Foto M. Gracin
Imamo ugovore o suradnji s velikim brojem značajnih inozemnih brodarskih kompanija, pa primjerice strojar koji kod nas završi fakultet, na posao praktički ne čeka ni pet minuta: odmah se može zaposliti gotovo bilo gdje u svijetu, kaže prodekan za poslovne odnose izv. prof. dr. Alen Jugović
Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci nezaobilazni je dio Rijeke kao lučkog i pomorskog grada, grada koji je usmjeren na more i s njime živi. S jedne strane, riječ je o rasadniku pomorskog kadra koji je svugdje u svijetu tražen i cijenjen, a s druge, Fakultet je kroz brojne sporazume i ugovore povezan s gospodarstvom koje se oslanja na njegove stručne ekspertize i studije, od maritimnih, prometnih do raznih studija ocjena isplativosti i slično.
Prodekan za poslovne odnose Pomorskog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. Alen Jugović, pojašnjava kako riječki Pomorski fakultet s pomorskim gospodarstvom, lokalnim, ali i šire, surađuje putem više modela. Jedan od tih modela je i suradnja koja se temelji na potpisanim sporazumima s ustanovama i poduzećima iz pomorskog gospodarstva.
Nautički simulator Transas Marine Navi Trainer Professional 4000 s prostornim kompleksom kabineta sa zapovjedničkim mostom i s upravljačkom konzolom omogućava izvođenje brojnih kompleksnih navigacijskih zadataka i operacija. To su: planiranje putovanja, vođenje navigacije u svim uvjetima, izvođenje različitih manevara s raznim vrstama brodova s ili bez tegljača, izvođenje operacija traganja i spašavanja na moru i drugo.
– Navedena suradnja odvija se na način da fakultet ima potpisane sporazume u suradnji s čitavim nizom pomorskih kompanija i ustanova. Prema navedenim sporazumima, fakultet i kompanije, odnosno ustanove, obvezuju se na suradnju pri izradi studijskih programa, pripremi projektnih zadataka, studija, istraživačkih zadataka, izvođenje projekata ili drugih oblika poslovne i stručne suradnje u pojedinim dijelovima ili cjelinama koje ulaze u djelatnost potpisnika. Uz ove oblike suradnje često se događa da navedene kompanije, ali i druge s kojima fakultet surađuje, a nemaju još potpisane sporazume, od profesora s fakulteta te samog fakulteta traže i određene preporuke, tj. da im se preporuče mladi stručnjaci koji su završili studijske programe, radi mogućeg usavršavanja i rada u njihovim poduzećima – napominje Jugović. Dodaje pritom kako su njihovi nautičari i strojari najtraženiji vani.
– Pretpostavlja se da Hrvatska ima oko 28 tisuća pomoraca koji plove po cijelom svijetu, a među njima je po nekim istraživanjima oko 15 tisuća časnika, koji su u svijetu jako cijenjeni. Može se dakle reći da su nam nautičari i strojari najbolji izvozni proizvod. Mi kao fakultet imamo ugovore o suradnji s velikim brojem značajnih inozemnih brodarskih kompanija, pa primjerice strojar koji kod nas završi fakultet, na posao praktički ne čeka ni pet minuta: odmah se može zaposliti skoro bilo gdje u svijetu.
Tako su primjerice trenutno kapetani triju najvećih kontejnerskih brodova na svijetu Riječani, naši bivši studenti, priča Jugović, dodajući ono što svi znamo, a to je da ima premalo domaćih kompanija, pogotovo za teretni promet, na kojima bi naši pomorci zarađivali kruh.
I dalje dominantan sektor
– U Rijeci je Jadrolinija najznačajnija pomorsko-putnička kompanija i velik broj naših studenata pronađe posao upravo u toj kompaniji. Naravno, uz brojne logističare koji mahom ostaju ovdje, u tvrtkama i institucijama vezanim uz pomorski promet. Potrebno je napomenuti da svi značajniji svjetski kontejnerski brodari imaju u Rijeci svoje urede ili predstavništva. No, domaćih brodara je malo ostalo, tu je Tankerska Zadar, Atlantska plovidba Dubrovnik, Lošinjska plovidba je ugašena, nažalost… Ipak, i ovako, od strane pomoraca koji rade vani, postoji snažan doprinos proračunu Republike Hrvatske. Prema nekim analizama, oni sa svojim plaćama u Hrvatsku unesu više od 500 milijuna dolara godišnje – kaže Jugović. Veli da bez obzira na sve bure i nevere koje su zadnjih desetljeća pogodile ovaj sektor, ipak je more ono čemu se uvijek vraćamo, od čega ne možemo pobjeći ni da hoćemo, a naravno da bi se toj prirodnoj prednosti trebala dati dodatna pažnja i poticaj u svakom pogledu.
– I dalje je, i uvijek će biti, većina djelatnosti našega kraja vezana uz luku i pomorstvo. Ako krenemo nabrojiti desetak velikih kompanija u riječkoj regiji, opet ćemo doći do toga da među njima prevladavaju razne pomorske organizacije. I kad pogledamo sponzorstva na regatama i slično, opet su to kompanije vezane uz pomorstvo. Možda nije kao što je bilo, ali i dalje je to dominantan sektor, koji nosi jako velik multiplikativni efekt, pa se tako pretpostavlja da za svaki dolar koji zaradi Luka kao prekrcatelj, od 11 do 15 dolara zarade svi ostali korisnici u lancu: na dolasku jednog kontejnera zarađuju brodar, naftna kompanija kroz gorivo, špediteri, agenti, turizam ima koristi kroz noćenje vozača i njegovu potrošnju, država kroz carinu i poreze itd. Baš zato interes za pomorsku struku, bilo da je riječ o smjeru nautika, strojarstvo, elektronika, tehnologija ili logistika, ne jenjava.
Od značajnijih stručnih projekata fakulteta vezanih uz našu regiju, ali i cijeli Jadran, mogu se izdvojiti: External expertise in the context of BALMAS project (Identification number 09-06-2014 / BALMAS 2252311), Desetogodišnji plan razvoja lučkog sustava RH 2001.-2011., Pomorska strategija – Hrvatska u 21. stoljeću, Strategija održivog razvoja cruising turizma u RH, Prostorna i prometno integralna studija PGŽ-a i grada Rijeke, Priprema nacrta prijedloga za proglašenje Jadranskog mora posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA) s prijedlogom dodatnih zaštitnih mjera u području upravljanja balastnim vodama, značajniji broj studija opravdanosti davanja koncesije na području PGŽ-a, Osnovne smjernice za planiranje LOJP županijskog značaja na području PGŽ-a, Potrošnja i aktivnosti putnika i članova posade u kruzing destinaciji Rijeka te efekti te potrošnje na destinaciju, Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi za izgradnju terminala za pomorski putnički promet u luci Pula, itd.
Imamo studenata više nego ikad, ukupno oko dvije tisuće na svim godinama. Ljudi dolaze iz cijele Hrvatske, ali i iz Crne Gore, BiH, i drugih zemalja jer smo mi ipak prepoznati kao temeljna obrazovna institucija u ovoj grani u cijeloj regiji – ističe Jugović. Osim Rijeke, pomorski fakultet ima i Split, a postoje odjeli i u Zadru i Dubrovniku, međutim – veli Jugović, brojem studenata i opsegom djelatnosti ne može se mjeriti s riječkim. Riječki Pomorski fakultet jedini je i nositelj doktorskog studija i jedini u Hrvatskoj ima licencu za davanje diploma iz pomorstva na toj razini. Općenito, fakultet je licenciran za kontinuiranu izobrazbu pomoraca, kod kojih je koncept cjeloživotnog učenja, zaista i oduvijek, u primjeni. Uz to, organiziraju se stručni seminari, nastava, ispiti, itd.
Nadalje, tumači Jugović, Pomorski fakultet kontinuirano razvija suradnju s gospodarstvom i aktivno sudjeluje u razvoju pomorskoga gospodarstva izradom razvojnih projekata. Među brojnim projektima koje nabraja je i onaj o potrošnji i aktivnostima putnika i članova posade u kruzing destinaciji Rijeka te efektima te potrošnje na destinaciju, što ga fakultet izrađuje za naručitelja Lučku upravu.
Studentski zbor Pomorskog Fakulteta u Rijeci svake godine s fakultetom organizira bal Pomorskog fakulteta, manifestaciju na kojoj studenti i predstavnici gospodarstva i institucija imaju priliku upoznati se u ležernijoj atmosferi te na taj način dobiti osjećaj i za socijalnu i društvenu komponentu naših studenata. To doprinosi da sve strane involvirane u pomorstvo steknu uvid u mogućnost zajedničkog dijaloga i profiliranja novih kadrova u pomorskom gospodarstvu, naglašava Jugović.
Najavljeno 17 kruzera
– Studija je pri kraju, trebala bi uskoro biti prezentirana naručitelju, a potom vjerojatno i javnosti. Za sada dakle još ne možemo otkriti rezultate, ali ono što znamo je da je, za razliku od ove prve godine, kada smo kao luka ticanja imali sedam ili osam kruzera, za iduću godinu taj broj značajno povećan. Najavljen je naime dolazak čak 17 kruzera. Istražujemo kako putnik ili član posade doživljava destinaciju, koje prednosti ili nedostatke vidi, koliko troši. Rijeka je još daleko od rezultata jednog Dubrovnika, kao »must be seen« destinacije i koji je imao oko 700 ticanja, ili Splita koji je primjerice u 2014. imao 230 ticanja, no pomaci su vidljivi – kaže Jugović.
Kaže i da se Fakultet angažirao u organizaciji raznih događanja koja upravo imaju za cilj povezati nastavni proces sa svijetom rada. Takvi događaji omogućavaju susret gospodarstvenika iz najšireg kruga poduzeća koja ostvaruju svoju poslovnu aktivnost u pomorstvu, predstavnika državnih institucija i ustanova iz pomorstva, te naših studenata.
– Jedan od tih značajnijih događaja je Dan karijera Pomorskog fakulteta. Na tom susretu, tvrtke i ustanove predstavljaju svoje poslovne djelatnosti i mogućnosti zapošljavanja, a studenti će moći dobiti neposredne informacije o tvrtkama i ustanovama koje djeluje u pomorskom gospodarstvu. Osim zajedničkog predstavljanja organizira se zasebno prezentiranje poduzeća i institucija u trajanju od 15-ak minuta. Manifestacija završava predstavljanjem studijskih programa fakulteta gospodarstvenicima. Uz to, Studentski zbor Pomorskog fakulteta u Rijeci zajedno s fakultetom organizira bal Pomorskog fakulteta s ciljem obnove dugogodišnje tradicije i veze Pomorskog fakulteta odnosno pomorskog obrazovanja s pomorskim gospodarstvom regije, ističe Jugović. Općenito, kaže, fakultet teži povezivanju nastavnog procesa sa svijetom rada.
Pitamo kompanije
– Od ove godine fakultet je, osim redovnih izmjena studijskih programa koje se odvijaju otprilike svakih pet godina, dobio i Projekt KIKLOP – razvoj Kvalifikacija i Inovativnih metoda stjecanja Kompetencija u Logistici i Pomorskom prometu.
Projekt se temelji na potrebi stalnog unapređenja pomorskog i prometnog obrazovanja i obrazovnih programa koji su povezani s potrebama nacionalnog i svjetskog tržišta rada, istodobno prepoznatljivi u Europskom prostoru visokog obrazovanja te usklađeni sa svim zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, nacionalnog zakonodavnog okvira, međunarodnih konvencija itd. Suradnici na projektu su nam Pomorski fakultet u Splitu, Udruga pomorskih agenata, Jadrolinija, KD Autotrolej, Zorović Maritime i Panalpina Croatia.
Cilj projekta je istražiti stvarne potrebe tržišta rada u području pomorskog prometa i logistike, prepoznati i definirati nova zanimanja, razviti prijedloge 20 standarda zanimanja i 5 standarda kvalifikacija sukladno načelima HKO-a, prilagoditi obrazovnu ponudu kroz unapređenje pet preddiplomskih sveučilišnih studija, razviti okruženje za e-učenje te unaprijediti nastavničke kompetencije. Rezultat projekta bio bi kurikulum koji studentima Pomorskog fakulteta pruža stjecanja znanja i vještina za njihov osobni razvoj i zapošljivost sukladno stvarnim potrebama ciljanih tržišta rada i potencijalni nastavak školovanja – ističe Jugović. Fakultet time praktički pita kompanije, što im treba, kakvi kadrovi, i kakve specifične vrste znanja. To smo radili uvijek, ali sada je to prvi put formalizirano na ovaj način – zaključuje Jugović.
