Mijenja se način sufinanciranja

Javni radovi pretvaraju se iz privremenih u trajne: država od sada plaća samo 50 posto

Gabrijela Galić

U punom iznosu na teret HZZ-a subvencije za javne radove isplaćivat će se jedino za zapošljavanje Roma, odnosno u posebnim programima Romi za Rome te Pomoć sebi i drugim Romima.

ZAGREB Hrvatski zavod za zapošljavanje izmijenio je uvjete i način korištenja sredstava, odnosno subvencija za korisnike koji su uključeni u neki od programa javnih radova. Tako će ubuduće državna burza i poslodavac koji je nezaposlenu osobu angažirao putem javnih radova u jednakim omjerima snositi trošak subvencije radnika. Drugim riječima, trošak bruto plaće od 3.476,29 kuna mjesečno, odnosno minimalne plaće, dijelit će HZZ i poslodavac. U jednakom omjerima HZZ i poslodavac ubuduće će dijeliti trošak prijevoza za radnika koji je angažiran u javnim radovima. Pritom, 50 posto troška prijevoza na teret burze ne smije prelaziti maksimalni iznos od 200 kuna mjesečno. U punom iznosu na teret HZZ-a subvencije za javne radove isplaćivat će se jedino za zapošljavanje Roma, odnosno u posebnim programima Romi za Rome te Pomoć sebi i drugim Romima. Jedan od razloga promjene u načinu subvencioniranja javnih radova jest pokazatelj iz prakse – javni radovi sve više poprimaju oblik trajnih poslova. A to im nije svrha.  

  Trenutno je programima javnih radova obuhvaćeno 2.995 nezaposlenih osoba pri čemu ih je 174 u neki od programa javnih radova uključeno od početka ove godine. Na njih se promjene u načinu subvencioniranja mjere ne odnose, već na sve buduće korisnike. Oni promjene u načinu subvencioniranja neće osjetiti na vlastitim primanjima tijekom javnih radova. No, s obzirom da se na poslodavca prebacuje značajan dio financijskih obveza pitanje je u kojoj će im mjeri javni radovi u budućnosti biti interesantni. 


  Javni radovi u pravilu se u cijelosti pokrivaju iz sredstava osiguranih za mjere aktivne politike zapošljavanja. Iako je i ranije bilo najava da bi i lokalna zajednica, odnosno gradovi i općine trebali sudjelovati u trošku subvencioniranja javnih radova to se nije uspijevalo provesti.


  No, program javnih radova uvelike je prerastao one uobičajene komunalne radove. Trenutno je aktivno 14 različitih programa javnih radova čime su oni postali dostupniji za korištenje većem broju poslodavaca, a prije svega poslodavcima u nevladinom sektoru. S druge strane proširen je i krug nezaposlenih osoba koje mogu sudjelovati u javnim radovima. Nisu to više samo dugotrajno nezaposlene osobe s niskom obrazovnom kvalifikacijom već i mlade obrazovane i nezaposlene osobe kojima bi programi javnih radova trebali biti svojevrsna odskočna daska za svijet rada.