Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
24. siječnja 2020.
Poslodavci u hotelijerstvu

Intervju Kristian Šustar o turističkoj sezoni: Održivi razvoj nam je postao izgovor za nerad

Kristian Šustar o turističkoj sezoni: Održivi razvoj nam je postao izgovor za nerad
Kristian Šustar o turističkoj sezoni: Održivi razvoj nam je postao izgovor za nerad
Autor:
Objavljeno: 26. listopad 2011. u 8:00 2011-10-26T08:00:00+02:00

Problem je manjak novih atrakcija, strah od svega što je novo, kreiranje zakona kojima destimuliramo promjene i razvoj te ne uspijevamo stvoriti inteligentno poslovno okruženje, a ne funkcionira ni Zakon o turističkim zajednicama

Fizički pokazatelji u turizmu ove su godine odlični, no još je bitnije da ih prate i financijski te većina hotelijera može računati s dvoznamenkastim rastom prihoda. Istaknuo je to na početku razgovora Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni.

Da li se na tržištu osjetilo da su Tunis, Egipat i Grčka ovog ljeta »ispali iz igre«?

– Osobno vjerujem da je to malo pomoglo, osobito se osjetilo na ranom bukingu touroperatora. Međutim na rast su mnogo značajniji utjecaj imali neki drugi čimbenici. U proljeće smo imali eksploziju ranog bukinga uz vrlo pozitivne najave na tržištu Europe temeljene na rastu BDP-a zapadnoeuropskih zemalja. Također je Ministarstvo turizma izašlo s pametno strukturiranim mjerama udruženog oglašavanja, posebno onima orijentiranim prema organiziranom prometu te onima usmjerenim na pred i posezonu. Ne smijemo zanemariti niti lijepo vrijeme koje je zbog strukture nacionalnog proizvoda jedan od ključnih elemenata.

Znači li rast to da smo postali konkurentniji? U Vladi stalno ističu kako je turizam najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva.

– Gledano podatke Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska je po konkurentnosti na 34. mjestu od ukupno 139 zemalja u svijetu što je sjajan rezultat. Međutim, ako analiziramo pojedine elemente koji su ocjenjivani situacija je – alarmantna. Zadržali smo isto mjesto koje smo imali i 1999. godine kada je rađeno prethodno izvješće. Na prvi pogled, biti 34 od 139 zemalja je izvrstan rezultat, međutim upravo ove podatke možemo koristiti za potvrdu teze o lošem stanju u nacionalnom turizmu koju kontinuirano ponavljamo. Cjenovna konkurentnost hrvatskog sektora putovanja i turizma ocijenjena najlošije ove godine i nalazimo se na 101. mjestu. To je, procjenjuju stručnjaci, odraz poreznog tereta općenito po kojem smo na 134. mjestu. Po regulativi vezanoj uz tržište rada, poput prakse zapošljavanja i otpuštanja, smo na 106. mjestu, po lakoći zapošljavanja stranaca na 128. mjestu, a po visini ulaganja vlade u taj sektor na 119. mjestu. Samo podatak da smo po poreznom opterećenju gotovo posljednji u svijetu dovoljno nam govori o tome u kakvim uvjetima hrvatski hotelijeri posluju odnosno zašto se prodaju hoteli. Ukupno sagledavajući, vrlo smo dobro pozicionirani gledajući s pozicije gosta, međutim iznimno loše sa pozicije investitora odnosno poslodavaca u hotelijerstvu. Potrebno je kontinuirano ponavljati da u Hrvatskoj svega 12,5 posto smještajnih kapaciteta otpada na hotelske, a isti ostvaruje više od 50 posto prihoda u turizmu pri čemu rade s oko 35 posto zauzeća što je ispod granice održivosti. Ponovno se dogodilo ono što je u Hrvatskoj često slučaj, od tog 34. mjesta smo napravili senzaciju, umjesto da smo realno sagledali u čemu su konkretno naši problemi i nastojali ih riješiti. Loše stanje konkurentnosti je posljedica i vrlo niskih stopa povrata investicija što u kombinaciji s visokim fiskalnim opterećenjem praktički znači njihovu blokadu.
Na koji bi način država trebala poticati investicije i stvoriti investicijsku klimu?

– Moramo krenuti od početka, odnosno od Strategije razvoja hrvatskog turizma koja mora dati odgovore na vrlo konkretna pitanja, jer nažalost, i nadalje nismo sigurni što želimo od ove djelatnosti. Kada se govori o investicijama u posljednje vrijeme često spominjemo održivi razvoj, međutim to nam je postalo samo izgovor da ništa ne radimo. U sintagmi održivi razvoj, ključna stvar je razvoj. Podrazumijeva se da moramo zaštititi naše resurse i imamo prigode učiti od drugih kako isto napraviti ili ne napraviti. Usto, u Hrvatskoj na prste jedne ruke možete izbrojati hotele sagrađene od osamostaljenja, imamo oko 55.000 hotelskih soba, pri čemu je njih još 8.000 izvan uporabe. Hotelijeri sve to posredno osjećaju na svojoj koži. Opći uvjeti poslovanja su loši i stoga smanjuju investicije na minimum održivosti. Problem je i kronični manjak novih atrakcija, strah od svega što je novo, kreiranju zakona kojima destimuliramo promjene i razvoj te nikako ne uspijevamo stvoriti inteligentno poslovno okruženje. Isto tako već dvije godine imamo novi Zakon o turističkim zajednicama koji je u teoriji izvanredno zamišljen, međutim u praksi ne funkcionira na način koji smo htjeli. Neosporna je činjenica da u dijelu jedinica lokalne samouprave nemamo dovoljno znanja i kompetencija da se nešto pokrene i konstruktivno napravi. Već godinama govorimo od destinacijskom menadžmentu, no jedino se u Dubrovniku i Istri po tom pitanju počelo ozbiljno raditi. Moramo napomenuti da ministarstvo turizma odnosno Vlada radi iznimno kvalitetno te da smo kroz tržišno usmjerene mjere ostvarili značajne pomake u rezultatima. Nažalost, u strukturalnim mjerama smo na početku i pomaci su hitni.

Što hotelijeri ustvari očekuju od Strategije?

– Imamo doista mnogo dugoročnih problema koji se godinama ne rješavaju, skloni smo analizirati situaciju kratkoročno, dok se dugoročne analize ne provode. Stoga i imamo situaciju da je kompletan travel sektor nekonkurentan prema našem prirodnom konkurentskom krugu kojeg čine Austrija, Italija, Francuska, u neku ruku i Španjolska. Nama Strategija treba da bismo prepoznali kamo idemo, što su nam ključni projekti, kako ih razviti i kako privući investicije koje nam trebaju. Hrvatska država, naime, od svake investirane kune ima oko 40 posto direktne koristi. Strategija ne mora biti dokument »na 500 stranica« koji će ležati negdje u ladici. Bitno je izdvojiti ključne ciljeve i njih provesti u djelo.
Kakva je situacija s likvidnošću u turizmu? Ovaj je problem, naime, trenutno »rak-rana« hrvatskog gospodarstva.

– Ove godine nije alarmantna kao što je bila prošlih godina. Osnovni je problem što je teško financirati čitavu godinu iz četiri mjeseca rada, međutim, baš zbog toga što je sezona bila uspješna i što posljednjih godina nije bilo velikih lomova, sektor preživljava. Ostaju naravno problemi o kojima se premalo govori poput činjenice da su nam porasle cijene inputa. Rasla je cijena nafte, struje, namirnica, dok su pod pritiskom ekonomske krize i konkurencije naše izlazne cijene pale. Ušli smo u škare i stoga se ne možemo razvijati kako bi se očekivalo te stoga i plaće radnika ne rastu onim tempom kojim bi pratile rast troškova života. Zaposlenici u turizmu su i nadalje među najslabije plaćenima, iako poslodavca u konačnici koštaju više nego konkurenciju u drugim državama. Stoga je uz izmjene okvira u smislu doprinosa, dodatno potrebno mijenjati radno zakonodavstvo u smislu preraspodjele radnog vremena, uvesti institut povremenog zapošljavanja i fleksibilniji model zapošljavanje i otpuštanja jer praksa pokazuje da svi od toga profitiraju.

Za kraj, kakva su očekivanja hotelijera od turističke 2012.? Može li se ponoviti ovogodišnji rezultat?

– Bit će uspjeh ako ponovimo rezultate iz ove godine. U prilog nam neće ići isti okvir kao ove godine, praznici, situacija koja je barem marginalno utjecala ove godine u Sjevernoj Africi, Grčkoj i Španjolskoj, će se smiriti. Dok se lani ujesen dogodio val optimizma u Europi, sada se i to okrenulo. Situacija je izuzetno ozbiljna, katalozi touroperatora su već vani i kapaciteti se prodaju pa ako se ovakva »polu psihoza« nastavi ta ulaganja u pripremu iduće turističke sezone će se smanjiti i temeljem toga bismo mogli imati određenih problema. Morat ćemo voditi računa i o cijenama. Naime, ove godine su hoteli ljeti imali popunjenost od 95 posto što bi hotelijere moglo potaknuti da dignu cijene. Iako smatram da smo nisko cjenovno pozicionirani u odnosu na Europu, to je nerealno u vrijeme kada je sigurno da će Grčka koristiti upravo niske cijene da bi se ponovno etablirala na tržištu. U Španjolskoj se događa ista stvar kao u Grčkoj, Turska tradicionalni ide na velik volumen s niskim cijenama i ne smijemo si dopustiti da padnemo u zamku i pretjeramo s cijenama. Sve u svemu, jasniju sliku ćemo imati u siječnju, no osobno smatram da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali će biti izazov doseći ostvarenje ovogodišnje turističke sezone.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.