Luka od 3,2 milijuna TEU-a

Maersk i Unicredito ulažu milijardu eura u kontejnerski terminal

Darko Pajić

Kapacitet terminala u Monfalconeu bio bi čak tri puta veći od današnjeg ukupnog prometa Kopra, Trsta i Rijeke. No, u Rijeci ne strahuju od potencijalne konkurencije

Italija će postati dominantna u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu ukoliko se realizira projekt izgradnje velikog kontejnerskog terminala u Monfalconeu kapaciteta oko 3,2 milijuna TEU-a, što je čak tri puta više od današnjeg ukupnog prometa Trsta, Kopra i Rijeke. Vrijednost investicije procjenjuje se na čak milijardu eura, a planiraju je realizirati dva vrlo jaka partnera, Maersk kao jedan od najvećih svjetskih brodara i banka Unicredito u suradnji s talijanskom Vladom i predstavnicima lokalnih vlasti u regiji Friuli Venezia Giulia.   

Kritike i kontroverze


Projekt je zamišljen kao javno-privatno partnerstvo i isti se već duže vrijeme javno prezentira, te se optimistično prognozira kako bi prvi brodovi na mega terminalu u Monfalconeu mogli pristati već 2016. godine. Talijanski ministar vanjskih poslova, Franco Frattini ocijenio je nedavno kako je cilj izgraditi prvi visoko automatizirani terminal u Italiji, te novom razvojnom politikom odgovoriti izazovu konkurencije sjevernoeuropskih luka. Dodao je također kako je Italija već kontaktirala predstavnike slovenske Vlade kako bi se ojačao interes za projekt »novog jadranskog terminala«, te stvorio sinergijski učinak između Kopra, Trsta i Monfalconea. Oko spomenutog plana i u Italiji ima dosta kontroverznih informacija, jer postoji određeno nezadovoljstvo i kritike iz pojedinih gradova, kao što je Trst i Verona na sjevernom Jadranu ili Goia Tauro i Taranto na jugu Italije, koji bi mogli izgubiti dio tereta ili zaostati u razvojnim planovima u odnosu na Monfalcone. Sve naravno ima ozbiljne implikacije i za riječku luku, koja trenutno ima godišnji promet od oko 140.000 TEU jedinica, te planove širenja Brajdice do kapaciteta od 500.000 TEU-a (2012. godine), odnosno izgradnje Zagrebačke obale do kraja 2015. godine, čime bi ukupni kontejnerski kapacitet u Rijeci mogao dostići milijun TEU-a.   




Očito je da drugi puno brže i efikasnije rade na razvoju svojih luka, a to se ne odnosi samo na Talijane, već i na Slovence, koji ove godine obaraju sve rekorde u kontejnerskom prometu, te godinu završavaju sa približno 500.000 TEU-a, što je direktna posljedica investicija u instaliranje novih dizalica i gradnju obale. Dotle u Hrvatskoj nema tko platiti projektiranje nizinske pruge, pored čega su planovi širenja luke na Krk dočekani s ogromnim nezadovoljstvom jedinica lokalne samouprave.



Različiti pravci


Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Bojan Hlača smatra kako planovi gradnje terminala u Monfalconeu ne bi trebali negativno utjecati na riječki prometni pravac, koji je dugoročno okrenut tržištima Mađarske, Slovačke i Srbije, dok je talijanski koridor usmjeren prema dijelu Austrije i jugu Njemačke.




– Njihova ambicija ide u smjeru stvaranja prekrcajne hub luke za sjeverni Jadran u Monfalconeu. Ugovori tu još nisu potpisani tako da tek treba vidjeti što će od svega biti i u kojim rokovima. Dolazak jakih svjetskih brodara, novi kapaciteti i investicije u sjevernom Jadranu svakako jačaju konkurentnost svih luka, pa tako i Rijeke i to je pozitivno, jer će brodovi ticati sve luke. Mislim da Monfalcone neće otimati teret Rijeci, čak suprotno, ali za to moramo stvoriti uvjete prije svega uvođenjem konkurencije na željeznici. Primjerice, Kopar ima sedam željezničkih operatera, a mi jednog – HŽ Cargo i to treba promijeniti što prije, ističe Hlača, koji smatra da manjka tereta neće biti ukoliko se kvalitetnije konkurira lukama na sjeveru Europe kao što su Rotterdam i Hamburg, koje zajedno ostvaruju oko 20 milijuna TEU-a, pa bi preuzimanje manjeg dijela tog tereta imalo veliki učinak na luke sjevernog Jadrana.