Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
21. veljače 2019.
DZS potvrdio

Hrvatska i službeno izašla iz recesije: Gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,5 posto, što je više od svih prognoza

Hrvatska i službeno izašla iz recesije: Gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,5 posto, što je više od svih prognoza
Hrvatska i službeno izašla iz recesije: Gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,5 posto, što je više od svih prognoza
Autor:
Objavljeno: 29. svibanj 2015. u 11:11 2015-05-29T11:11:00+02:00

 Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je njih petoro očekivalo rast između 0,2 i 0,3 posto, jedan stagnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto

ZAGREB Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više od očekivanja i što predstavlja potvrdu da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je, pak, u prvom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,01 posto.

Rast od 0,5 posto na godišnjoj razini znatno je bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je njih petoro očekivalo rast između 0,2 i 0,3 posto, jedan stagnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto.

To je drugo tromjesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom da je u posljednjem tromjesečju prošle godine porastao 0,3 posto. Stoga je to definitivna potvrda da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.

Pozitivan doprinos potrošnje i izvoza

"Rast je blago veći od procjena, što je pozitivna vijest. Iako zasad nema detaljnijih informacija, za očekivati je da je tome pridonio rast osobne potrošnje te i dalje pozitivan doprinos inozemne potražnje", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U priopćenju DZS-a navodi se da je doprinos domaće potražnje BDP-u bio pozitivan, 0,47 postotnih bodova, a među sastavnicama domaće potražnje najveći pozitivan utjecaj imala je konačna potrošnja kućanstava.

Promet u trgovini na malo raste već osam mjeseci zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabilježen još od 2007. godine. Procjenjuje se da je u prva tri mjeseca trgovina na malo porasla 1,7 posto na godišnjoj razini.

"S obzirom da su na rast ukazivali i pokazatelji iz realnog gospodarstva, poput rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje, to ne predstavlja iznenađenje, ali je svakako pozitivna vijest", kaže Šantić.

DZS je priopćio i da je doprinos neto inozemne potražnje BDP-u bio pozitivan, za 0,01 postotni bod, što se zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga.

Hrvatska je od siječnja do ožujka izvezla roba u vrijednosti 19,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

Zahvaljujući tome, u prvom tromjesečju porasla je i industrijska proizvodnja, za 0,3 posto.

Unatoč snažnijem rastu BDP-a nego što se očekivalo, Šantić upozorava da se ovakav oporavak gospodarske aktivnosti ne može odmah preslikati i na domaće tržište rada. Na tom području, kaže, poboljšanja dolaze s određenim vremenskim odmakom i uz nešto snažniji rast.

Slijedi razdoblje blagih, ali pozitivnih stopa rasta

Rast BDP-a od 0,5 posto u prvom tromjesečju na razini je najoptimističnijih procjena domaćih analitičara i međunarodnih institucija za cijelu ovu godinu.

"No, proces oporavka gospodarstva i dalje je opterećen brojnim strukturnim problemima i pod pritiskom fiskalnih rizika, koji bi se mogli realizirati u slučaju promjene situacije na međunarodnim tržištima kapitala, odnosno eventualnog rasta kamata ako ECB promijeni politiku ili ako dođe do novih poremećaja unutar same eurozone", kaže Šantić.

Ipak, nakon ovog podatka, vjerojatno će povećati svoju procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 0,5 posto, dok je prije očekivao rast od 0,2 posto.

U osvrtu na podatke DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria navode, pak, da je stopa rasta od 0,5 posto najviša od posljednjeg tromjesečja 2008. godine.

"Rast gospodarstva u skladu je s očekivanjima i visokofrekventnim pokazateljima, koji su upućivali na blago pozitivno ostvarenje BDP-a i potvrdu da je Hrvatska konačno nakon šest godina recesije dosegnula dno te da slijedi razdoblje blagih, ali ipak pozitivnih stopa rasta gospodarstva", zaključuju analitičari RBA.

Grčić – Hrvatska i formalno izašla iz recesije

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić rekao je u petak kako je s prvim kvartalom 2015. godine Hrvatska i formalno izašla iz recesije.

Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima Grčić je pritom naglasio da je stopa rasta BDP-a od 0,5 posto viša od gotovo svih prognoza, a da podaci za travanj pokazuju da bi se pozitivan trend mogao i nastaviti.

»Do kraja godine možda možemo očekivati i višu stopu rasta od one koju je Vlada projicirala«, kazao je Grčić.

Smatra da rastu hrvatskog BDP-a nisu doprinijeli samo izvoz i eksterni faktori te kaže da je pomak učinjen u gotovo svim komponentama BDP-a, a najviše u investicijama.

Grčić navodi da je rast i rezultat Vladine politike manjih ušteda u proračunu uz čuvanje generatora potrošnje, odnosno plaća, mirovina i socijalnih davanja. Ujedno najavljuje da će Vlada takvu politiku nastaviti i od nje neće odustati.

Krištof: Možemo reći da smo izašli iz recesije

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno je porastao za 0,5 posto, a kako je to drugi uzastopni kvartal u kojem se bilježi gospodarski rast, možemo reći da smo izašli iz recesije, izjavio je u petak na novinskoj konferenciji ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

Prva procjena kretanja tromjesečnog BDP-a za prvi kvartal ove godine pokazuje realni rast od 0,5 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, a istovremeno je porastao i sezonski prilagođeni BDP, za 0,01 posto prema prethodnom tromjesečje te za 0,1 posto prema prvom kvartalu lani. To znači da, iako su stope relativno blizu nuli, pozitivnih pomaka ipak ima, rekao je Krištof.

Uz realni rast BDP-a prema istom tromjesečju lani te povećanje sezonski prilagođenog podatka i na kvartalnoj i na godišnjoj razini, u prvom je tromjesečju zabilježen i rast bruto dodane vrijednost (BDV), i to realno za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

»Dakle, trend je i dalje relativno blizu nule, ali ima pozitivnih pomaka«, istaknuo je Krištof.

Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2015. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koja, kazao je Krištof, bilježi značajan pad, i to za 2,8 posto.

Državni zavod za statistiku objavit će 5. lipnja 2015. Priopćenje »Godišnji bruto domaći proizvod za 2013. (ESA 2010)«.

Kada se promatra BDP s rashodne strane, najveći doprinos ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, pozitivan je i doprinos domaće potražnje i iznosi 0,47 postotnih bodova, a doprinos inozemne potražnje je također vrlo blago pozitivan i iznosi 0,01 postotni bod. Dakle, domaća se potražnja nakon nekog vremena aktivirala i premašila neto inozemnu potražnju, istaknuo je Krištof.

Pritom je kazao da se pozitivan doprinos vidi kod potrošnje kućanstva, uslijed rasta od 0,3 posto. Iako je to niska stopa, njezin pozitivni doprinos na kretanje BDP-a je vrlo značajan, jer potrošnja kućanstava ima veliki udio po rashodnoj metodi.

Značajniji rast je ostvaren i u sektoru usluga, koje su rasle za 1,8 posto, a rasla je i potrošnja države, za 0,6 posto. Značajnije smanjenje bilježi se i dalje kod bruto investicije u fiksni kapital, koje su ranije padale gotovo 4 posto na godišnjoj razini, a sada je taj pad 0,4 posto i ponovno mu je uzrok građevinarstvo, koje čini glavninu investicija, rekao je Krištof.

Podaci o kretanju izvoza roba i usluga govore o ukupnom godišnjem rastu od 7,2 posto, pri čemu je izvoz roba povećan za 8,5 posto, a usluga 6,3 posto. S druge strane, uzvoz roba i usluga je rastao za 5,7 posto, pri čemu uvoz roba za 7,5 posto, dok je uvoz usluga bio negativan za čak 4,9 posto, istaknuo je Krištof.

Vrdoljak: Izlazak iz recesije neće se izravno reflektirati na život građana

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, komentirajući najnoviji podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju za 0,5 posto, kazao je u petak da se taj rast neće izravno reflektirati na život građana, ali hoće na atmosferu u društvu.

»Pozitivna brojka znači izlazak iz recesije. Međutim, to se neće direktno reflektirati na život naših građana u mjeri u kojom mi to želimo, nego će se reflektirati na atmosferu u društvu. Počet će se trošiti, počet će se investirati...«, izjavio je Vrdoljak na marginama konferencije o energetskoj budućnosti Hrvatske.

»Najveći doprinos rastu BDP-a dao je izvoz. To je rezultat našeg rada u zadnjih nekoliko godina. Imamo i dalje rast industrije, izvoza, mijenjamo strukturu BDP-a. Mislim da smo na dobrom putu da ne budemo zadovoljni sa rastom od 0,5 posto«, dodao je.

Po njegovom mišljenju, dodatnom rastu BDP-a pridonijet će projekti iz energetike.
»Samo energetika će dignuti BDP za 2 posto, a ako se još digne industrija imat ćemo po 80.000 novih radnih mjesta u industriji i energetici. Plomin donosi rast od 0,5 posto, samo istraživanje i eksploatacija rast od 1 posto«, kazao je.

Napomenuo je da su dobri rezultati djelomično zasluga ove Vlade koja radi na regulatornom okviru, pomaže donošenjem operativnih programa i industrijskih strategija, poreznim olakšicama, ali da je i doprinos realnog sektora i investicija.

Komentirajući rast industrijske proizvodnje u travnju za 1,2 posto, ministar Vrdoljak ocijenio je da je to u skladu sa projekcijama iz strategije koja predviđa u 2014. i 2015. rast industrije od 1 posto, uz novih 80.000 radnih mjesta do 2020. »Zadovoljan sam, iako samo očekivao još i bolji rezultat«, zaključio je Vrdoljak.

Karamarko – s rastom BDP-a od 0,5 posto iz krize za 40 godina

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u petak kako Vlada nije zaslužna za rast BDP-a dva kvartala zaredom, dodavši da će Hrvatska s gospodarskim rastom od 0,5 posto izaći iz krize za 40 godina.

»Vlada nije zaslužna za rast BDP-a dva kvartala zaredom jer njihove mjere nisu rezultirale time. To je rezultat onoga što se događa u kontekstu. Rastom BDP-a od 0,5 posto iz krize nećemo izaći za 40 godina. Toliko o radu Vlade«, kazao je Karamarko novinarima nakon sastanka s koalicijskim partnerima u Središnjici HDZ-a, upitan za komentar najnovijeg podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Karamarko je kazao i da je HDZ-ov gospodarski program u završnoj fazi te da će danas u Zagrebu imati sastanak s stručnjacima njemačkog IFO instituta.
»Radimo na provedbenim dokumentima i sve će uskoro biti gotovo«, istaknuo je.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S pet zvjezdica napunite sezonu brzo, lako i jednostavno