Razgovor o Luci Rijeka

JEDRZEJ MIERZEWSKI ZA NOVI LIST ‘Prodaja Jadranskih vrata i Luke Rijeka je besmislena’

Marinko Glavan

snimio Marko Gracin

snimio Marko Gracin

"Kao prvo, povećavamo broj klijenata, a drugo – mijenjamo način poslovanja. Uvodimo promjene, u poslovanju, ali i odnosu prema poslu. Da se tako izrazim – mijenjamo kulturu Luke Rijeka. Ona više neće biti, kao do sad, prijateljska luka, nego poslovna luka."



U prvoj polovini godine Luka Rijeka zabilježila je loše poslovne rezultate, uz pad prometa od 17 posto i pad prihoda od 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Zbog toga, kao i zbog upozorenja dijela lučkih sindikata na loše uvjete rada, kršenje radničkih prava i druge nepravilnosti nedavno je održana i izvanredna sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća PGŽ-a na kojoj se raspravljalo o stanju u Luci. O poslovanju Luke Rijeka razgovarali smo s predsjednikom Uprave Jedrzejem Mierzewskim.


Otkad ste na čelu tvrtke, poslovni rezultati Luke Rijeka daleko su od dobrih, promet tereta pao je za 17 posto, a prihoda za 12 posto. Kakav je rezultat u drugoj polovini godine i kakav će biti na kraju?


– Drugi dio godine je mnogo bolji. To govorim na temelju podataka, koji pokazuju da poslujemo bolje nego lani. Ne puno bolje, za jedan posto u listopadu i dva posto u studenom, što znači da smo nadoknadili zaostatke iz prve polovine godine, posebno iz prvog kvartala. Optimističan sam po pitanju ukupne količine tereta, kao i financijskog rezultata, jer smo poduzeli određene mjere koje će osigurati veću zaradu Luke Rijeka. Prihodi će na kraju godine biti veći nego lani. Luka Rijeka već godinama bilježi pad prometa. U zadnjih deset godina, od 2009. naovamo, vidimo stalni pad količine prekrcanog tereta. Sada ćemo taj trend preokrenuti.




Kako to planirate učiniti?


– Kao prvo, povećavamo broj klijenata, a drugo – mijenjamo način poslovanja. Uvodimo promjene, u poslovanju, ali i odnosu prema poslu. Da se tako izrazim – mijenjamo kulturu Luke Rijeka. Ona više neće biti, kao do sad, prijateljska luka, nego poslovna luka.


Promjena poslovanja


Što to znači?


– To znači da nitko više neće moći dobiti uslugu zato jer je dobar prijatelj, nego samo ako će Luka na pružanju te usluge zaraditi.


To će, pretpostavljam, zahtijevati i nemala ulaganja. Luka ne raspolaže značajnim financijskim sredstvima, a u velikim problemima je i OT Logistics od kojeg su se očekivala ulaganja. Kako ćete osigurati sredstva?


– To će zahtijevati čitav spektar mjera i radnji. Od ljudskih resursa, gdje kadrove osvježavamo novim, mladim snagama, preko reorganizacije i reorganiziranja, do novih i drugačijih ugovora s klijentima te poboljšanja uvjeta poslovanja, posebno tehničkih. S tehničkog aspekta, pogotovo opreme, ova luka nije u najboljem stanju. Ulagat ćemo u obnovu kapaciteta. Ova je luka, ne tako davno, prekrcavala četiri milijuna tona tereta i to je moj prvi cilj.


Kada ga namjeravate ostvariti? Kada će Luka Rijeka imati promet od četiri milijuna tona tereta?


– U idućih nekoliko godina. Počeli smo s ulaganjima. Puno smo uložili u Bakar, vratili smo u život veliku Samsungovu dizalicu, a sada obnavljamo željezničke kolosijeke, iako će se oni opet obnavljati u sklopu CEF projekta obnove prometnih i drugih površina luke. Međutim, toliko su dotrajali da ne možemo čekati nego ih obnavljamo odmah, jer prijeti opasnost da budu posve neupotrebljivi. Doveli smo i nove klijente u Bakar. Želimo stvarati profit, a to se zadnjih godina nije događalo.


Govorite o ulaganjima i CEF projektu, koji je vrijedan 40 milijuna eura, od čega Luka mora osigurati 15 posto. Kako ćete sve to financirati, s obzirom na to da Luka ne ostvaraje značajan profit, a OTL nema sredstava za ulaganje. Odakle novac za sve to?


– Nema Djeda Mraza koji će nam donijeti novac, niti ćemo čekati da se on pojavi. Povećavamo prihode, koji će se i dalje povećavati. Imamo vrlo striktan program snižavanja troškova, koji još nije u punoj primjeni, iako smo već smanjili troškove za sedam do osam posto, unatoč povećanim troškovima održavanja u ovoj godini. Troškove ćemo još smanjiti. Nadalje, sredstva ćemo osigurati dovodeći više tereta, uz efikasnije poslovanje, što će stvoriti profit.


Kašnjenje Škrljeva


Planirate povećanje količine tereta ili već imate nove ugovore za nove terete? I hoće li sve što navodite osigurati dovoljno sredstava za sva potrebna ulaganja?


– Imamo nove ugovore. Prošle godine smo u Bakru, primjerice, imali jednog klijenta, a sada ih imamo četiri. Problem nam je Škrljevo, koje je službeno otvoreno u prosincu prošle godine, ali još nije u funkciji, zbog toga što svi radovi još uvijek nisu završeni, pa nema ni uporabne dozvole. Sve kasni pa će Škrljevo biti zapravo otvoreno tek za godinu dana.


Što je s CEF projektima, koje ste spomenuli? Nisu li se rokovi za njihovu pripremu i izvedbu opasno približili i prijeti li Luci Rijeka opasnost da zbog kašnjenja ostane bez sufinanciranja iz EU-a u iznosu od 85 posto vrijednosti projekta?


– Projekt kasni, zbog više razloga. Trebao je započeti prošle godine, a onda je došlo i do promjene Uprave, što je dodatno prolongiralo provedbu. Uz to, prema propozicijama sufinanciranja, za sve poslove moramo raspisati javne natječaje, za što nismo imali odgovarajuće kadrove, koji su sada zaposleni u Luci. Imali smo prošlog tjedna sastanak u Ministarstvu prometa te postoji mogućnost da se rokovi pomaknu, jer i u institucijama EU-a postoji razumijevanje za sve što sam naveo.



Odlučni smo da se taj projekt realizira te smo već ishodili bankovna jamstva, a tijekom ovog mjeseca raspisat ćemo natječaj za projektiranje. Projekt se sastoji iz dva dijela, Bakar i Rijeka. Bakar će biti završen u rokovima, a u Rijeci će biti kašnjenja, no to nije tragedija. Surađujemo s Vladom, Bruxellesom i činimo sve potrebno da se projekt pokrene.


Projekt će zahtijevati i mnogo novca. Govorimo o milijunima eura koje Luka mora osigurati. Znači li to prodaju dijela imovine Luke da bi se osigurao novac?


– To je dobro pitanje, jer nismo u takvom financijskom stanju da jednostavno možemo taj novac izvući iz ladice. Više je opcija, a jedna od njih je i prodaja imovine koja nije vezana uz osnovnu djelatnost Luke Rijeka. Takvu je odluku donio i Nadzorni odbor.


Uključuje li to i prodaju vlasničkog udjela od 49 posto u Jadranskim vratima, tvrtki koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica?


– Ne.


Postoje, međutim, određeni dokumenti koji ukazuju da ste već nudili paket dionica na prodaju ili pregovarali s potencijalnim kupcima.


– Ne znam koji je izvor tih dokumenata. Postoje brojni papiri, navodno iz Luke Rijeka, koji su u optjecaju, ali nitko ne zna tko ih je i zašto sastavio. Neću to komentirati. Poanta je da ne postoji odluka o prodaji, niti trenutačno razmatramo tu opciju.


Logistički centar


Želite reći da s predstavnicima ICTSI-ja, većinskog vlasnika Jadranskih vrata, niste imali nikakve kontakte po tom pitanju niti o tome razgovarali?


– Znate kako je u biznisu. Razgovara se o svemu. Možete razgovarati, ali to ništa ne znači, to je samo diskusija, ništa više. Da budemo jasni – iz burzovnih izvješća jasno se vidi da nam Jadranska vrata donose profit, i to vrlo dobar. Ne ubijate kokoš koja nese zlatna jaja. Prodaja vlasničkog udjela u Jadranskim vratima bila bi besmislena. Prodavat ćemo neproduktivnu imovinu. Stanove, zemljišne čestice i drugu imovinu. Sve što ne služi poslovanju i stvaranju profita.



Kada je OTL ulazio u vlasničku strukturu Luke Rijeka, očekivala su se velika ulaganja i dovođenje novih poslova. U međuvremenu je OTL zapao u velike poslovne probleme, dionice tvrtke postale su gotovo bezvrijedne. Kako će se takvo stanje u OTL-u, kao najvećem pojedinačnom vlasniku, odraziti na poslovanje Luke Rijeka?


– Ja predstavljam Luku Rijeka, a ne OT Logistics.


Ali došli ste u Luku Rijeka kao predsjednik uprave imenovan iz kvote OTL-a, oni su vas imenovali.


– Ne mogu komentirati poslovanje OTL-a, a osim toga, ugovor koji sam potpisao jasno nalaže da je moj posao brinuti se o interesima i poslovanju Luke Rijeka. Što se ulaganja tiče, ono je već učinjeno, kupovinom dionica. Ne možemo očekivati da će netko i pored toga doći s vrećom novca. Novac moramo stvoriti sami.


Izlazi li OTL iz vlasničke strukture Luke Rijeka? Neki kažu da je nakana prodati sve što se može i izvući novac u matičnu tvrtku?


– Ne želim to komentirati. Ali ću vas pitati – da ste prije godinu dana kupili dobar auto, biste li ga sada prodavali upola cijene? A taj auto vam, primjerice, može osigurati dugoročan prihod kao taksi vozilo. Prodaja bi bila besmislena.


Zašto onda i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture najavljuje mogućnost da, zajedno s mirovinskim fondovima, preuzme upravljanje Lukom, kao plan B, u slučaju da se negativni trendovi nastave?


– Dobro poslovanje uvijek predviđa plan B, pa i C i D, ako je to potrebno. Vjerujem da tako razmišljaju i u ministarstvu. Naš je posao da Luka ostvaruje dobre rezultate i to ćemo učiniti.



Hoćete li prodavati terminal Škrljevo? Ili ga dati u najam kao što se već naveliko špekulira?


– Škrljevo je još u izgradnji. Osim toga, ono će nam biti veliki izvor prihoda, tako da ga nećemo prodavati. Škrljevo će biti dobar biznis, od kojeg ne želimo odustati.


Kakav biznis? Iznajmljivanja nekretnina, odnosno skladišta? Ponovo, postoje dokumenti u kojima je Luka Rijeka nudila na prodaju ili u najam prostore na Škrljevu. Što ćete točno učiniti?


– Neko vrijeme sam pitanja tog tipa dobivao svaki drugi dan, što me je nasmijavalo. Zapanjen sam brojem tračeva i glasina koje se šire oko Luke, gotovo svakodnevno. Da smo tako produktivni u poslovanju, imali bismo fantastične rezultate, bili bismo bolji od Kopra. Dakle, Škrljevo nije i neće biti pozadinski terminal luke iz jednostavnog razloga – to bi značilo dvostruke troškove manipulacije i transporta, što bi ubilo svaku mogućnost da budemo kompetitivni u okruženju.


Što drugo preostaje? Logistički centar?


– Upravo to. Logistički centar. U današnje vrijeme to je biznis koji donosi zaradu. Logistički centar je potreban u ovoj regiji, a Škrljevo je ujedno i najnoviji i najmoderniji dio Luke Rijeka, tako da tamo želimo stvoriti suvremeni i profitabilni logistički centar. Uskoro će taj centar raditi punim kapacitetom jer postoji vrlo velik interes klijenata.


Hoće li Luka i u tom slučaju biti praktički agencija za nekretnine, koja će klijentima rentati skladišta i drugu infrastrukturu, ili ćete sami upravljati cijelim logističkim centrom?


– Mi ćemo sve raditi. Zašto bismo ga dali u najam? Tako ćemo dobiti samo najamninu. Mi smo luka, operater i pružatelj usluga, zarađujemo pružanjem usluga, tako da ćemo na Škrljevu nuditi i skladišne prostore i uslugu klijentima. Time ćemo otvoriti i nova radna mjesta, kao što ih već otvaramo. Ove smo godine zaposlili pedesetak novih ljudi, što je u suprotnosti s glasinama koje se šire. Ako zapošljavamo, znači i da rastemo. Imamo nove, mlade ljude, promjene se događaju, a događat će se i dalje.


Ako svi parametri poslovanja idu, kako tvrdite, uzlaznom putanjom, zašto dio lučkih sindikata upozorava na neodrživo stanje u luci, od loših poslovnih i financijskih rezultata, preko kadrovskog devastiranja, do nepoštovanja radničkih prava? Zbog svega toga sazvana je i izvanredna sjednica Gospodarsko socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije?


– Svaka promjena uvijek stvara protivljenje. Dio ljudi ne želi promjene, tako je uvijek, u svakom sustavu. Osim toga, kako sam rekao, više se ne želimo ponašati kao prijateljska luka, nego napraviti izračun i na temelju toga odlučiti hoćemo li poslovati s nekim ili ne. Za svaku poslovnu odluku moramo imati ekonomsko opravdanje. Da, ukinuli smo neke ugovore koji su nekim klijentima osiguravali povlašten položaj, i oni time, naravno, nisu zadovoljni.


Svatko je slobodan otići


Sindikati su se žalili i na brojne druge stvari – uvjete rada, favoriziranje podobnika od strane uprave, šikaniranje nepodobnih, kršenje Kolektivnog ugovora i tako redom.


– Moja je politika čista, čvrsta i otvorena. Prema svima sam fer i nemam ovdje nikakvih prijatelja. Zanima me samo kako tko radi svoj posao. Luka Rijeka postoji već jako dugo, ima svoju, da tako kažem, kulturu, svoje interesne skupine i lobije, ali sada je jedino važno kako radite svoj posao. Drugo me ne zanima.



Kanite li se javiti na natječaj za Zagrebačku obalu, kada bude raspisan?


– Da, ako ne bude raspisan kao natječaj isključivo za kontejnerski terminal. U tom slučaju nećemo se javiti. Mislim da bi Zagrebačka obala imala puno više smisla kao lučki prostor, na kojemu bismo mogli postaviti natkrivena skladišta koja nam kronično nedostaju, nego kao kontejnerski terminal, pored postojećeg na Brajdici koji radi na jedva 40 posto kapaciteta. Nama nedostaju skladišta koja bi nam omogućila da značajno povećamo lučki promet. Iz burzovnih izvješća jasno se vidi da nam Jadranska vrata donose profit, i to vrlo dobar – ne ubijate kokoš koja nese zlatna jaja



Ako je tako, kako to da zaposlenici odlaze iz Luke Rijeka? Pritom mislim prvenstveno na stručnjake iz srednjeg i višeg menadžmenta i operative koji odlaze iz Luke, i to svojevoljno, ne zbog toga što ste ih vi otpustili zbog loših performansi ili nekog drugog razloga.


– Nisam siguran odakle vam te informacije.


Osobno poznajem dobar dio tih ljudi, tako da su informacije iz prve ruke.


– Istina je da su neki otišli. Zbog nove situacije, možda zbog toga što se ne slažu s promjenama koje su se dogodile. Živimo u slobodnoj zemlji, svatko može odlučivati za sebe. Ako im se nisu sviđali uvjeti u Luci, mogli su otići, što su neki i učinili. Ali nije u tome poanta. Ljudi se mijenjaju, imali smo i promjene u Upravi usred poslovne godine.


Zbog čega je iz uprave smijenjen Vedran Tićac? Nikada nije bilo službenog objašnjenja njegove smjene u Upravi Luke Rijeka.


– Ne mislim da je potrebno službeno, u javnosti, objašnjavati takve odluke. Postojali su razlozi zbog kojih je Nadzorni odbor tako odlučio.


Javnost, međutim, želi objavu takvih podataka, s obzirom na to da je Luka Rijeka još uvijek dobrim dijelom u vlasništvu države, kao i mirovinskih fondova, koje ponajprije financiraju građani, pa dobar dio njih smatra da ima pravo na informacije.


– Oni koji su odluku donijeli, znali su razloge. Bilo ih je više, a očito su bili opravdani, ako je Nadzorni odbor donio takvu odluku. Uostalom, vidi se i razlika u poslovanju u drugom dijelu godine, gdje bilježimo rast količine tereta i nove ugovore s klijentima. Na kraju svega, bitno je poslovanje Luke Rijeka.