Plin iz Jadrana

Ina iz Jadrana izvadila 21 milijardu kubika plina, ove godine ugovor za koking postrojenje u Rijeci

Marinko Glavan

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj



PULA – Očekujemo da će Ina do kraja godine potpisati ugovor za gradnju koking postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka, vrijednog četiri milijarde kuna, rekao je ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Čorić prilikom obilježavanja dvadesete obljetnice početka proizvodnje prirodnog plina iz nalazišta u Sjevernom Jadranu, što ga je Ina organizirala na plinskoj platformi Ivana A, 36 kilometara udaljenoj od obale Istre.


U posjet Ivani A, prvoj plinskoj platformi u Sjevernoj Jadranu, puštenoj u pogon sada već daleke 1999. godine, uz Ćorića su stigli i ravnatelj Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, te predstavnici uprave Ininog menadžmenta na čelu s predsjednikom uprave Sandorom Fasimonom.


Posada platforme upoznala ih je s radom i proizvodnim procesima na Ivani A i Ivani K, platformama koje čine središte proizvodnog procesa na plinskim poljima Sjevernog Jadrana, iz kojih prirodni plin stiže do Pule i dalje u distribucijski sustav Hrvatske.




Ministar Ćorić, čestitajući Ini na vrijednom jubileju, kazao je kako 20 godina iskustva u eksploataciji plina na Sjevernom Jadranu »potvrđuje činjenicu da se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika provode sukladno najvišim standardima sigurnosti i zaštite okoliša, s obzirom da u dva desetljeća nije zabilježen niti jedan ekološki incident«.



– Do sad je na ovim plinskim poljima proizvedeno više od 21 milijarde kubičnih metara prirodnog plina, što samo pokazuje kakav je to sjajan potez Ine bio, kada se krenulo u istraživanje i pripreme za eksploataciju.


Kada vidimo kako sustav ovdje funkcionira, to nam je podstrek za daljnje iskorake u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, rekao je Ćorić.


Na pitanje novinara znači li to da bi uskoro opet mogli očekivati natječaje za istraživanje potencijalnih nalazišta plina u drugim dijelovima Jadranskog mora, Ćorić je odgovorio da je pokrenuto nekoliko kampanja na kopnu, koje su rezulirale pronalaskom novih ležišta plina, a što se Jadrana tiče, kaže kako treba razlikovati istraživanja postojećih plinskih polja od potencijalnih novih.



– Sjeverni Jadran ima potencijala za razvoj i dodatnu eksploataciju. Ovdje se plin vadi na ukupno 18 lokacija, što pokazuje da je opravdano i dalje istraživati, kako bi se osiguralo produženje eksploatacije postojećih plinskih polja.


U ostalom dijelu Jadrana, kada je riječ o istraživanju, vidjeli smo prije pet godina da je naišlo na žestok otpor javnosti, ali struka će i o tom pitanju reći svoje, te će se vidjeti hoće li i kada biti istraživanja Srednjeg i Južnog Jadrana, rekao je ministar.


Predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon je istaknuo važnost plinskih polja za poslovanje Ine, kao najveće kompanije u Hrvatskoj.



– Rezerve plina, sa sadašnjim bušotinama, dovoljne su za proizvodnju još oko pet do šest godina. Međutim, pripremamo razradu postojećih plinskih polja, kojima ćemo im produžiti životni vijek za još nekoliko godina. Cilj naše djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina je maksimalizirati postojeće potencijale domaćih nalazišta, na moru i na kopnu.


To smo ugradili u naše smjernice razvoja, te želimo ostati pouzdan partner hrvatskog gospodarstva, rekao je Fasimon, koji je, govoreći o modernizaciji riječke rafinerije, kazao kako očekuje da će ugovori za gradnju koking postrojenja biti potpisani prije isteka godine.


No, na izravno pitanje novinara jesu li ispunjeni svi uvjeti koje je MOL postavljao kao neophodne za potpis ugovora – od pitanja oporezivanja rafinerijske potrošnje, preko gašenja proizvodnje u Sisku, do prerade domaće nafte u MOL-ovoj rafineriji u Mađarskoj i niza drugih, Fasimon nije dao izravan odgovor.



– Na dobrom smo putu da se taj projekt realizira, kazao je predsjednik uprave Ine.


Projekt Sjeverni Jadran, službeno pušten u pogon prije 20 godina, ravnatelj Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan ocijenio je jednim od najvećih i najznačajnijih energetskoh projekata u Hrvatskoj.


– On je tehnološki i konceptualno iznimno zahtjevan i njime se Hrvatska uvrstila u krug zemalja koje posjeduju znanja i tehnologije za odobalnu proizvodnju ugljikovodika. Iznimno sam ponosan što sam bio aktivni član ovog projekta u njegovim začecima, prije više od dvadeset godina, kazao je Krpan.



Ina je do sad u izgradnju i opremanje platformi i pripadajuće infrastrukture na Sjeverno Jadranu uložila oko 12 milijardi kuna, a vrijednost do sad proizvedenog plina premašuje 30 milijardi kuna.


Sadašnja proizvodnja kreće se oko 1,1 milijun kubičnih metara prirodnog plina dnevno. Na Sjevernom Jadranu ukupno je 18 platformi u potpunom vlasništvu Ine, odnosno tvrtke-kćeri Ina Jadran, a još dvije su vlasništvo Ine i Edisona, odnosno zajedničke tvrtke Edina.


Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj