Bar nešto

Hrvatska napredovala za šest mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti

Hina

Konačno je napravljen zaokret na ljestvici konkurentnosti i nakon pet godina pada Hrvatska se s 81. popela na 75. mjesto



Hrvatska je napredovala za šest mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu i u najnovijem se »Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2013. – 2014.« Svjetskog gospodarskog foruma nalazi na 75. mjestu od 148 zemlja.


Konačno je napravljen zaokret na ljestvici konkurentnosti i nakon pet godina pada Hrvatska se s 81. popela na 75. mjesto. To budi blagi optimizam, no u određenim područjima potrebno je dodatno raditi, primjerice na efikasnosti javne uprave, povećanju efikasnosti tržište rada, daljnjem poboljšanju poslovne sofisticiranosti te ulaganju u inovativnost, kazao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Ivica Mudrinić na današnjem predstavljanju izvješća.


Kao područja na kojem su nužne promjene, navodi primjerice reforme tržišta rada, makroekonomskog okruženja, jače poticanje stranih ulaganja, obrazovanje, te ističe da inovacije i nove tehnologije trebaju postati prioriteti državne i poslovne politike.




Na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska pokazuju značajno poboljšanje ocjene razvoja financijskog tržišta (78.) i poslovne sofisticiranosti (88.), a zamjetan je pad ocjena makroekonomskog okruženja (67.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (66.) te efikasnosti tržišta rada (114.).


Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić i najnovije podatke o konkuretnosti, kao i prošli petak u komentaru pada BDP-a, sažeo je u ocjeni – »dobar pomak, nedovoljno, indikativno«.


Nema euforije, nema likovanja, ali mali sramežljivi pomak je tu, kazao je i poručio kako svi zajedno, Vlada, HUP i druge udruge poduzetnika trebaju prepoznati ključne stvari koje treba mijenjati – stanje na tržištu rada, pitanje inovativnosti, neefikasnosti javne administracije.


Vrlo vjerojatno u idućih par mjeseci ulazimo u proceduru prekomjernog deficita što će sigurno postaviti formalno pred hrvatsku Vladu dodatne zahtjeve u provedbi strukturnih reformi, kazao je Grčić, poručujući kako bez reformi nema stabiliziranja rashodne strane proračuna, niti mogućnosti da se smanji deficit i uspori rast javnog duga.


Oprezan je u najavi da bi ovo bio trajni pomak trendu u konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te ističe kako do toga može doći samo ustrajnim nastavkom rada vlade i poduzetničkog sektora.


»Treba nam optimizam, pesimisti u Vladi ne trebaju. Pesimizam može ojačati samo jednu industriju – farmaceutsku i ubrzati prodaju antidepresiva. Hrvatskoj treba optimizam i smanjenje prodaje antidepresiva«, kazao je.


Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak podsjetio je da su prethodne dvije Vlade imale kontinuitet pada konkurentnosti, a sada je preokrenut trend.


Veseli ga da smo u sektorima za koje i sam misli da trebaju biti prioritet – tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i infrastruktura puno bolji, u prvih 40-50 zemalja. Najveći teret su funkcioniranje javne uprave, birokracija i usluge koje država treba pružiti gospodarstvu i građanima u čemu smo jako loši i gdje treba hitno napraviti rezove, rekao je.


I sam imam vrlo negativnih iskustava sa sporosti funkcioniranja državnih institucija i mišljenja sam da Vlada mora hitno poduzeti mjere da bi se nastavio kontinuitet započetkog trenda, odnosno porasta konkurentnosti gospodarstva, kazao je ministar gospodarstva.