ZAGREB Ministar financija Boris Lalovac rekao je na današnjoj sjednici Vlade kako nije prirodno da dobit Hrvatske narodne banke (HNB) i poslovnih banaka bude praktički izjednačena, a HNB-u je poručio da je mogao biti malo izdašnija u uplati dijela svoje dobiti u državni proračun.

Govoreći o godišnjem izvješću HNB-a za 2013. godinu, na koje je Vlada danas dala pozitivno mišljenje, Lalovac je spomenuo kako je dobit banaka prošle u odnosu na 2012. godinu pala za 70 posto, na jednu milijardu kuna, dok je istodobno HNB ostvario rast dobiti od 54 posto, na 735 milijuna kuna.

Pad dobiti komercijalnih banaka, po njegovim je riječima, prvenstveno rezultat povećanja troškova ispravaka vrijednosti odnosno rezervacija koje je HNB tražio od banaka.

Lalovac upozorava da je pad dobiti banaka uzrokovao smanjene uplate po tom osnovu u državni proračun.

Priznajući HNB-ov doprinos proračunu od 432 milijuna kuna, on je poručio Hrvatskoj narodnoj banci da je, ako je već skresala dobit na prihodovnoj strani od poslovnih banaka, mogla biti malo izdašnija što se tiče uplate u proračun.

U izvješću o radu HNB-a za 2013. godinu ističe se da je HNB u 2013. godini nastavio provoditi politiku stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru.

Neto dobit HNB-a u 2013. ostvarena je u iznosu od 735,5 milijuna kuna, što je za 54,6 posto više nego u 2012. godini kada je iznosila 475 milijuna kuna. U opće pričuve Hrvatske narodne banke raspoređeno je 303 milijuna kuna, a u državni proračun 432 milijuna kuna.

Guverner HNB-a Boris Vujčić nije danas želio odgovoriti na kritike ministra financija Borisa Lalovca kako “nije normalno da HNB ima veću dobit u 2013. godini od drugih banaka, a da proračun od toga nema nikakve koristi”.

“Ništa ne znam o tome. Moram vidjeti što je rečeno pa ako što budemo imali reći, reći ćemo”, kazao je Vujčić novinarima u Saboru, gdje je podnio izvješće HNB-a za 2013.

U završnom obraćanju zastupnicima, Vujčić je odbio kritike na sanaciju i prodaju banaka u drugoj polovici 90-ih, ocijenivši da je ona bila nužna kako bi se sačuvali depoziti građana i tvrtki.

“Mislim da je pitanje trebamo li imati državne ili privatne banke davno razriješeno. Godinama smo tvrdili da smo pogriješili, no pogledajte što se dogodilo s državnim bankama u Sloveniji i s jedinom značajnom državnom bankom u Hrvatskoj, koju smo morali dva puta dokapitalizirati, a morat ćemo i treći put”, rekao je Vujčić.

Odbio je kritike da HNB nedovoljno čini na pokretanju gospodarstva, ističući da HNB ima jedino one instrumente koje mu je dao zakon koji je donio Sabor.

“Kažete da smo tehnokrati, jesmo, što bismo drugo bili. Mi nismo izabrani od naroda, imamo mandat samo za ono što ste nam vi dali u zadaću”, kazao je.

Kao nezakonitu je odbacio i ideju da HNB otkupi javni dug i s državom ispregovara period poštede. “mi ne možemo financirati javni deficit, jer je takva odredba u zakonu koji ste vi donijeli, a donijeli ste ga zato što je povijest pokazala da je takvo rješenje loše”, tumači guverner.

Ponovio je da porez na štednju, ako bude u okvirima u kakvim je najavljivan, neće prouzročiti velike promjene i prelijevanje depozita.

Na kritike da HNB nije dovoljno učinila kako bi građane zaštitila od rizika kredita u švicarskim francima, Vujčić je podsjetio da je 2005. za saborskom govornicom kao viceguverner upozorio na rizike takvih kredita.

“Nitko me nije podržao, dapače, rečeno je da Vujčić želi uskratiti građanima jeftine kredite i od buhe pravi slona. Onda je došao slon, ali sasvim sigurno mene ne treba pitati za to”, poručio je Vujčić.