Veze riječke luke sa zaleđem Lučka uprava Rijeka namjerava značajno poboljšati, osobito putem željeznice i veza na unutarnjim vodenim putovima u okviru Trans – europske prometne mreže (TEN-T). Ova prometna mreža omogućiti će bolja prometna rješenja koja će dodatno razviti lučku infrastrukturu i time direktno utjecati na modernizaciju luke i prometnu povezanost sa zaleđem.

Činjenica da se postiže unaprjeđenje prometnih veza sa zaleđem (željeznicom i unutarnjom plovidbom) i pomorskog pristupa sjevernojadranskih luka, važan je doprinos Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske. Dodamo li činjenicu da je riječka luka prepoznata kao ključna luka na glavnom europskom Mediteranskom koridoru, mora se priznati da upravo ovakvi projekti predstavljaju značajan zamah za nesmetani nastavak ubrzanog infrastrukturnog razvoja.

Europsko sufinanciranje na ovaj način pospješuje realizaciju napora Lučke uprave Rijeka pri implementaciji razvojnih projekata cjelokupne rekonstrukcije željezničkih kolodvora što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske kada je 11. studenog 2015. usvojila Odluku o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Rijeka za ugovaranje posla projektiranja rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka.

Kamenčić u mozaiku

Projekti koje u ovom trenutku realizira ili priprema Lučka uprava Rijeka za sufinanciranje europskim sredstvima mjerljivi su stotinama milijuna eura. Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, i rekonstrukcija budućeg teretnog kolodvora Mlaka, samo su neki od važnijih i većih projekata u kojima je ključno dokazivanje opravdanosti i održivosti spomenutih investicija.

Svaki projekt kojeg Europa prihvati/odobri još je jedan kamenčić u mozaiku prepoznavanja i valoriziranja Rijeke kao važne europske luke. Stoga europski fondovi predstavljaju jedan od temelja razvojne budućnosti riječke luke u cjelini na čijem području djeluju brojni koncesionari na terminalima za prihvat različitih vrsta tereta sa pripadajućom pomorskom, cestovnom i željezničkom prometnom infrastrukturom. Kroz odobrena europska sredstva ta je budućnost već počela.

Najveći izazov riječkog prometnog pravca predstavlja nužan razvoj željezničke mreže koja je važan čimbenik u suvremenom transportu roba pa iz toga razloga ne čudi da se budućnost riječke luke nakon modernizacije lučkih terminala okreće prema izgradnji željezničkih kolodvora. Stoga je revidiranim planom nabave Rijeka Gateway projekta odlučeno da će se željeznička stanica za kontejnere i servisne djelatnosti graditi dijelom unutar postojećeg kontejnerskog terminala, a dijelom na prostoru sadašnje željezničke stanice Brajdica.

Za predmetni zahvat koncesionar Jadranska vrata d.d. je izradio idejni projekt, za koji je dobivena lokacijska dozvola. U sklopu RGP projekta i sukladno pravilima Svjetske banke proveden je međunarodni natječaj za odabir projektanta glavnog projekta »Rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka – Brajdica«. Odabrana je najpovoljnija ponuda grupacije projektantskih firmi; JV ŽPD d.d., Rijekaprojekt d.o.o. i IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.Spain.

Projekt rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka – Brajdica podrazumijeva pet funkcionalnih cjelina za koje će se ishodovati pet građevinskih dozvola, od kojih će svaka cjelina moći funkcionirati neovisno, a riječ je o Željezničkoj stanici unutar kontejnerskog terminala, Željezničkoj stanici Brajdica, rekonstrukciji kolosjeka (građevinski radovi), Rekonstrukciji kontaktne mreže (elektro tehnički radovi), instalaciji signalno-sigurnosnog telekomunikacijskog sustava, izgradnji tunela i izvlačnjaka u tunelu sa svom opremom.

 Potpisan ugovor o donaciji

Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura d.o.o. potpisali su sa Agencijom koja zastupa Europsku Uniju, Sporazum o donaciji u okviru CEF-a (Connecting Europe Facilities) za realizaciju projekta rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnju modernog intermodalnog terminala za ukrcaj/iskrcaj vagona, koji je ukupno vrijedan 35,5 milijuna EUR-a, od čega 30,2 milijuna EUR-a (85 %) čine bespovratna sredstva iz EU fonda. Realizacija ovog projekta planira se tijekom četiri godine od 2016. do 2019.

Osnovni cilj projekta je podizanje efikasnosti na kontejnerskom terminalu Brajdica u otpremi kontejnera željeznicom, te je u osnovi riječ o izgradnji novih i proširenju postojećih kolosijeka na Brajdici kako bi se mogli formirati kontejnerski blok vlakovi prema unutrašnjosti. Navedenim sredstvima bit će realizirana prva faza projekta, te će se urediti dodatni kolosijeci u relativno kratkom roku. Dok izgradnja bude u tijeku predviđena je organizacija gradilišta na način da radovi ne utječu na efikasnost rada terminala. Završni dio projekta odnosi se na plan izgradnje izvlačnog željezničkog tunela na Brajdici, koji bi trebao biti završen 2019.

Nova kandidatura za CEF izuzetno je važna za Lučku upravu Rijeka, koja je na natječaj/poziv objavljen u veljači 2016., prijavila dva važna projekta. Prvi je projekt prijavljen zajedno sa tvrtkom HŽ infrastruktura d.o.o., ukupno 140.330.000 milijuna Eura od čega se oko 30 milijuna Eura odnosi na rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka- teretna, a ostatak od 110 milijuna Eura odnosi se na investiciju izgradnje dodatnih 280 metara Zagrebačke obale. Drugi prijavljeni projekt koji je Lučka uprava Rijeka prijavila samostalno odnosi se na sufinanciranje rekonstrukcije pristaništa za generalne terete u luci Raša u vrijednosti oko 7 milijuna Eura.

 Predviđa rekonstrukciju pristaništa za generalne terete čime će se omogućiti efikasan prekrcaj generalnog tereta, posebno drva i drvnih proizvoda, te potaknuti daljnji rast prometa u luci Raša. Iz tog aspekta izvire i relevantnost projekta »NAPA studije« jer je jasno da će rezultati ovog projekta direktno utjecati na cjelokupno unaprjeđenje i modernizaciju na području željezničkih kolodvora. Projekti su usklađeni i sa usvojenom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske kao i s lokalnim razvojnim planovima u cilju porasta prijevoza tereta željeznicom, što pored povećanja efikasnosti rada kontejnerskog terminala i rasta gospodarstva, pozitivno utječe na održivi razvoj odnosno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš koji proizvodi kamionski prijevoz.

Ukoliko projekti budu prihvaćeni, na riječki prometni pravac slilo bi se više od 100 milijuna Eura nepovratnih europskih sredstava, ovisno o visini sufinanciranja koje može biti prihvaćeno do maksimalno mogućih 85 posto.