Analiza

Kriza u Agrokoru ili porezna reforma: Zašto zapravo stagnira hrvatski BDP

Branko Podgornik

Foto. D. JELINEK

Foto. D. JELINEK

Indeks CEIZ, kojim Ekonomski institut mjeri ekonomsku aktivnost u zemlji, tijekom siječnja i veljače usporio se na 1,58 bodova. Indeks je prepolovio svoj rast u odnosu na prosječnih 3,45 bodova u posljednja tri mjeseca prošle godine



ZAGREB Od početka godine gospodarska aktivnost u Hrvatskoj blago se usporava. Razlog tome nisu problemi s Agrokorom, nego je to djelomična posljedica smanjenja prihoda od PDV-a u državnom proračunu, što je rezultat porezne reforme, doznali smo u Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ), koji je jučer objavio procjenu pod naslovom »Stagnacija BDP-a početkom godine«.


Došlo, prošlo


Naime, indeks CEIZ – kojim Institut svakog mjeseca mjeri ekonomsku aktivnost u zemlji – tijekom siječnja i veljače usporio se na 1,58 bodova. To znači da je indeks prepolovio svoj rast u odnosu na prosječnih 3,45 bodova u posljednja tri mjeseca prošle godine. Upravo tada, u posljednjem lanjskom kvartalu, dvogodišnji oporavak gospodarstva od recesije doživio je vrhunac jer je bruto domaći proizvod (BDP) ojačao za rekordnih 3,4 posto. Sada se čini da je vrhunac oporavka od recesije u Hrvatskoj došao i prošao.


Istraživači Instituta, doduše, vjeruju da su se stvari u ožujku opet poboljšale te da će BDP u prvom tromjesečju porasti 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Cijele prošle godine BDP je porastao 2,9 posto. Ekonomske recesije nema na vidiku.




– Godišnje stope rasta i dalje će biti izrazito pozitivne, procjenjuje Marina Tkalec, ekonomistica iz Instituta. »Ne vjerujemo da će uvjeti za recesiju biti ispunjeni jer će u drugom tromjesečju ekonomska aktivnost značajno ubrzati, uzevši u obzir Uskrs i turističku predsezonu – dodaje Tkalec, koja podsjeća da se recesija proglašava onda kada BDP pada dva tromjesečja za redom.


Ukratko, »usporavanje zabilježeno u siječnju i veljači nema veze s nevoljama u Agrokoru. Ovdje se uglavnom radi o značajnom padu poreznih prihoda od PDV-a uslijed provođenja porezne reforme«, procjenjuje Tkalec.


Omogućiti opskrbu


Ona ne isključuje mogućnost da se nevolje iz najveće hrvatske kompanije preliju u ostatak gospodarstva, ali tek u drugom kvartalu. Ako se to dogodi, kaže, posljedice će osjetiti ponajprije turizam, a »što se ostalih sektora tiče, utjecaj Agrokora i nije toliko velik, koliko se misli«.


– S obzirom na najnovija zbivanja oko Agrokora, izgledno je da će se situacija s dobavljačima i poslovanjem stabilizirati. S obzirom na približavanje turističke predsezone i sezone, čini se logičnim omogućiti Konzumu opskrbu, istovremeno osiguravajući nužnu likvidnost dobavljačima. To bi uklonilo barem jedan dio rizika prema gospodarstvu – onaj koji se tiče turističkog sektora – naglašava Tkalec.


Turizam je, naime, svijetla točka koja je u veljači mnogo pridonijela gospodarskoj aktivnosti, jer je u zemlju došlo 10 posto turista više nego lani. Da bi turistička žetva bila obilnija, prodavaonice trebaju biti dobro opskrbljene. Konzum čini oko 30 posto trgovačke mreže u zemlji, prema izjavi bivšeg ministra financija Borisa Lalovca. Ako bi bio loše opskrbljen, smanjili bi se prihodi proračuna, a to bi neizravno usporilo i gospodarski rast koji bi ove godine trebao iznositi 3,2 posto, prema planovima Vlade.