Medeja Lončar već 11 godina obavlja dužnost predsjednice uprave Siemensa Slovenija, a od početka travnja postala je i predsjednica uprave Siemensa Hrvatska, koji ima oko 250 zaposlenih. Na tom zahtjevnom položaju zamijenila je Mladena Fogeca koji je, napominju u Siemensu, uspješno vodio tu kompaniju u Hrvatskoj još od 2009. Medeja Lončar kaže da u svom radu poseban naglasak stavlja na primjenu koncepta četvrte industrijske revolucije i na uvođenje Siemensovih klijenata u novu eru proizvodnje.

– Drago mi je što započinjem novo razdoblje upravo u Hrvatskoj, gdje je Siemens vodeća kompanija u području elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije. Siemens će ostati usredotočen na prijenos novih tehnologija i novih trendova u naše društvo. Uvjerena sam da su kompetencije naših zaposlenih ključan faktor na području digitalizacije, rekla je Lončar u povodu stupanja na dužnost.

Budući da ste istodobno predsjednica uprave Siemensa u Sloveniji, znači li to da Siemens u Hrvatskoj gubi dosadašnju samostalnost?

– Siemensom Hrvatska i dalje će se upravljati iz Zagreba, kao što će se Siemensom Slovenija upravljati iz Ljubljane, samo što ću ja češće putovati i bit ćemo funkcionalno povezaniji. To će nam omogućiti da budemo agilniji i da kvalitetnije rastemo na oba tržišta. Moram naglasiti da sam i dosad radila s timovima u Hrvatskoj, jednako kao što su neki kolege iz Hrvatske već godinama dio mojeg tima u Sloveniji. Tvrtkama su interne granice manje važne, uvijek nas spajaju ciljevi. Isto tako, pojedine poslovne divizije u današnjem svijetu također se spajaju funkcionalno, kako bismo svi zajedno bili produktivniji. Primjerice, Siemens je izdvojio posao s vjetroelektranama i objedinio ga u zajedničko ulaganje sa španjolskom Gamesom, a to isto je u tijeku s tvrtkom Alstom u području divizije Mobility.

Siemens je golema svjetska korporacija. Čime se bavi u našoj zemlji? Ima li specifičnosti?

– Siemens u Hrvatskoj je mala kopija velikog Siemensa, koji je svoju organizaciju postavio na jakoj lokalnoj strukturi. To mu je komparativna prednost pred ostalima. Siemens Hrvatska je poseban po tome što nije samo klasična prodajna organizacija, već ima timove sa 60 stručnjaka, koji se bave inženjeringom. Riječ je o hrvatskim stručnjacima, na koje Siemens ozbiljno računa, a koji rade na inovativnim projektima za procesnu industriju, po cijelome svijetu – trenutačno za jednu od najvećih pivovara u Meksiku.

U sklopu Siemensa Hrvatska postoji i mali odjel za istraživanje. Imamo i poseban odjel za automatiku na elektranama (PS CD), koji djeluje kao centar kompetencije za zemlje srednje i istočne Europe, a daje podršku projektima modernizacije elektrana u 18 zemalja. Upravo to je dodatna vrijednost Siemensa i u regiji, i globalno. Sada u Hrvatskoj i Sloveniji imamo dva kompatibilna tima, pa možemo nuditi puno više nego prije.

Krugovi optimizacije

Očito, nudit ćete firmama u Hrvatskoj, u regiji i svijetu da im napravite projekte digitalizacije?

– Proživljavamo četvrtu industrijsku revoluciju što znači da živimo u vrlo uzbudljivom vremenu digitalizacije. U trećoj industrijskoj revoluciji, onoj koju su obilježile automatizacija proizvodnje i njezino nadziranje novim elektroničkim i informacijskim tehnologijama, postavljeni su temelji za procese koje danas uvodimo u proizvodnju kako bismo manje trošili energiju, skratili vrijeme dizajniranja novih proizvoda ili poboljšali proizvodne procese.

Čim dovršite jedan krug optimizacije, odmah morate započeti novi. Za razliku od prvih dviju industrijskih revolucija u kojima je nekoliko generacija radilo bez velikih promjena, doba u kojem živimo podrazumijeva i po nekoliko većih promjena za jednu generaciju. Siemens je globalno posvećen što kvalitetnijem praćenju i prilagodbi svih naših klijenata tim promjenama između kojih, da se tradicionalno izrazim, više nema predaha.

Kako ocjenjujete najavu hvatske Vlade da će napraviti strategiju digitalizacije ekonomije?

– Digitalnu transformaciju u Hrvatskoj primjenjuju uglavnom velike tvrtke, a većini malih najveće su prepreke nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija te troškovi implementacije. U trenutku kada osvijestite nužnost prilagodbe novim trendovima i zahtjevima globalnog tržišta, već ste napravili pola posla. Hvalevrijedna je najava države da će izraditi nacionalnu strategiju digitalizacije gospodarstva, koja među ciljevima ima i primjenu koncepata četvrte industrijske revolucije.

Na podatak da tek 12 posto malih i srednjih poduzeća primjenjuje te koncepte možete gledati kao na mali postotak, ili kao na veliki potencijal da se on poveća. Država putem svojih institucija mora malim i srednjim poduzećima svakako omogućiti da što učinkovitije koriste novac koji im je na raspolaganju iz EU-a. Riječ je o iznosu između 140 i 160 milijuna eura namijenjenom digitalizaciji tvrtki te 300 milijuna eura za digitalnu transformaciju i pilot projekte. Novac uložen u digitalnu transformaciju omogućuje veći rast i bolju zaradu u budućnosti.

Superbrza samoobnavljajuća mreža

Imate li neki primjer?

– Evo, upravo je u Hrvatskoj Siemens u suradnji s HEP ODS-om završio zanimljiv projekt u distribucijskom području Elektra Koprivnica. Riječ je o superbrzoj samoobnavljajućoj mreži na decentraliziranom sustavu i bežičnoj tehnologiji uz korištenje komunikacijskog protokola IEC1850. Ta je mreža prva takva u Europi. Decentralizirani sustav znači da nema središnjeg sustava koji odlučuje, već kontrolori ugrađeni duž mreže međusobno komuniciraju u stvarnom vremenu, za što je potrebna razmjena informacija velikom brzinom.

Inženjeri u Siemensu Hrvatska svladali su veoma zahtjevne tehničke uvjete i napravili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku kraćem od 0,3 sekunde. Prekid napajanja smanjen je do te mjere da ga uređaj priključen na mrežu i ne osjeti. Primjerice, računalo ili televizor neće se ugasiti ili restartati. Uređaji se ponašaju kao da do prekida napajanja nije ni došlo. Korak je to prema potpuno autonomnim sustavima s umjetnom inteligencijom u okviru Smart Grid tehnologija.