Četvrtak, 30. listopada 2014.
Iskorištenost IPARD-a bolja, ali nedovoljna

Loše povlačenje europskog novca: Poljoprivreda izgubila 190 milijuna kuna

Foto Arhiv NL
Foto Arhiv NL
Autor: Irena Frlan Gašparović
Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 8:12

Na natječaju za financiranje projekata iz fonda IPARD odbijeno je  čak 80 posto prijava malih gradova. Znatan iznos EU-sredstava je nepovratno izgubljen

ZAGREB   Velika se prašina podigla prije nepune dvije godine oko europskog novca namijenjenog hrvatskoj poljoprivredi i ruralnom razvoju kada se otkrilo da je na natječaju za financiranje projekata odbijeno čak 80 posto prijava malih gradova i općina. Kroz mjeru 301, u okviru europskog fonda IPARD, gradovi i općine s manje od deset tisuća stanovnika mogli su financirati različite projekte, primjerice, izgradnju kanalizacije, sustava za pročišćavanje otpadnih voda, uređenje lokalnih nerazvrstanih cesta, toplane i slično. No, konačni razultat tog prvog natječaja na koji su se mogle javiti jedinice lokalne samouprave bio je obeshrabrujući – od 67 prijava, njih čak 53 su odbijene. 

Novac potrošen 

Danas je, međutim, situacija sasvim drugačija. U planu raspisivanja natječaja za 2013. godinu mjere 301 više nema jer je novac – potrošen. Potvrdili su nam to u Ministarstvu poljoprivrede. Prema njihovim informacijama, iznos potpore za prijavljene projekte, projekte u obradi i ugovorene projekte »premašuje iznos alokacije koja je dostupna za mjeru 301«. Drugim riječima, kroz tri dosad provedena natječaja dodijeljen je (ili će uskoro biti dodijeljen) sav novac koji je Hrvatskoj bio na raspolaganju.  Slučaj općina i gradova pokazuje da su mnogi u Hrvatskoj, kako su godine prolazile, ipak nešto naučili o europskim fondovima, pa je i njihova iskorištenost sve bolja. No, budući da se to nije dogodilo preko noći, jedan dio sredstava nepovratno je izgubljen. U fondu IPARD zasad se radi o gotovo 190 milijuna kuna. 

Dvojak problem

Problem je, smatra predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, dvojak. S jedne strane, prepreku za korištenje novca predstavljaju nelegalni poljoprivredni objekti. Za EU fondove trebaju »čisti« papiri, a legalizacija objekata tek je krenula. Dodatne teškoće stvara nedovoljna informiranost ljudi. Unatoč tome što je država organizirala razna predavanja, Brlošić edukaciju ocjenjuje neuspješnom jer se »ljude nije zainteresiralo za povlačenje tih sredstava, i za mnoge je to još uvijek bauk«.

»U 2011. godini umanjena je obveza EU proračuna prema IPARD programu u iznosu od 25.323.855 eura. Navedeni iznos odnosi se na alokaciju za 2008. godinu«, odgovorili su iz Ministarstva na naš upit, potvrđujući da je 25 milijuna eura, namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, u prošlom razdoblju ostao neiskorišten, a ta se svota više nije mogla prebacivati u naredne godine. U ovoj godini stanje se ipak poboljšalo, barem ako je suditi prema podacima Ministarstva.

Varljiva statistika

»Tijekom 2012. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatit će oko 125 milijuna kuna za realizirane projekte. Zajedno s isplatama iz 2010. i 2011. godine, ukupni iznos je 150 milijuna kuna«, navode u resornom ministarstvu. Ti podaci pokazuju da se korištenje poljoprivrednog fonda uhodalo, pa se iz godine u godinu povećava isplaćeni iznos, zbog čega se u 2013. očekuju još i bolji rezultati. No, optimizam države ne dijeli i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. 

– Realnost je drugačija od statistike. Do statističkog povećanja dolazi zato što su veliki sustavi i jedinice lokalne samouprave prijavili dosta projekata i povlačili sredstva. No, još smo daleko ispod neke razine korištenja fondova koju smo trebali dostići, ističe Brlošić, napominjući da europski novac koristi jako mali broj obiteljskih gospodarstava. 

– S obzirom da nas ima 200 tisuća registriranih, obiteljska gospodarstva povukla su jako malo novca, ocjenjuje predsjednik HPK. 

Komentari

6
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • register
    register   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 12:34

    korporacijama nije u cilju da protiv sebe imaju konkurentan proizvod. kako bi to osujetile preko svojih politrona u vlasti donose različite zakone. ti zakoni su tako kreirani da u prvu ruku se čine jako primamljivi, međutim dubljom analizom se dolazi do zaključka da su robovski (primjer dizanja kredita za kupnju opreme za obradu zemljišta itd.). kad korisnik više nije u mogućnosti vraćati posuđeno zbog izrazito kriminalnih zakona slijedi mu ili bankrot (uzimanje imovine) ili da radi za korporacije s time da one plaćaju samo da na kraju godine završni račun bude na nuli.
    Sve u svemu "neka mi u usta pljunu ako već odavno nismo prodani za kunu!"

  • polde
    polde   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 12:09

    Bez brige bit će još gore !!

  • the best
    the best   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 10:40

    Crveni su lagali kako će oni bolje povlačit !?

  • VolimZagreb
    VolimZagreb   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 9:42

    Glavno d anam su mediji puni obećanja o 4 mlrd € koji nas "teoretski" čekaju.
    Na kraju će uspješnost biti kao i kod objave poreznih dužnika ... 0.5%!

  • NedjeljniKomentarBlog
    NedjeljniKomentarBlog   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 9:27

    Hehe, euro-maloumnici.

    Prije referenduma mnogi su govorili da nam ovo slijedi.
    Recimo, ja:
    https://nedjeljnikomentar.wordpress.com/2011/12/22/veterinar-o-propasti-hrvatskog-stocarstva/

    Idioti koji su glasali za EU u sferi poljoprivrede glasali su za skuplju hranu, uništenje malih proizvođača hrane koji nemaju pravnika koji cijeli dan gleda kako putem kretenskih "programa" legalno opljačkati svoje sugrađane, itd. Uživajte!

  • Posljednji V8
    Posljednji V8   Objavljeno: 29. prosinca 2012. u 9:13

    Poljoprivreda nije nista izgubila jer nikad nista nije ni imala. Da bi EU projekt bio prihvacen, potrebno je puno znanja, iskustva, a donekle i srece. Ako se izvuce svaki peti predlozeni projekt, moze se to smatrati dobrim ucinkom.