Zadrta politika stroge štednje te strukturne reforme, koje teže ekonomskoj i proračunskoj stabilizaciji, teško su potkopale sustave socijalne sigurnosti, kao i sposobnost zemalja za ulaganje u budućnost
ZAGREB Njemačka zaklada Bertelsmann oštro je napala europsku politiku štednje, optuživši je da produbljuje socijalne nepravde koje sve više ugrožavaju ne samo stabilnost članica EU, nego i budućnost europskih integracija. U izvješću za 2014., najveća privatna i neprofitna zaklada u Njemačkoj utvrdila je da se indeks socijalne pravde pogoršava u gotovo svih 28 članica EU. Loše je i u Hrvatskoj, koja je svrstana u donji dio ljestvice, na šesto mjesto od začelja.
– Zadrta politika stroge štednje te strukturne reforme, koje teže ekonomskoj i proračunskoj stabilizaciji, u većini zemalja negativno su utjecale na socijalnu pravdu. Stroga štednja je teško potkopala sustave socijalne sigurnosti, kao i sposobnost (zemalja) za ulaganje u obrazovanje, istraživanje i razvoj, u ona područja koja su presudna za budućnost, zabrinuto upozorava Zaklada.
1.Švedska 7,48
2.Finska 7,13
3.Danska 7,06
4.Nizozemska 6,96
5.Češka 6,63
6.Austrija 6,61
7.Njemačka 6,55
9.Slovenija 6,34
Prosjek EU 5,60
16.Poljska 5,36
17.Slovačka 5,16
21.Španjolska 4,85
22.Hrvatska 4,74
23.Letonija 4,70
24.Italija 4,70
25.Mađarska 4,44
26.Bugarska 3,75
27.Rumunjska 3,69
28.Grčka 3,57
Bertelsmann kaže da je potrebno širiti svijest o problemima nejednakosti u EU, koji su »neodržive i rastuće«. Strateški cilj EU ne može biti samo proračunska konsolidacija i rješavanje dužničke krize, nego i borba protiv socijalne nepravde u Uniji, jer ona stvara »iznimno eksplozivnu situaciju« za socijalnu koheziju i stabilnost EU.
– Ako se socijalne podjele još neko vrijeme nastave i pogoršaju, to će ugroziti budućnost cijelog projekta europskih integracija, poručuje Zaklada. Naime, samo tri države – Njemačka, Poljska i Luksemburg – unaprijedile su socijalnu pravdu od početka krize 2008. Ostale članice su u silaznoj putanji, a najbrže padaju Grčka, Španjolska, Italija, Mađarska i Irska. Raskorak između europskog sjevera i juga sve je veći, kao i unutar zemalja.
Da bi utvrdio indeks socijalne pravde, Bertelsmann je uzeo šest mjerila. Ispituje koliki je postotak siromašnih, imaju li sva djeca jednake mogućnosti za obrazovanje te kakva je mogućnost zapošljavanja. Usto, ispituje socijalnu koheziju i diskriminaciju, potom dostupnost zdravstvenih usluga za sve građane, a na kraju i »međugeneracijsku« pravdu, pod kojom podrazumijeva da stariji ne mogu živjeti na račun budućnosti mlađih.
Najpravednije su nordijske zemlje, Švedska, Finska i Danska, koje su na vrhu ljestvice. Njemačka je po socijalnoj pravdi na sedmom, a Francuska na 12. mjestu među 28 članica. Nije sve u razvijenosti, jer neke zemlje imaju natprosječnu socijalnu pravdu iako ekonomski zaostaju za prosjekom EU. Tako se Češka nalazi na visokom petom, Slovenija na devetom, a Estonija na 10. mjestu u EU. Slovenija je socijalno pravednija čak i od Ujedinjene Kraljevine koja je na 13. mjestu, jedva iznad prosjeka EU.
Hrvatska je na 22. mjestu, a iza nje su Letonija, »bogata« Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Grčka. Iznenađujuće jest da se po kriteriju dopstupnosti obrazovanja Hrvatska smjestila na prvo, najbolje mjesto u EU, jer ima najmanji postotak djece koja prerano napuštaju školovanje. Prema dostupnosti obrazovanja naša je zemlja u europskom vrhu, zajedno sa Švedskom, Danskom, Litvom, Estonijom i Finskom, kaže Bertelsmann.
Međutim, socijalnu pravdu u Hrvatskoj teško narušava iznimno visok postotak siromašnih i socijalno isključenih ljudi. Slaba je i mogućnost zapošljavanja jer je nezaposleno gotovo 50 posto mladih te 37 posto starije generacije, između 55 i 64 godine. Po broju radno sposobnih ljudi koji imaju zaposlenje – takvih ima manje od 50 posto – Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu u EU. U tome je od Hrvatske neznatno bolja čak i Grčka, u kojoj nezaposlenost, socijalne razlike i nepravde galopiraju najbrže u EU.
