ZAGREB - Terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku počet će raditi 1. siječnja 2021. godine, najavila je jučer u Zagrebu direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić.

- Projekt je u realizaciji. Građevinski radovi traju i sve ide svojim tijekom. Nema više nijednog razloga ni rizika da projekt ne bude završen na vrijeme, i da ne počne raditi 1. siječnja 2021. godine, izjavila je Dorić na konferenciji »Snaga hrvatske energetike«, koju je u povodu 15. godišnjice izlaženja organizirao »Poslovni dnevnik«.

Tranzicijsko gorivo

Dorić je kazala kako će LNG terminal diverzificirati dobavu plina i tako osnažiti sigurnost opskrbe, u uvjetima u kojima Hrvatska danas uvozi 62 posto svoje ukupne potrošnje plina, i to iz samo jednog pravca, iz Rusije.

»LNG terminal će omogućiti dobavu plina iz gotovo cijelog svijeta i osnažiti konkurenciju«, podsjetila je.

Ustvrdila je kako udio LNG-a raste u ukupnoj potrošnji plina i u Europi i u Hrvatskoj, pa se računa da će se do 2030. godine izjednačiti potrošnja prirodnog plina i LNG-a

Istodobno, prema riječima Dorić, u sljedeća dva desetljeća rast će potrošnja plina i obnovljivih izvora energije, dok će potrošnja nafte i ugljena padati, zbog globalne nužnosti smanjenja emisije ugljičnog dioksida.

Dorić je ustvrdila kako su prednosti ukapljenog prirodnog plina i u ekološkoj prihvatljivosti u prometu velikih tereta, poput teških kamiona i brodova. Postoje investicijski planovi da se u svakoj hrvatskoj morskoj i riječnoj luci postavi punionica LNG-a, kao i na svakih četiristo kilometara cesta.

»U teretnom prometu je prostor za povećanje tržišta plina u Hrvatskoj«, tvrdi direktorica tvrtke LNG Hrvatska.

U korist ekoloških prednosti plina u odnosu na naftu i ugljen argumentirala je i Ivana Ivančić iz Prvog plinarskog društva (PPD), koja je podsjetila kako je plin označen »tranzicijskim gorivom« u prijelazu od tradicionalnih fosilnih goriva, ugljena i nafte, prema obnovljivim izvorima energije, suncu i vjetru.

Skupom je dominirao razgovor o nužnosti da se Hrvatska na vrijeme priključi provedbi odluke EU-a da kontinent do 2050. postane »niskougljično društvo«, što podrazumijeva radikalne promjene u opskrbi energijom: napuštanje fosilnih goriva i prebacivanje na obnovljive izvore, naročito sunce i vjetar.

Rafinerijski biznis

Bilo je, međutim, i glasova koji su tražili maksimalno iskorištavanje hrvatskih zaliha fosilnih goriva – dok se još može. »Zašto bismo išli u niskougljično društvo kad imamo infrastrukturu za naftu i plin, što je i dalje najjeftinija energija? Dok nafte ima, treba je koristiti«, kazao je Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine.

Glavaš tvrdi kako se rafinerijski biznis može modernizirati do stupnja da ga se »iz negativnog poslovanja prevede u dugoročno održivo«. Zato je Ina, najavljuje Glavaš, odlučila investirati četiri milijarde kuna u rafinerijski biznis.

Od tih investicija, precizirao je Glavaš za naš list, oko 400 milijuna eura – oko tri milijarde kuna – trebalo bi biti uloženo u riječku rafineriju. »Konačna investicijska odluka još nije donesena, ali duboko vjerujem da bi do kraja ove godine mogla biti«, ponovio je Glavaš što je javnost već nekoliko puta čula.

Riječ je o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka, što će, prema riječima Glavaša, riječku rafineriju učiniti efikasnijom te »smanjiti proizvodnju teških ulja, a povećati proizvodnju dizela i benzina, koje tržište traži«.

- Kad je riječ o tako velikim investicijama, teško je očekivati smanjenje broja radnih mjesta; a za vrijeme trajanja investicije, što je oko dvije do tri godine, broj radnih mjesta bit će značajno povećan, poručio je zaposlenicima Rafinerije nafte Rijeka Inin direktor strateškog poslovanja i javnih poslova.