Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 3
Sutra: 16° 16° 3
24. rujna 2018.
Vlasnik škvera Dalmont

Intervju Ivan Ivić, graditelj trajekta za Rab: Cijena je 59,2 milijuna kuna, ali i s njom možemo lako skliznuti u minus

foto: arhiva nl
foto: arhiva nl
Autor:
Objavljeno: 3. kolovoz 2016. u 10:26 2016-08-03T10:26:00+02:00

Ovo nije prvi posao između Rapske plovidbe i Dalmonta. Nastojat ćemo biti maksimalno racionalni, a to znači i da ćemo osigurati stručan i kvalitetan kadar koji će voditi tu novogradnju

Početkom rujna na navoz u brodogradilištu u Kraljevici bit će položena kobilica trajekta »Rapske plovidbe«, s kapacitetom prijevoza 100 automobila i 600 putnika. Za Rabljane će to biti najveći trajekt u njihovoj floti, za Kraljevicu i Dalmont ovaj je posao označio povratak gradnji brodova, nakon dugih sedam i pol godina. Kobilica za zadnju novogradnju u ovom je brodogradilištu, podsjetimo, položena još koncem 2008. godine. Bio je to putničko-teretni brod »Bella Desganes« za kanadskog naručitelja, ali ni taj 40 milijuna eura vrijedan posao više nije mogao spasiti brodogradilište »Kraljevicu« od stečaja u ljeto 2012. godine.

Duge pripreme

Vlasnik Dalmonta Ivan Ivić, koji je ujesen 2014. godine preuzeo koncesiju, vjeruje da je ovo samo početak povratka novogradnjama u brodogradilištu koje baštini titulu jednog od najstarijih.

Kako je došlo do ove suradnje s Rabljanima?

– Ovo nije prvi posao između Rapske plovidbe i Dalmonta. Osim što nam njihova četiri trajekta dolaze na remonte u lošinjsko brodogradilište ili Punat, Dalmont je završio izgradnju njihovog trajekta »Rab 1« koji još uvijek plovi u njihovoj floti. Taj trajekt izgrađen je u Puntu, trup je ugovorila Industromontaža u kojoj sam te, 1989. godine bio zaposlen. No, ratne prilike prekinule su njegovu gradnju i financiranje do 1993. odnosno 1994. godine, kada je taj posao odradio Dalmont u Puntu kao kooperant tamošnjeg brodogradilišta.

Ovaj se posao prilično dugo pregovarao dok je konačno potpisan ugovor.

– Da, dosta su dugo trajale pripreme i razgovori, posebno u financijskom dijelu. U užem krugu na kraju smo ušli mi i pulski Tehnomont, no Rabljani su se na kraju ipak odlučili za nas, što zbog blizine, što zbog suradnje koja već postoji i, naravno, same cijene koja je morala biti niža od Tehnomontove. Uvjeren sam da ćemo to povjerenje opravdati.

Novi trajekt ugovoren je za 7,9 milijuna eura. Jeste li zadovoljni sa svoje strane, hoćete li zaraditi?

– Cijena je relativna stvar. Tih 59,2 milijuna kuna, moram reći, pristojan je iznos, ali pod uvjetom da se strogo vodi kontrola o svim troškovima. U protivnom, lako bi zaokrenuli u »minus«, a moja tvrtka ne može sebi dozvoliti gubitke. Nastojat ćemo biti maksimalno racionalni, a to između ostalog znači da ćemo osigurati stručan i kvalitetan kadar koji će voditi tu novogradnju, s kooperantima smo praktički, više-manje, već ugovorili sve poslove koji će na toj novogradnji raditi, po sistemu ključ u ruke. Već smo kupili i čelik s obzirom na to da je cijena u tom trenutku bila povoljna na tržištu.

Odlike remorkera

Hoće li ovaj trajekt biti »konfekcijski« ili postoji nešto što će ga izdvajati?

– Kao što je već poznato, projektnu dokumentaciju izradili su u riječkom Navis Consultu, koju je naručila i platila Rapska plovidba. Jedan od osnovnih zahtjeva bio je da udovoljava nevremenu i otvorenom moru i to je ono što će biti njegova glavna odlika, razlikovati ga od ostalih trajekata iz domaće flote.

Po čemu?

– Ponajprije po svojoj snazi jer će kod pristajanja imati sve odlike remorkera koje će mu osiguravati četiri Cummins motora, s propulzorima i sapnicama. Jaka bura ne bi ga smjela po tom pitanju tako lako zaustaviti. Radioničku dokumentaciju razradili smo mi, odnosno naš kooperant, tvrtka Havyard iz Matulja. Bit će to dobar brod.

Imate li dovoljno ljudi i potrebnog kadra za gradnju ovog broda? Vjerojatno i u vašoj tvrtki imate problem s pronalaskom kvalitetnih radnika iz deficitarnih proizvodnih zanimanja.

– Trenutačno imamo zaposlena 136 radnika i oko šezdesetak kooperanata, mahom iz riječkog prstena. Kao i druga velika brodogradilišta, nismo izuzeti od problema pronalaska stručnih, deficitarnih radnika. Zasad, nekako doskačemo tom problemu, uzeli smo nešto mladih ljudi, nešto osposobljavamo. Kao što sam već rekao, dobar dio poslova odradit će naši kooperanti, a planiramo da će na trajektu biti angažirano oko 110 naših radnika. I dalje, naime, planiramo biti jedan od glavnih kooperanata u »Viktor Lencu«. U ovo vrijeme godišnjih odmora, trenutačno je tamo angažirano pedesetak naših ljudi...

Zato vas i pitam, imate li dovoljno snage da pokrijete ta dva »fronta«?

–Imat ćemo, uz dobru organizaciju mislim da neće biti problema.

Dobit nešto veća od tri milijuna kuna

Kako ste završili prošlu poslovnu godinu, prvu u kojoj je Dalmont preuzeo kraljevičko brodogradilište?

– Imali smo dobit nešto veću od tri milijuna kuna. Daleko od toga da se može reći da brodogradilište radi odlično, ali uspijevamo od djelatnosti i poslova koje u njemu obavljamo uredno servisirati sve obveze, prije svega, tu mislim na koncesijsku naknadu i ostale troškove. Taj plus nije velik, ali ponavljam, bitno je da ne radimo s gubitkom.

Koliko će »u špici« gradnje raditi ljudi na tom trajektu?

– Računamo oko 250. Došli smo do zaključka da je to optimalan broj da se svi poslovi na vrijeme i kvalitetno odrade, ipak je u pitanju trajekt, sve više od toga bili bi nepotrebni troškovi.

Naši političari, čini se, prelako se izlanu i kažu da je riječ o stopostotnom hrvatskom proizvodu. Dovoljno je da čuju domaći brod u domaćem brodogradilištu. No, nije tako.

– Nije, i neće biti, bojim se, još dugo vremena. Čelik, motori, dobar dio opreme za ovaj trajekt, sve to nije naše. Bio bih sretan da jest, ali nije. Naš je rad i to što je plod zamisli i stručnosti naših domaćih projektanata.

Ima li na vidiku drugih novogradnji?

– Imamo određene upite za manje jahte, mislim tu na njihov trup jer smo još daleko od toga da bi je u cijelosti mogli izgraditi i opremiti u našem brodogradilištu. Domaćeg interesa ima za ribarskim brodicama, u čemu smo se već dokazali jer smo ih dosad izgradili četiri, a iz Dalmacije imamo i upit za manji brod za kružna putovanja, kapaciteta pedesetak putnika. Vidjet ćemo, zasad pregovaramo, nije isključeno da u idućih mjesec-dva ne potpišemo još koji ugovor za novogradnju.

Prioriteti dizalice

Brodogradilište vapi i za novim ulaganjima, što i kada to planirate realizirati?

– Definitivno su nam prioriteti dizalice i opremanje navoza za izvlačenje brodova do 2.500 tona. Projekt je gotov, riječ je o investiciji između šest i osam milijuna eura. Trenutačno imamo jednu dizalicu na navozu, uz pomoć koje možemo funkcionirati, ali treba još jedna, ali i za Južnu obalu u brodogradilištu. Taj nedostatak sada »pokrivamo« s autodizalicama, ali to nije neko sretno rješenje. Tražimo naokolo, u potrazi za dobrom polovnom dizalicom potegli smo i do Bijele, u Crnoj Gori, razgovaramo i s Trogiranima koji su kupili sve pokretnine, pa tako i dizalice kraljevičkog brodogradilišta. Nove dizalice nisu opcija jer se na njihovu isporuku mora čekati i do dvije godine, a i dosta su skuplje i u tim uvjetima bojim se da ne bi mogli servisirati kredit za njihovu nabavku. Očekujem da ćemo ta nužna ulaganja provesti u što skorijem roku, ali ne možemo se napregnuti preko svojih granica.

Je li se štogod bivših radnika brodogradilišta »Kraljevica« zaposlilo kod vas?

– Nažalost, javio nam se samo mali broj, njih dvadesetak koji su sada u stalnom radnom odnosu u Dalmontu. To je naše pravilo, ako se radnik dokaže i pokaže, ne čekamo puno da bismo mu ponudili ugovor na neodređeno vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka