Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1
Sutra: 14° 14° 1
12. studenoga 2018.
Alarm automatika

Irci bi preselili cijelu riječku tvrtku: "Zasad ostajemo, ali ako ostanemo bez ljudi..."

Foto Ivica Tomić
Foto Ivica Tomić
Autor:
Objavljeno: 8. studeni 2018. u 22:01 2018-11-08T22:01:00+01:00

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki, kaže Boris Popović

RIJEKA Predsjednik uprave riječke Alarm automatike Boris Popović na sastanku Kluba izvoznika u Osijeku upozorio je na probleme poduzetnika sa zapošljavanjem i zadržavanjem stručnjaka u domaćim tvrtkama iz ICT sektora. Objasnio je da u njegovoj tvrtki stalno strahuju od odlaska stručnjaka koji dobivaju unosnije poslovne ponude iz inozemstva. No, takve ponude ne dobivaju samo zaposlenici, već i sami poduzetnici. On je osobno iz Irske dobio ponudu da tamo preseli čitavu tvrtku.

- Mi smo konkurentni na tržištima na kojima poslujemo, ali se mučimo. Ulažemo golemu energiju i držim da bi mnogo učinkovitije bilo da umjesto državi, više dajemo našim zaposlenicima. U Hrvatskoj sada imamo sto zaposlenih, a izvan Hrvatske njih 50. U prosjeku su njihove plaće više od tisuću eura, naravno, ovisno o segmentu u kojem rade.

U strahu da će otići ljudi

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva ponude. Bila nam je u gostima irska razvojna agencija koja nam je predložila da cijelu tvrtku preselimo u Irsku. Za sada to nećemo učiniti, ali ako dođemo u sitaciju da ostanemo bez ljudi, što ćemo drugo nego ići za njima, ispričao je za Glas Slavonije.

Alarm automatika bavi se isporukom rješenja u više segmenata tehničke zaštite, odnosno sigurnosnih sustava. Tvrtka kupuje hardvere u svijetu, ali razvija svoje softvere, stvara svoje brendove i sve zajedno sklapa u jedinstveno rješenje koje nudi kupcima na više tržišta. Otprilike trećinu prihoda tvrtka ostvaruje izvozom svojih proizvoda, a plan je, kaže Popović, da prihod od izvoza do 2020. godine dosegne polovinu ukupnog prihoda tvrtke.

2421723

Boris Popović drži kako bi za poduzetnike bilo vrlo važno da se maksimalno smanje porezi na rad, odnosno davanja na plaće zaposlenih. To bi, kaže, sigurno pridonijelo većem zapošljavanju i sigurno većem korištenju potencijala stručnjaka, stvaranju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta. 

Kako pomoći izvoznicima?

Govorio je o tome kako država može pomoći izvoznicima, navodeći primjere zemalja, poput Kanade, koja u strateškim industrijama financira plaće za istraživanje i razvoj. Kina i Južna Koreja, primjerice, nagrađuju svoje izvoznike.

- Kod nas takve potpore nisu moguće zbog pravila Europske unije, no treba reći da mi u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama istočne Europe, imamo najveće opterećenje na plaće. S druge strane mi očekujemo da se konačno uvede porez na nekretnine kojim bi se financijski opterećivala imovina koja stoji. Time bi se stvorio financijski prostor za rasterećenje rada, kaže Popović.

U Hrvatskoj Alarm automatika ima urede u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, a izvan Hrvatske posluje u svim zemljama bivše Jugoslavije te u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Prema Popovićevim riječima najbolji uvjeti poslovanja su u Sloveniji, a potom u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj su najveća davanja na plaće zaposlenika. Navodi i primjer Poljske u kojoj su davanja na plaće 30 posto, dok su u Hrvatskoj 60 posto.

Zašto smo manje konkurentni?

- I normalno je da smo za toliko manje konkurentni. I nije samo to problem, jer imamo još i niz drugih poreznih i neporeznih nameta koji su viši nego u ovim nama konkurentnim zemljama - kaže on.

2275212

Interes je države i društva da poduzetnici otvaraju nova radna mjesta i investiraju u razvoj, dodaje.

- Država bi zbog toga trebala poticati one koji investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Kako to može činiti? Tako da pokrije dio troškova koji nastaju u istraživanju i razvoju, a također i da porezno rastereti rad.

Vidjeli smo primjer Rumunjske koja je odredila da im je ICT strateška industrija te je za sve zaposlene u tom sektoru smanjila davanja na najmanju moguću mjeru. U Rumunjskoj je sada aktivno 300 tisuća stranih tvrtki. Ta je zemlja postala najveći centar za razvoj ICT industrije i sada je prosječna plaća u tom sektoru u Rumunjskoj dvije tisuće eura, ističe Popović za Glas Slavonije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka