Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Odličan "izvozni proizvod"

Mario Zorović: Pomorci u Hrvatsku godišnje donesu milijardu eura

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor:
Objavljeno: 9. prosinac 2015. u 10:10 2015-12-09T10:10:41+01:00

Danas je performans broda jasno mjerljiv – u učinkovitosti prijevoza tereta, sigurnosti broda i posade, utjecaju na okoliš i tako redom, pa ako brodar vidi da je performans bolji s hrvatskim časnicima, većini njih nije problem platiti posadu nešto više, kako bi mirno spavali. Kvaliteta čini razliku

Pomorci u Hrvatsku godišnje donesu milijardu eura, što ih čini najboljim domaćim »izvoznim proizvodom«, kaže Mario Zorović, predsjednik CROSMA-e, hrvatskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca, te direktor Zorović Maritime Services, agencije za posredovanje u zapošljavanju pomoraca. O važnosti pomoraca ne samo za pomorsko gospodarstvo, nego i za domaću privredu u cjelini, osim prihoda koje oni ostvaruju, govori i sam njihov broj, ističe Zorović.

Časnički kadar

Od nešto više od 15 tisuća službeno registriranih pomoraca golemu većinu čini časnički kadar, što potvrđuje teze o kvaliteti. Najviše je zapovjednika, njih oko 1.600, po brojnosti ih slijede prvi časnici palube i stroja kojih je po 1.500, dok su na četvrtom mjestu upravitelji stroja kojih ima 1.400. Iduće najbrojnije brodsko zanimanje je električar, s oko 1.200 ljudi, a slijede ostala časnička zanimanja, dok niže posade na palubi ukupno ima nešto manje od tisuću, a u stroju oko sedam stotina. Ostatak otpada na pomorce zaposlene u offshoreu i na putničkim brodovima. Po brojnosti novih pomoraca prednjače kadeti palube, kojih godišnje iz škola i fakulteta iziđe u prosjeku 277, uz 149 novih »makinista« i 88 elektroničara.

– Trenutačno u sustavu, prema podacima Ministarstva službeno ima 15 tisuća aktivnih pomoraca, mahom časnika, a u CROSMA-i procjenjujemo da ih je još između dvije do tri tisuće koji su izvan državnog sustava, dijelom kako bi izbjegli davanja, uglavnom u offshoreu i putničkom prijevozu. Ukupno oni čine oko 1,5 posto svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a ne samo da izravno donose golem novac i troše ga u Hrvatskoj, nego je uz njih vezan čitav niz drugih djelatnosti, ističe Zorović.

Prvenstveno su tu, nastavlja, agencije za posredovanje u zapošljavanju pomoraca, ali i pomorske škole i fakulteti, Sindikat pomoraca, hotelijeri koji često ugošćuju stručna okupljanja i seminare, cestovni i zračni prijevoznici, te brojni drugi.

Tržište se popravlja

– Danas praktički nemate aviona koji polijeće s Plesa, a da u njemu nije barem nekoliko pomoraca. Da je to zanimanje i danas atraktivno, pokazuje brojka od oko 500 kadeta, koliko ih godišnje na tržište rada iziđe iz naših pomorskih škola i fakulteta, kaže Zorović.

Suradnja s Pomorskim fakultetom

Zorović posebno ističe uspješnu suradnju s Pomorskim fakultetom u Rijeci, kao svijetli primjer uske sprege između industrije i znanosti.
– Imamo potpisane ugovore s fakultetom i s brodarima, koji svake godine zapošljavaju određeni broj kadeta, čime smo izrazito zadovoljni. Surađujemo s fakultetom i po pitanjima obrazovanja i stručnog usavršavanja pomoraca, kao i u drugim aktivnostima, tako da je suradnja na doista visokoj razini, ističe Zorović.

Na pitanje o trenutnoj situaciji na tržištu rada za pomorska zanimanja, odgovara kako se ona u odnosu na krizu prije nekoliko godina, popravlja, međutim neki problemi konstatno su prisutni.

– Već dvadeset godina bavim se ovim poslom i uvijek je najviše borbe bilo oko zapošljavanja kadeta i nižih časnika. Brodari uvijek traže gotove ljude, zapovjednike, upravitelje stroja i prve časnike, a odbijaju prihvatiti da moraju stvarati nove ljude koji će jednog dana zamijeniti postojeće više časnike. Kod zapošljavanja nižih časnika problem više nije toliko ni u razlici cijene rada, budući da su se plaće, primjerice, trećeg časnika iz Indije i onoga iz Hrvatske sasvim približile. Veći problem je u jakim lobijima iz azijskih zemalja u samim brodarskim kompanijama. Naši pomorci teško se i rijetko odlučuju prihvatiti posao na kopnu, u uredima kompanije, jer to znači preseljenje u drugu državu, a često i nešto niže prihode. S druge strane, gotovo i ne postoji ured u kojemu ne sjedi barem nekoliko Indijaca ili Filipinaca, i jasno je da oni »guraju« pomorce iz svojih zemalja, kaže Zorović.

Unatoč tome, situacija je nešto povoljnija, tržište raste, a vodeći svjetski konzultanti u pomorstvu navode podatak kako će do 2020. godine na tržištu nedostajati još između 30 tisuća i 40 tisuća pomorskih časnika.

Najtraženiji strojari

– Trenutačno su najtraženiji strojari. U tolikoj mjeri da, kad bi sad u našu agenciju došlo dvadeset novih strojara, vjerujem da bi svi bili ukrcani u roku od tjedan dana. To je u neku ruku i dobro, jer je primoralo kompanije da u većoj mjeri počnu zapošljavati asistente i niže časnike, kako bi danas-sutra imali dovoljan broj strojara. U CROSMA-i smo pokrenuli inicijativu, zajedno s Ministarstvom pomorstva, da pred kraj školske godine i pred upise u škole i fakultete upoznamo učenike i njihove roditelje s pomorskim zanimanjima, kako bi znali da će, odaberu li recimo brodostrojarstvo, po završetku školovanja bez problema naći zaposlenje, ističe Zorović.

Poziv ženama

Na brodovima se zadnjih godina sve češće zapošljavaju i žene.
– Nedavno smo čak i dobili dopis pravobraniteljice za jednakost spolova, s upitom zapošljavamo li žene. Moram reći da i kao agencija za posredovanje i kao CROSMA snažno podržavamo zapošljavanje žena u pomorstvu. Do prije tri godine nismo imali upita ženskih osoba za zaposlenjem na brodovima, ali od 2012. naovamo ukupno nam se 15 žena javilo tražeći posao, a od toga broja četiri ih još uvijek plovi, kaže Zorović.

Snažna i sve brojnija konkurencija iz azijskih zemalja česta je tema kada je riječ o perspektivi hrvatskih pomoraca u budućnosti. Često se čuju teze da će jeftinija radna snaga s istoka naprosto potisnuti pomorce iz hrvatske i drugih europskih zemalja, no Zorović smatra da nije tako, a u prilog njegovim tvrdnjama idu i statistički podaci.

– Stalno se priča kako će naši pomorci nestati, ali pokazalo se da nikad nismo imali više pomoraca nego što ih imamo sada. Hrvatski pomorci definitivno su među skupljom radnom snagom, ali jedan od razloga što im broj ipak raste je širenje svijesti da će posao zadržati onoliko dugo koliko budu bolji od drugih. Danas je performans broda jasno mjerljiv – u učinkovitosti prijevoza tereta, sigurnosti broda i posade, utjecaju na okoliš i tako redom, pa ako brodar vidi da je performans bolji sa hrvatskim časnicima, većini njih nije problem platiti posadu nešto više, kako bi mirno spavali. Kvaliteta čini razliku, to je i moto naše agencije, ali i ono što jamči dugoročni opstanak hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu rada, uz spomenuti godišnji priljev od oko 500 kadeta, te rast tržišta koji je prognoziran na dulji rok, kaže Zorović.

Značajne promjene od 2007.

Očuvanje i promocija europskih pomoraca osnovni je cilj Eurocrewa, europske asocijacije nacionalnih udruženja posrednika, među kojima je i CROSMA koja se sve više profilira u domaćem pomorstvu kao nezaobilazan čimbenik u donošenju odluka.

Krenuli svojim putem

Kao poslodavac u pomorstvu Zorovićeva agencija ove godine obilježava deset godina uspješnog poslovanja, koje se svake godine širi pa tako sada posreduje u zapošljavanju više od 1.200 pomoraca za dvanaest brodara.
– U crewingu sam od 1996., deset godina radili smo za strance, a 2005. supruga Vojka i ja odlučili smo krenuti svojim putem. Osim što posredujemo u zapošljavanju pomoraca, izravno zapošljavamo dvadeset i četvero ljudi u našem uredu, a proširili smo poslovni prostor za još 225 metara kvadratnih namijenjenih treningu i edukaciji pomoraca, kaže Zorović.

– Uspostavili smo vrlo dobre odnose sa svim socijalnim partnerima, od Ministarstva, Sindikata pomoraca, Udruge brodara, i ostalima, te aktivno sudjelujemo u donošenju zakona i drugih akata koji se tiču života i rada pomoraca. Svoja iskustva prenosimo i drugim članicama Eurocrewa i mogu reći da su u Hrvatskoj izmjenama Pomorskog zakona iz 2007. uvedene zaista značajne promjene, koje su prepoznate i izvan granica naše zemlje. Pomorci su tada napokon dobili priliku da uđu u socijalne okvire zemlje u kojoj žive, definiran je porezni režim, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Iako i dalje ima poteškoća u svakodnevnoj praksi, to su ipak ključne promjene jer pomorci su do tad egzistirali u nekoj sivoj zoni. Često su, primjerice, svoje prihode morali držati u stranim bankama, što sada više nije slučaj, a isto tako do tad je pomorcu bilo gotovo nemoguće dobiti kredit u nekoj domaćoj banci dok se sad bankari tako reći otimaju za pomorce kao svoje klijente, nudeći im čak i razne pogodnosti. Na žalost, imam dojam da još jedino u Ministarstvu rada nedostaje ljudi koji imaju pomorsko »zaleđe« i koji razumiju problematiku, jer tada bi sve skupa u praksi moglo još bolje funkcionirati, no i sada je situacija takva da je Hrvatska po uređenosti socijalnog položaja pomoraca, daleko ispred dobrog dijela ostalih zemalja izvoznica radne snage u pomorstvu, zaključuje Zorović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.