Marić: Procjene EK-a o gospodarskom rastu i dalje su blizu našima

Snimio Nenad REBERŠAK

EK je snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto u zimskim prognozama. HGK: Ohrabrujuće, no Hrvatskoj predstoje važne reforme

ZAGREB Ministar financija Zdravko Marić u utorak je ocijenio da možemo biti zadovoljni najnovijim prognozama Europske komisije (EK) vezanim uz hrvatski gospodarski rast u 2016. te istaknuo da su projekcije rađene do 22. travnja, što znači da nisu uzeti u obzir Program konvergencije i Nacionalni plan reformi.

Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto u zimskim prognozama, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.

»Rast će biti nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini«, navodi Komisija u svojim prognozama.

»Mislim da možemo biti zadovoljni. Prognoza EK, bez obzira što je blago korigirana na niže, mislim da je još uvijek vrlo blizu one koju smo i mi uzeli u samom procesu planiranja proračuna za ovu godinu«, rekao je ministar, ocijenivši da je proračun veliki iskorak za Hrvatsku s obzirom da se radi na vjerodostojnosti i kvaliteti ukupne ekonomske politike i statistike.

Hrvatska vlada u ovogodišnjem proračunu projicira gospodarski rast od 2 posto, deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, a najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a.

»EK navodi da je glavni razlog korekcije projekcija za 2016. ostvarenje četvrtog tromjesečja 2015., koje je bilo ispod očekivanja, s obzirom da je utjecalo na ukupnu aktivnost za 2015. To je bilo dobrim dijelom ispod očekivanja svih domaćih, pa tako i međunarodnih analitičara. Međutim, treba reći da su za ovu godinu projekcije koje su rađene za Hrvatsku uzete s 22. travnja, što znači da nije uzet u obzir kompletni Program konvergencije i Nacionalni plan reformi, koje je Hrvatska poslala EK, tako da i taj segment na neki način treba apostrofirati«, istaknuo je Marić.

Smanjenjem procjena o BDP-u Komisija bliže domaćim analitičarima

Smanjenje procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od strane Europske komisije na 1,8 posto nije iznenadilo domaće analitičare jer su, kažu, sada procjene Komisije bliže njihovima.

U procjenama iz veljače Komisija je prognozirala da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini porasti 2,1 posto, što je tada bila najoptimističnija prognoza, no samo par mjeseci kasnije smanjila je procjene.

»Čini mi se da je Komisija sada opreznija, pa se približila prognozama domaćih analitičara«, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA), koja u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva za 1,5 posto.

Komisija u najnovijim procjenama navodi kako je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP pao za 0,5 posto na kvartalnoj razini, čime je oslabio zamah za rast u 2016.Zrinka Živković-Matijević kaže, međutim, da za prvo tromjesečje ove godine očekuje solidnu gospodarsku izvedbu koja bi mogla pozitivno iznenaditi, s obzirom na rast svih visokofrekventnih pokazatelja.

»Očekujemo da će se pozitivni sentiment održati i tijekom drugog i trećeg tromjesečju, prije svega zbog očekivano dobre turističke sezone«, kaže Živković-Matijević. No, ističe i kako srednjoročno treba riješiti strukturne slabosti kako bi se uopće povećalo potencijalnu stopu rasta gospodarstva.

Smanjenje procjena Komisije nije iznenadilo ni Alena Kovača, makroekonomista u Erste banci, koji u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva između 1,5 i 2 posto.»Radi se o blagom smanjenju procjena rasta BDP-a od strane Komisije. Negativni rizici prijete od strane inozemne potražnje, dok bi poticaj rastu gospodarstva u nešto većoj mjeri trebao doći od strane domaće potražnje i investicija«, kaže Kovač.

Komisija navodi da će glavni pokretač umjerenog rasta biti domaća potražnja. Niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli su snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava.

Komisija tako procjenjuje da će domaća osobna potrošnja ove godine porasti za 1,7 posto, nakon lanjskih 1,2 posto.

Investicije bi, pak, trebale porasti za 2,6 posto, nakon lanjskih 1,6 posto, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja.

S druge strane, po projekcijama Komisije, rast izvoza roba ove godine mogao bi usporiti na 5,7 posto, s lanjskih 9,2 posto.»Posljednjih godina izvoz je snažno rastao zahvaljujući ulasku Hrvatske u EU, no sada smo već uključeni u jedinstveno tržište, pa je manji potencijal za snažniji rast izvoza«, kaže Alen Kovač.

Znatno povoljnije procjene o deficitu

Kovač ističe i to da su procjene Komisije u vezi deficita proračuna znatno povoljnije nego u ranijim prognozama.

U novim prognozama EK ističe da je proračunski deficit lani znatno pao, na 3,2 posto BDP-a, dok je godinu ranije bio 5,5 posto. Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto BDP-a.

EK ističe i da se javni dug prošle godine blago povećao na 86,7 posto, te procjenjuje da će ove godine dosegnuti 87,6 posto. Vlada, pak, očekuje da će javni dug na kraju godine iznositi 86,8 posto BDP-a.

»Koliko će na kraju godine iznositi javni dug, ovisit će o tome u kojoj će se mjeri proračunski deficit financirati privatizacijom poduzeća u državnom vlasništvu, a koliko novim zaduženjima. U slučaju većeg financiranja putem privatizacije, prirast javnog duga bio bi nešto niži«, kaže Alen Kovač.

Premda bi, po procjenama Komisije, rast BDP-a u ovoj godini bio sporiji nego što je prvotno prognozirala, ipak bi bio veći nego lanjski, kada je domaće gospodarstvo porasla 1,6 posto, što je bio njegov prvi rast nakon šestogodišnje recesije.

Komisija u ovoj godini očekuje i rast zaposlenosti, za 1 posto, pa bi stopa nezaposlenosti mogla pasti s lanjskih 16,3 na 15,5 posto.

No, Komisija upozorava i da se rizici za ostvarenje ovih prognoza odnose na visoki javni i privatni dug te nesigurnosti u pogledu napretka u reformskom programu.

»Projekcije Komisije se oslanjaju na trenutnu situaciju. ali postoji veliki upitnik – hoće li politika uspjeti realizirati najavljene reforme«, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Sniženu proljetnu procjenu Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva za 2016. na 1,8 posto potpredsjednik SDP-a Branko Grčić protumačio je u utorak kao posljedicu lošeg starta nove Vlade. Grčić je Hini kazao da je prethodna Vlada u 2015. napravila dobar posao, ostvarivši pet uzastopnih kvartala rasta, smanjivši proračunski deficit na 3,2 posto uz gotovo zaustavljen rast udjela javnog duga u BDP-u.»Nešto niža stopa rasta u zadnjem kvartalu od 1,9 odnosno 2 posto desezonirano još uvijek je iznad prosjeka godine, koji je iznosio 1,6 posto i bila bi bi sigurno veća da to razdoblje nije bilo obilježeno izborima i dugotrajnim procesom formiranja Vlade. Ona je kao izlika za smanjene procjene neuvjerljiva. Mislim da je više riječ o očekivanjima na bazi političke nestabilnosti, odnosno lošeg starta nove vlade«, uvjeren je Grčić.Dodao je kako je nestabilnost unutar Vlade vidljiva i Europskoj komisiji. »Sustav ne funkcionira, toga su svjesni i u vladajućoj koaliciji i mi u oporbi i građani, pa i Europska komisija, i svi su svjesni da će to imati efekta na gospodarstvo u idućem razdoblju«, rekao je Grčić.

HGK: Ohrabrujuće, no Hrvatskoj predstoje važne reforme

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da su proljetne projekcije Europske komisije (EK) ohrabrujuće jer podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada, no ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi.

Proljetne projekcije Europske komisije, kada je riječ o Hrvatskoj, vrlo su bliske onima sadržanim u Nacionalnom programu reformi, odnosno u Programu konvergencije, kaže se u komentaru HGK.

»Europska je komisija tek nešto opreznija u projekciji gospodarskog rasta za ovu godinu i dinamici fiskalne konsolidacije u idućim godinama te naglašava rizike povezane s dinamikom provedbe predviđenih reformskih mjera uključujući rizik ishoda pregovora sa sindikatima oko plaća u državnim i javnim službama. Pritom su tendencije kretanja između Vladinih projekcija i sagledavanja EK praktički usklađene, a razlike vrlo malene«, navodi se u komentaru iz HGK.

Navode kako EK očekuje ove godine hrvatski gospodarski rast od 1,8 posto, a Vlada od 2 posto, a slična je situacija i s proračunskim deficitom i javnim dugom gdje EK predviđa nešto niže smanjenje proračunskog manjka u ovoj i sljedećoj godini te ne očekuje smanjenje razine javnog duga već u ovoj godini, ali su tendencije kretanja slične i zadovoljavajuće.

»Projekcije EK su ohrabrujuće jer u načelu podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada. Posebno je važno što su u odnosu na prethodne projekcije indikatori za Hrvatsku znatno povoljniji, a to pokazuje da je prepoznat napredak koji je u međuvremenu postao vidljiviji«, ističe se u komentaru HGK.

Projekcija rasta BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku se kreću na razini prosjeka EU, čime je, kako navode iz HGK, nakon dužeg vremena zaustavljeno nazadovanje zemlje u odnosu na europski prosjek. Naime, Hrvatska se po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59 posto europskog prosjeka, iza čega slijede samo Rumunjska i Bugarska.

»Pri dinamičnom gospodarskom rastu tih zemalja realna je opasnost, ako se takve tendencije nastave, da nas po razini razvijenosti do 2020. prestigne Rumunjska, čime bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija zemlja EU, ispred Bugarske«, navode iz HGK.

Stoga ističu da »iako se projekcije na prvi pogled čine zadovoljavajućima, one ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi, jer su projicirane stope rasta i dalje nedostatne za rješavanje naših razvojnih problema, a posebno su nedostatne za dinamiziranje konvergencijskih procesa koji bi omogućili približavanje zemlje prosjeku razvijenosti EU«.

Iz HGK napominju i kako se trenutni položaj Hrvatske u okviru prezentiranih projekcija realno ne poboljšava jer su za sve nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka) prognozirane više stope rasta nego za Hrvatsku.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izjavio je u utorak kako se prognoze Europske komisije (EK) zasnivaju i na nekim prijašnjim podacima te da on ostaje pri Vladinoj procjeni gospodarskoj rasta za ovu godinu. »Mi smo postavili ciljeve pred sebe i moramo te ciljeve ispuniti. Prognoze (EK-a) se zasnivaju i na nekim prijašnjim podacima«, kazao je Panenić koji je prisustvovao puštanju u rad HEP-ove trafostanice Ferenščica, vrijedne 62 milijuna kuna.Na pitanje koje su njegove prognoze, Panenić je rekao kako ostaje na onom što je Vlada prognozirala. »Ja prognoziram da ostanemo na ovome što smo prognozirali. Idemo prema naprijed«, kazao je.

HUP: Zadnje upozorenje na nužnost pokretanja reformi

Za Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) snižena procjena gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini na 1,8 posto u sklopu proljetnih ekonomskih prognoza Europske komisije, potvrda je i upozorenje da su reforme nužnost te da vremena nema, jer je dobar dio godine već izgubljen.

»Vremena nema, danas je svibanj i dobar dio godine već je izgubljen. Rast i pomaci zabilježeni prošle godine nedovoljni su da nadoknade naše zaostatke za boljima i onima koji se, za razliku od nas, ne boje promjena. Osim toga, upitno je koliko su rast i zabilježen oporavak održivi, jer su dobrim dijelom rezultat povoljnih vanjskih okolnosti«, ističu u HUP-u.

HUP smatra da su »reforme ili bolje rečeno reformske mjere koje su provođene prethodnih godina bile nedovoljne i prespore«. Uvjereni su da bi s više reformskih zahvata Hrvatska mnogo prije izašla iz recesije i imala značajniji gospodarski rast, uz manji deficit i javni dug.

»Očekivali smo da će nova Vlada ranije izaći s planom reformi, s obzirom na to koliko se o reformama i gospodarstvu govorilo u predizbornoj kampanji i pri formiranju izvršne vlasti. Sada kada je konačno objavljen Nacionalni program reformi, jasno je da ključna postaje provedba. I prethodne su vlade podbacivale u provedbi, jer su se povlačile već pri prvim naznakama nezadovoljstva i otpora. Reforme ili promjene, kako god to zvali, moramo provesti zbog sebe, a ne zbog Europske unije«, komentirali su u HUP-u najnovije procjene Europske komisije.

Uzimajući u obzir dosadašnji nedostatak hrabrosti volje političkih elita da odrade težak posao koji provedba reformi neosporno je, ističu i da Hrvatska ima sreću što je članica EU i da je Komisija potiče da rješava uočene probleme.