predvidjeti. Ali je važno napomenuti kako države članice Europske unije mogu financirati projekte na devet koridora svoje osnovne prometne mreže, kao i da je Hrvatska dosad prijavila ukupno 14 projekata. Prvi poziv programa CEF-a bio je objavljen 11. rujna 2014., te je Lučka uprava Rijeka zajedno s HŽ Infrastrukturom prijavila dva projekta, prvi za Brajdicu, a drugi također za rekonstrukciju teretnog dijela željezničke stanice Rijeka na Zagrebačkoj obali.


Veljača 2016.


Nova runda kandidatura za CEF najavljena je za veljaču iduće godine i bit će izuzetno važna za Lučku upravu, jer je plan prijaviti dva važna projekta vrijedna ukupno 130 milijuna eura od čega je oko 30 milijuna eura vrijednost teretnog dijela željezničke stanice Rijeka (na području Mlake), a ostatak od 100 milijuna eura odnosi se na investiciju u izgradnju dodatnih 280 metara Zagrebačke obale. Ukoliko stigne zeleno svjetlo na riječki prometni pravac slilo bi se više od 100 milijuna eura nepovratnih europskih sredstava, ovisno o visini sufinanciranja, koje bi bilo prihvaćeno, a maksimalno je moguće 85 posto po projektu. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak također potvrđuje da je upravo CEF jedan od najvažnijih europskih partnera, naravno ne i jedini.



Završno predstavljanje europskog projekta u okviru »NAPA Studije« bit će održano 15. prosinca u Hotelu Bonavia s početkom u 11 sati. Riječ je o projektu čiji je voditelj Lučka uprava Rijeka, a odvija se pod nazivom »Razvoj multimodalne povezanosti luka u Sjevernom jadranu i njihova uspješna integracija u središnju mrežu – NAPA Studije«. Na završni skup pozvani su predstavnici resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Primorsko goranske županije, Grada Rijeke, Svjetske banke, koncesionara na riječkom lučkom području, Hrvatske gospodarske komore, te svi ostali čimbenici na riječkom prometnom pravcu. Poziv je upućen i predstavnicima partnerskih institucija u projektu, a to su Lučka uprava Venecija, Lučka uprava Trst i Luka Kopar, te HŽ Infrastruktura, Sveučilište u Trstu, Prometni institut Ljubljana, Pokrajina Mantova, Aspo di Chioggia, Sistemi Territoriali CEI i Ministarstvo prometa Italije.



– CEF je najveći u opsegu predviđenih sredstava. Dobar dio europskih projekata odnosi se na potporu planiranju i projektiranju, dok se CEF odnosi upravo na izgradnju i stoga predstavlja krunu svih napora u realizaciji projekata. Naravno da je intencija pokrenuti što više projekata i mi pripremamo više aplikacija, ali smo također svjesni da govorimo o velikim investicijama, pa postoji mogućnost da sve naše želje neće biti uvažene. Uvijek su ključni kriteriji odabira i ono što je važno jest te kriterije opravdati. To smo uspjeli na projektu modernizacije kolodvora Brajdica i sada na isti način želimo potvrditi kolodvor Mlaka i drugu fazu Zagrebačke obale. Analizira se vrlo detaljno opravdanost svake naše investicije, koriste precizni matematički izračuni isplativosti ulaganja i dok ne dobijemo potvrdu da je predloženi projekt dobio evaluaciju ovlaštenih agencija Europske komisije, ništa nije gotovo. Ako promatramo Zagrebačku obalu kao prometnu cjelinu potrebno je dokazati da je cijeli projekt isplativ, kao i da donosi gospodarsku korist društvu, a to puno ovisi i o cesti D-403, željeznici, kapacitetu terminala i sve nije isključivo u nadležnosti Lučke uprave. Mi smo kao država pristupili EU, a to znači da se moramo dokazivati na tržištu i poštivati europsku proceduru i propise. Bit ćemo uporni, pokušavat ćemo ponovo ukoliko na narednoj kandidaturi ne dobijemo zeleno svjetlo CEF-a. Imamo i drugu opciju financiranja privatnim kapitalom, ali su europski fondovi daleko atraktivniji. Riječ je o nepovratnim sredstvima, što je posebna vrijednost, pored čega povjerenje europskih institucija predstavlja snažnu poruku da Europa ozbiljno računa na riječki prometni pravac, ističe Mezak.


S Koprom, Trstom i Venecijom


Udruga sjevernojadranskih luka (NAPA) također radi na europskim projektima, a Lučka uprava Rijeka voditelj je jednog od njih. Riječ je o projektu pod nazivom »Razvoj multimodalne povezanosti luka u sjevernom Jadranu i njihova uspješna integracija u središnju mrežu – NAPA studije«. Sudjeluju još i luke Kopar, Trst i Venecija, a Europska unija sa 50 posto financira projekt i to sa iznosom od 2,8 milijuna eura. Osim projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke stanice Brajdica, kroz izradu studija NAPA-e predviđena je i priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka (na području Mlake) u okviru izgradnje kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Partneri u projektu Udruge NAPA su Lučka uprava Venecija, Lučka uprava Trst, Luka Kopar, Aspo di Chioggia, Sistemi Territoriali, Pokrajina Mantova, Sveučilište u Trstu, Prometni institut Ljubljana, CEI (Srednjoeuropska incijativa) i RAM (Ministarstvo transporta Italije), dok je uz Lučku upravu Rijeka kao voditelja projekta, partner iz Hrvatske tvrtka HŽ Infrastruktura. Izrada projektne dokumentacije kolodvora Rijeka nije jedini segment projekta, već se dio odnosi i na implementaciju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) s ciljem poboljšanja interoperabilnosti s europskom željezničkom mrežom i to razvijanjem inteligentnog transportnog sustava. Sve navedeno trebalo bi se ispuniti u prosincu ove godine kada završava projekt. Očekuje se poticaj boljoj suradnji između luka teretnog prijevoza i kopnenih terminala, te integracije luka u osnovnu mrežu koridora i željezničku mrežu teretnih koridora koji prelaze preko sjevernog Jadrana. U rujnu ove godine Lučka uprava Rijeka predstavila je rezultate projekta, a sredinom prosinca u Rijeci će se ponovo okupiti predstavnici najvećih luka sjevernog Jadrana, te na stručnom skupu dati završnu ocjenu implementacije studije NAPA-e. Uz navedeno treba podsjetiti da su tijekom 2013. i 2014. godine aktivnosti bile usmjerene ka što boljoj iskoristivosti predpristupnih fondova kao i pripremi za korištenje fondova koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje ulaskom u EU te na pripremu novih projektnih prijedloga.


MEDNET


Lučka uprava Rijeka tako je sudjelovala kao punopravan partner i u projektima MEDNET i GreenBerth, a oba su financirana iz programa Europskog regionalnog razvojnog fonda (IPA MED) i usmjerena prema boljoj prekograničnoj suradnji zemalja Mediterana.Osnovni cilj MEDNET-a je uspostaviti ujednačene carinske procedure u lukama Mediterana, te tako ubrzati carinske postupke i smanjiti vrijeme zadržavanja tereta u lukama. Kad je riječ o riječkoj luci implementiran je pilot projekt koji će omogućiti bolji nadzor ulaska i izlaska vozila s lučkog područja. Podršku MED programu dalo je i resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, te su partneri Lučke uprava Rijeka bili Lučka uprava Zadar i Klaster intermodalnog prijevoza (KIP). U okviru programa IPA MED-a na raspolaganju je bilo ukupno oko 6,5 milijuna eura za 18 partnera iz 9 država među kojima su Italija, Grčka, Francuska, Hrvatska, Cipar, Albanija, Portugal, Slovenija i Španjolska. Jedan od ciljeva bio je i osnivanje opservatorija projekta (web platforme), alata za daljnju primjenu i razmjenu dobre prakse, koji je Lučka uprava Rijeka podržala potpisivanjem Ugovora o razumijevanju, te je izrađen pilot projekt nadzora nad ulazom/izlazom na kontejnerski terminal Brajdica.

Ukupan proračun projekta iznosio je 5,8 milijuna eura od čega je 85 posto pokriveno od strane europskog fonda IPA. Projekt je trajao od 2013. do 2015. godine.


GreenBerth


Projekt je GreenBerth prije svega fokusiran na energetsku učinkovitost u lukama s ciljem postizanja bolje uštede energije u lučkim sustavima. Zbog toga je bilo potrebno istražiti metodologiju upotrebe energije iz obnovljivih izvora na području luke uzimajući u obzir njene posebnosti i različite korisnike. Uz Lučku upravu Valecija, Luku Venecija, Lučku upravu Livorno, Luku Marseille, Luku Kopar, institucije Feports, Hellenic Transport Institute, Uca, Europhar, Anova, Noatum, Lučka uprava Rijeka uspješno je okončala projekt GREENBERTH implementacijom pilot projekta primjene alternativnih i obnovljivih izvora energije u riječkoj luci. Energetski plan je identificirao mjere primjene energetske učinkovitosti u bazenu Rijeka, postavljanje fotonaponskih ćelija, postavljanje solarnih kolektora, promjenu vanjsku rasvjete i predinvesticijsku studiju isplativosti prelaska određenih transportnih vozila na električni pogon i stlačeni prirodni plin. Ukupni troškovi iznosili su 1,61 milijuna eura od čega se 85 posto udjela odnosilo na potporu iz EU fonda (IPA). Projekt je realiziran u razdoblju od 2013. do 2015.Tijekom prvog kvartala 2016. očekuje se i odobravanje nekoliko projekata u okviru realizacije Programa INTERREG EUROPE. Osim vrijednosti investicija impresivna je svakako i raznovrsnost projekata, od primjene obnovljive energije, povezivanja luka sjevernog Jadrana, razvoja informatičkih sustava do obnove prometne infrastrukture. Cesta, željeznice i pomorskih terminala, pa je stoga poželjno da europskih projekata bude što više u godinama koje dolaze.