ZAGREB  Nove pekarnice, pogotovo u većim gradovima, u posljednje vrijeme niču kao gljive poslije kiše, šireći se na glavnim gradskim trgovima, preuzimajući najelitnije lokale u kojima su nekad boravile knjižare, antikvarijati, trgovine skupom robom. Samo ih se u Zagrebu, u krugu »Jelačića«, u posljednje vrijeme natiskalo nekoliko velikih, na Cvjetnom trgu se također stalno otvaraju nove, a ništa manja »pekarnička ekspanzija« ne događa se ni Rijeci, kao ni ostalim većim gradovima. Kriza je i tu, očigledno, učinila svoje – ljudi se hrane sve jeftinije, i »s nogu«, pa pekarnice doživljavaju svoje zlatno doba. Potvrđuju to i službeni statistički podaci, koji kažu da potrošnja građana i dalje pada, osim kad su u pitanju cigarete, ljekovi i – pekarski proizvodi. Potrošnja potonjih u prvih je sedam mjeseci ove godine porasla za 6,6 posto. 

Gotovi proizvodi

Prema riječima Dragutina Barišića, bivšeg, dugogodišnjeg direktora »Žitozajednice«, udruženja mlinara i pekara, danas predsjednika skupštine tog udruženja, klasične se pekarnice zatvaraju, a sve je više prodajnih mjesta na kojima se peku gotovi, zamrznuti proizvodi, nastali u »centralama« tih velikih pekarskih tvrtki. »Konkretno, znam za Mlinar, koji je prije tri godine imao 90 svojih prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, danas ih je 180, od Županje do Poreča«, napominje Barišić.

»Istina, pekarnica je sve više, i to jakih poduzeća kao što su Mlinar, Pan-pek, Dubravica, Dinara. To je, nema sumnje, jedan od pokazatelja krize – ljudi više ne idu u restorane, čak više niti fast-foodovima ne ide kao nekad, novca se ima samo za najjeftinije«, potvrđuje Nada Barišić, sadašnja direktorica »Žitozajednice«. Najviše se, napominje, kupuju kruhovi – bijeli i polubijeli, čak 80 posto prodane robe u pekarnicama upravo je kruh, ostalo pak pekarski proizvodi poput peciva, slastica, bureka, gotovih sendviča i ostalog, čiji udio u prodanom raste. I dalje, međutim, pekari bilježe gubitke, tvrdi Nada Barišić, makar novootvorenih pekarnica nikad nije bilo više nego sada. 

Jeftino i fino

»To vam je borba žutih mrava«, odgovaraju nam neslužbeno neki od direktora velikih pekara, koji sa službenim podacima i izjavama ipak ne žele izlaziti u javnost. To što ih je na ulicama i trgovima, i to u elitnim lokalima, sve više, nije, kažu, odraz njihove dobre zarade, već činjenice da se, pred ulazak u EU, bore za svoje pozicije na tržištu. Ulaskom Hrvatske u EU u srpnju iduće godine, napominju, njihovi proizvodi ne bi trebali poskupljivati, makar se uvodi PDV na kruh. Kako pojašnjava Nada Barišić, PDV od 25 posto i sada se naplaćuje na sve što nije običan, bijeli i polubijeli, kruh ili osnovne vrste peciva. Običan kruh, uvjerena je, neće poskupjeti više od pet, do deset posto. 

»Kad je čovjek u gradu, najlakše mu je ući u pekarnicu. Jeftino je i pristupačno. Je li i fino, ne bih znala, vjerojatno jest, kad toliko odraslih i djece u pekarama kupuje«, kazala je nedavno u jednom razgovoru dr. med. Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo, članica povjerenstva koje je kreiralo program budućeg zdravstvenog odgoja u školama. Želimo li da dijete pod odmorom u školi pojede komad voća umjesto kiflice, kazala je premijerova supruga, roditelji moraju biti uporni u razgovoru s djecom, objašnjavanju i »pregovaranju«.