Svjetski fenomen

Monografija “Postanak”: Kako je usred velike krize stvoren ACI, najveći lanac marina na svijetu

Orjana Antešić

Foto: Marin Aničić

Foto: Marin Aničić

Kroz brojna svjedočanstva knjiga Mladena Gerovca donosi priču o jedinstvenom i neponovljivom poduhvatu vrijednom divljenja. Prve tri marine, u Vodicama, Jezerima i Skradinu, sagrađene su u samo 120 dana



OPATIJA Točno na istom mjestu na kojem je Veljko Barbieri, prije 33 godine zajedno sa svojim timom, znanih kao »prva šestorica«, udario temelje suvremenom sustavu hrvatskom nautičkog turizma, u opatijskom hotelu Royal jučer je promovirana monografija ACI-ja, knjiga pod nazivom Postanak, autora i urednika Mladena Gerovca. 


Kroz brojna svjedočanstva onih koji stvorili ACI, ova bogata monografija priča je o tome kako je stvoren ovaj svjetski fenomen, najveći lanac marina na svijetu, taj – kako ga sam autor karakterizira – jedinstven i neponovljiv poduhvat vrijedan divljenja. To je i razlog zašto je ovoj monografiji nadjenut simboličan naslov – Postanak.


Na jučerašnjoj svečanosti u hotelu Royal okupili su se brojni uzvanici, uglednici, bivši i sadašnji zaposlenici, članovi obitelji vizionara i glavnog pokretača Veljka Barbierija koje je sve skupa podzdravila direktorica ACI-ja Doris Peručić.





Danas bi se u Zagrebu trebala održati sjednica novog saziva Nadzornog odbora ACI-ja, ali nam njegov predsjednik Dražen Ivanušec jučer u Opatiji nije želio reći niti koje će biti teme razgovora, a još manje hoće li se na ovoj sjednici, i u kojoj formi, imenovati novi čelnik ACI-ja s obzirom da direktorica Peručić, uz sporazumni raskid ugovora, odlazi prije kraja svog mandata iz ACI-ja.



Lekcije iz povijesti


– Ovom je monografijom zapisan dio povijesti ACI-ja, oslikan sav entuzijazam, napor i trud koji su uloženi u prevladavanje nemalih prepreka s kojima se suočavao ovaj projekt. Imala sam tu privilegiju da prije nego što je monografija izašla iz tiska pročitam njezin sadržaj i ne mogu, a da ne konstatiram koliko bi bilo lakše da sam to imala u rukama na početku svog mandata. Jer, ova knjiga daje objašnjenja za mnoge stvari s kojima se i danas borimo, kazala je Peručić, ne propuštajući spomenuti koliko je te, 1983. godine projekt izgradnje lanca marina na hrvatskom Jadranu bio ispred svog vremena i, kao što to obično biva sa vizionarskim idejama, u početku neshvaćen i osuđivan od mnogih.


Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić u svojoj se prigodnoj riječi također prisjetio brojnih prepreka i protivljenja na koje je Barbierijev »udarni« tim u početku nailazio da bi kroz sve te godine rada i poslovanja ACI postao gospodarski subjekt na ponos Hrvatske i Opatije, konstatirao je Dujmić, uz želje da ACI i njegovi zaposlenici i dalje uspješno plove.


Kako je sve zapravo započelo prije 33 godine, kada je u svega godinu i pol izgrađeno 16 suvremenih marina na najatraktivnijim lokacijama na hrvatskoj obali, okupljeni uzvanici imali su jučer priliku čuti iz prve ruke od nekih od najbližih Barbierijevih suradnika – Zorana Bačića, Šime Šestana, Zdenka Sverića, Lea Kureta i Edvina Jurina. Nezaobilazno je bilo i prisjećanje na druge članove iz tog Barbierijevog udarnog tima – Mladena Filipovića, Boruta Čičin-Šaina, Pere Senjanovića i Josipa Vehovca, kao i uloge i značaja potpore koji je taj koncept hrvatskog nautičkog turizma imao od strane Ante Markovića, prvotno kao predsjednika Vlade SR Hrvatske, a potom i kao zadnjeg jugoslavenskog premijera.


Ovaj jedinstven poduhvat događao se usred teške političke i gospodarske krize u bivšoj Jugoslaviji, a jedan od presudnih čimbenika za uspjeh ACI-ja, konstatira se u monografiji, bio je i što je izbjegao zamku samoupravljanja već je slijedio model menadžerskog organiziranja i djelovanja. Barbieri i suradnici bitku za lokacije i gradnju marina dobijali su korak po korak.


Nevjerojatan tempo


Prve tri, u Vodicama, Jezerima i Skradinu, sagrađene su u samo 120 dana. Slijede Žut, Piškera, Trogir, Milna na Braču, hvarskoj Palmižani i Vrboskoj, Pomeru, Umagu, Rovinju i Supetarskoj Dragi. Iduće sezone, 1985. proradile su i marine u Rabu, Puli i Splitu. Četiri godine kasnije, otvara se marina u Korčuli, a 1990. godine i kultna opatijska marina u Ičićima koja je, ujedno, bila prvi pravi joint-venture u bivšoj Jugoslaviji kao rezultat suradnje sa talijanskom grupacijom Ligresti-Grassetto.


Danas ACI u svom sustavu ima 22 marine, a prije dvije godine pokrenut je projekt unifikacije vizualnog identiteta ACI marina u sklopu kojeg je napravljena interna kategorizacija marina i izrađena interna knjiga standarda, uložilo se u preuređenja i rekonstrukcije marina, kao i podizanje standarda pratećih usluga, o čemu je jučer više govorila Gracia Krainer, direktorica marketinga u ACI-ju. Direktorica Peručić za kraj svojeg obraćanja jučerašnjem skupu u opatijskom hotelu Royaj izdvojila je dva strateška projekta od kojih se, kako je indikativno spomenula, ne bi smjelo odustati. Riječ je o temeljitoj rekonstrukciji, gotovo pa izgradnji nove marine u Rovinju sa vezovima za velika plovila te proširenje i rekonstrukcija marine u Ičićima.